U Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba Hrvatskog restauratorskog zavoda "Tajni život baštine - 70 godina sustavne konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u Hrvatskoj". Izložba je organizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske, a otvorila ju je izaslanica Vlade RH, ministrica kulture dr.sc. Nina Obuljen Koržinek.
Izložba predstavlja središnje događanje bogatog programa Hrvatskog restauratorskog zavoda u Europskoj godini kulturne baštine kroz koju će na poučan i interaktivan način posjetitelji upoznati najrazličitije aktivnosti i obilježja djelatnosti bez koje baštinu ne bi bilo moguće sačuvati za buduće generacije. Cilj izložbe je potaknuti širu javnost da njezini postulati – slavljenje, razumijevanje i štićenje jedinstvene vrijednosti bogate i raznovrsne kulturne baštine – postanu trajna vrijednost.
O izložbi
Hrvatski restauratorski zavod pridružio se obilježavanju Europske godine kulturne baštine brojnim aktivnostima, upućujući na raznovrsna obilježja konzervatorsko-restauratorskih radova na arheološkoj, nepokretnoj i pokretnoj baštini. Tijekom godine brojnim događanjima predstavljeni su počeci projekata koji se realiziraju iz fondova Europske unije, programi aktualnih obnova, kao i uspješno dovršeni projekti. Objavama na mrežnim stranicama, javnim predstavljanjima, predavanjima i izložbama cilj je potaknuti najširu javnost na veću uključenost u očuvanje kulturne baštine boljim razumijevanjem njezinih vrijednosti.
Središnje događanje bogatog programa Zavoda u Europskoj godini kulturne baštine jest izložba „Tajni život baštine“. Ova godina posvećena kulturnoj baštini sretno koincidira sa 70. obljetnicom sustavne konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u Hrvatskoj.
U svečarskom raspoloženju 70. rođendana, Zavod organizira izložbu kojom će posjetitelji na poučan i interaktivan način, u dijelovima prilagođen i najmlađima, upoznati najrazličitije aktivnosti i obilježja Zavodske djelatnosti, često nedostupne očima javnosti.
Da bi bit konzervatorsko-restauratorske djelatnosti bila što razumljivija posjetiteljima, osnovni pojmovi razjašnjeni su obiljem vizualnog materijala. Osim usporednih slikovnih primjera, ti pojmovi su utjelovljeni u fizičkom labirintu. Šetnjom kroz labirint otkrivaju se mogućnosti, izbori i zamke s kojima se u svakodnevnom radu susreću djelatnici Zavoda.
Budući da se sva istražena, konzervirana, restaurirana i prezentirana arheološka, nepokretna i pokretna kulturna baština nalazi, s obzirom na svoju vrstu, na izvornim mjestima ili pak u muzejima, galerijama i riznicama, priča o njezinu životu prije i nakon radova ispričana je dokumentacijom
interpretiranom na vizualno atraktivan način. Prikazana baština nije se birala prema vrijednosnom kriteriju, nego prema jedinstvenosti - bilo da se radi o neuobičajenoj povijesti, radikalnim promjenama izgleda koje su slijedile ukus vremena, osobito velikim oštećenjima, ili o nesvakidašnjim tehnikama i tehnologijama. Svi prikazi potkrijepljeni su štiklecima o radovima ili o predmetu. Ujedno se u svakom dijelu izložbe mogu pronaći i zanimljivi (i šaljivi) podaci iz stručnog žargona, kao i specifični alati koji se upotrebljavaju u radu na pojedinim vrstama baštine.
Predstavljeno je i nekoliko predmeta na kojima su konzervatorsko-restauratorski radovi bili vrlo zahtjevni i izazovni, poput Radauševe skulpture iz ciklusa Krvavi fašnik, prsluka za spašavanje s broda Titanic ili kasnosrednjovjekovne pisanice. Relativno malu količinu izloženih predmeta dopunjava igra pronalaženja srodnih umjetnina u stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt.
Iako namijenjeni najmlađima, interaktivni sadržaji izložbe osmišljeni su da potaknu i privuku sve posjetitelje na angažirano upoznavanje materijala i tehnika koji „život znače“ konzervatorima i restauratorima (skriveni mikroskopski uzorci, slaganje mozaika, malo arheološko istraživanje, prepoznavanje različitih tkanja dodirom i dr.).
Izložbom „Tajni život baštine. 70 godina sustavne konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u Hrvatskoj“ na poučan i interaktivan način posjetitelji mogu upoznati najrazličitije aktivnosti i obilježja djelatnosti bez koje baštinu ne bi bilo moguće sačuvati za buduće generacije.
Opći podaci o Hrvatskom restauratorskom zavodu
Hrvatski restauratorski zavod središnja je javna ustanova konzervatorsko-restauratorske djelatnosti, koja se bavi istraživanjem, očuvanjem i prezentiranjem arheoloških, nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Hrvatski restauratorski zavod utemeljen je uredbom Vlade Republike Hrvatske iz 1996. godine o spajanju Zavoda za restauriranje umjetnina (ZZRU) i Restauratorskog zavoda Hrvatske (RZH), kao dviju javnih ustanova konzervatorsko-restauratorskih djelatnosti u vlasništvu Republike Hrvatske. Uz odjele u Splitu, Vodnjanu i Ludbregu, koji su Zavodu priključeni na početku, 1997. godine, postupno su se pridruživali i odjeli u Dubrovniku i Osijeku (1999.) te Zadru i Rijeci (2006.), čime je prvi put objedinjena restauratorska služba na području cijele Hrvatske.
O djelatnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda
Od uspostavljanja Zavoda do danas djelatnost se proširila na sve vrste umjetnina, spomenika i arheoloških nalaza. Primjenjujući visoke standarde stručne djelatnosti, razvijajući nove metode i tehnike rada te njegujući sustav prijenosa znanja, iskustava, vještina i kompetencija, Zavod je jedan od glavnih nositelja suvremene prakse zaštite i očuvanja kulturne baštine u Hrvatskoj.
Među tisućama projekata istraženih i prezentiranih arheoloških nalazišta, obnovljenih građevina te konzerviranih i restauriranih umjetnina, prema općoj kategorizaciji kulturnih dobara mogu se izdvojiti radovi na obnovi Podunavlja („Istraživanje, obnova i revitalizacija baštine Ilok – Vukovar – Vučedol), grada Dubrovnika, Tvrđe u Osijeku ili pak dobrima upisanima na UNESCO-ovu listu svjetske baštine (Stari grad Dubrovnik, Dioklecijanova palača u Splitu, katedrale u Trogiru, Šibeniku i Poreču, stećci, šibenska tvrđava sv. Nikole kao dio
obrambenog sustava Republike Venecije 16. i 17. stoljeća, čipke te odore i oružje sinjskih alkara). Valja navesti i izvrsne rezultate arheoloških istraživanja: senzacionalni nalazi izničke keramike iz podmorja otoka Mljeta ili pak nove spoznaje proizašle iz istraživanja nalazišta Bojna - Brekinjova kosa, koje će u bitnome promijeniti tumačenja ranosrednjovjekovne povijesti kontinentalne Hrvatske. Djela istaknutih domaćih i europskih majstora skulpture (majstorski opusi Ivana Duknovića, Jurja Dalmatinca, Ivana Komersteinera, obitelji Straub ili Ivana Meštrovića) i slikarstva (od Julija Klovića, Lovre Dobričevića i Nikole Božidarevića, preko Tiziana Vecellija, Tintoretta do Ivana Krstitelja Rangera, Vlahe Bukovca i drugih velikana hrvatskoga slikarstva 19. i 20. stoljeća), kao i brojne umjetnine i predmeti umjetničkog obrta (povijesni tekstil, koža, metal i papir) iz najbogatijih riznica – sva je ta pokretna baština s povjerenjem dana na zaštitu i obnovu djelatnicima Hrvatskog restauratorskog zavod
