Lisinski: Söndörgő – tambura između tradicije i jazza

Lisinski: Söndörgő – tambura između tradicije i jazza

Iz južnoslavenske tradicije mađarski sastav Söndörgő već tri desetljeća gradi vlastiti glazbeni jezik u kojem se tambura susreće s jazzom, rockom, klasičnom glazbom i improvizacijom. Jedan od najuzbudljivijih sastava međunarodne world music scene prvi će se put predstaviti zagrebačkoj publici 7. listopada u Maloj dvorani Lisinski, u sklopu platforme Lisinski srijedom & Izvorišta.

„Za sve je kriv Vujicsics“

Priča o Söndörgőu počinje u obitelji za koju je južnoslavenska glazba mnogo više od glazbenog nasljeđa. Četvorica od pet članova – braća Áron, Benjamin i Salamon Eredics te njihov rođak Dávid Eredics – odrasla su uz legendarni mađarski ansambl Vujicsics, dok se peti član, basist Ábel Dénes, sastavu pridružio 2020. godine. Vujicsics, koji su osnovali njihov otac i stric, već više od pola stoljeća izvodi južnoslavensku tradicijsku glazbu, a njihove probe, koncerti i druženja s glazbenicima bili su sastavni dio odrastanja mlađe generacije obitelji Eredics.

„Za sve je kriv Vujicsics”, kažu članovi Söndörgőa u razgovoru za Lisinski. Upravo im je taj sastav pokazao koliko se autentična tradicijska glazba može razvijati kad joj se pristupi s preciznošću komorne glazbe, ali i s dubokim osobnim odnosom prema materijalu.

Söndörgő su osnovani 1995., kad je Dávid sa srednjoškolskim kolegama pokrenuo bend i na prvu probu pozvao tada jedanaestogodišnjeg Árona. Ubrzo su se pridružila i njegova braća, a ono što je počelo kao druženje mladih glazbenika pretvorilo se u sastav koji će tijekom sljedeća tri desetljeća osvojiti svjetske pozornice.

Tradicija koja se ne ponavlja

Tambura je i danas u središtu njihova zvuka, ali Söndörgő nipošto nisu samo tamburaški sastav. Bisernica, brač i bugarija susreću se s kontrabasom, harmonikom, klarinetom, saksofonom, trubom i perkusijama, dok se južnoslavenski melodijski i ritamski obrasci isprepliću s jazzom, rockom i klasičnom glazbom.

Takav pristup proizlazi iz njihova shvaćanja tradicije. Ne žele je rekonstruirati kao nešto završeno i nepromjenjivo, nego je ponovno proživjeti i otkriti što ona može značiti u novom vremenu. Tradicija je za njih poput Heraklitove rijeke u koju se, kako kažu, ne može zakoračiti dvaput.

„Danas je u našoj glazbi puno lakše čuti što radimo drukčije, ali i dalje crpimo iz istog izvora kao i naši preci”, objašnjavaju.

Taj je put odveo Söndörgő daleko izvan početnih okvira. Njihov album Tamburocket dosegnuo je vrh europske world music ljestvice, dok su album Nyolc 8 Nyolc oblikovali kao gotovo konceptualnu cjelinu, s dramaturgijom koja podsjeća na njihove pomno osmišljene koncertne programe.

Od klasike do jazza

Iako su odrasli uz tradicijsku glazbu, članovi benda imaju i formalnu klasičnu glazbenu naobrazbu. Sva četvorica članova obitelji Eredics diplomirala su na Odsjeku za tradicijsku glazbu Muzičke akademije Franz Liszt u Budimpešti, gdje neki od njih danas i predaju.

No, kako sami ističu, njihova je najveća škola uvijek bilo zajedničko muziciranje s velikim glazbenicima. Učili su od legendarnog tamburaša Józsefa Kovácsa Versendija i makedonskog saksofonista Ferusa Mustafova, a surađivali su i s jednim od najcjenjenijih jazz-saksofonista današnjice Chrisom Potterom.

Važan je za njih i Béla Bartók, ne samo kao skladatelj nego i kao istraživač tradicijske glazbe. U njegovu su radu prepoznali ideju koja je bliska i njihovu vlastitom glazbenom putu: iza različitih tradicija pronaći dublju, zajedničku glazbenu srž. Bartók je pritom pokazao da duboko poznavanje tradicije ne znači zatvaranje prema novome, nego upravo suprotno – može postati temelj za stvaranje potpuno osobnog glazbenog izraza.

„Naše se tambure vraćaju kući“

Sastav Söndörgő izrastao je iz obiteljskog glazbenog projekta u međunarodno priznati sastav, nastupajući pred publikom koja nerijetko nema nikakvo prethodno iskustvo s južnoslavenskom glazbom.

Upravo ih to posebno veseli. Kažu da publika, bez obzira na to poznaje li glazbeni jezik iz kojega crpe, vrlo brzo prepoznaje njihovu međusobnu povezanost i očitu radost zajedničkog muziciranja.

Zagreb će im biti posebna postaja. Ovo je njihov prvi koncert u Zagrebu, gradu u kojem tambura ima duboke korijene, ali i publici koja će njihov zvuk moći čuti iz drukčije perspektive.

„Balkanska tradicija, a posebno tamburaška tradicija, iznimno nam je važna i nadamo se da će publika to osjetiti. Veseli nas što se naše tambure, na neki način, vraćaju kući u Zagreb.”

Prvi zagrebački koncert Söndörgőa 7. listopada bit će tako susret s glazbom duboko ukorijenjenom u tradiciji, ali otvorenom prema svemu što iz nje može nastati.

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.