U Ljubljani izložba »Grdači« hrvatskog umjetnika Zlatka Boureka

U ljubljanskoj gradskoj galeriji Kresija otvorena je izložba „Grdač“ – lutaka  velikog i svestranog hrvatskog umjetnika Zlatka Boureka, što predstavlja prikaz lutkarskoga opusa izrađenih i scenski oživljenih u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj. U ovim državama, i šire u Europi i svijetu Boureka dobro poznajemo kao suautora crtanog animiranog filma „Profesor Baltazar“.Njegove velike, slikovite i emotivno upečatljive figure daju nezaboravan dojam u svojoj grotesknosti, koje ostavljaju trajni pečat u svjetskoj lutkarskoj povijesti. Organizatori izložbe u Ljubljani, Kazalište i muzej lutaka ističu, da je ljubljanska publika vidjela devet priredbi Zlatka Boureka.

 Veći dio lutaka nastalih za priredbe u Sloveniji pohranjen je u Lutkarskom muzeju na Ljubljanskom gradu, gdje je inače stalna izložba oko 5000 lutaka među kojima i Berlinski opus lutaka Boureka, stvaran za lutkarsko kazalište Hans Wurst Nachfahren, koji je poklonjen ljubljanskom muzeju i na ovoj izložbi prvi put javno prikazan. Prvi pogled na plakat izložbe zastaje nad natpisom „Grdači“ lutke. To je originalna riječ umjetnika Boureka sa kojom je dozivao ili igrao predstave s tim izvornim figurama naglašenih obraza i tjelesnih poteza, grimasa i oblika u asocijacijama na erotiku, nad realističnost u humoru, ali i u empatiji do čovjeka, željnog lijepih, pa i uzbudljivih doživljaja  u svome kratkome životu.

Takvi „grdači“ imaju dugu trajnost, jer nas kako je zamišljao Bourek, suočavaju stalno sa nama i kao da nam govore: „Čemu se smijete? Sebi se smijte!“, pa tako imaju te figure ulogu naših ogledala o nama. Na otvaranju izložbe u blizini ljubljanskoga Tromostovja i Magistrata i okupio se lijepi broj ljubitelja umjetnosti, među kojima smo sreli i veleposlanika Republike Hrvatske mr. Borisa Grigića, koji je s umjetničkim direktorom Ljubljanskoga kazališta lutaka Markom Bulcom razgovarao o kulturnoj suradnji Slovenije i Hrvatske i posebno oko posjeta bogatom fundusu lutkarskih predmeta Zlatka Boureka u Sloveniji, Hrvatskoj i drugim državama, kao i o priredbama njegovih djela.

 I naš veleposlanik je kao i pokojni Bourek iz Slavonije, a Zlatkova kći Barbara je slikarica i kostimograf, ali kako saznajemo, posebno brine o fundusu Zlatka Boureka i surađivala  je u postavljanju ove izložbe. Zapravo te lutkarske predstave su za odrasle što je posebnost u lutkama, ali je ujedno i izazov u umjetničkom oblikovanju, u tako uzornim formama, a opet blizu čovjeku Slavonije u kojoj se Bourek rodio. I ovdje na otvaranju su izgovorene riječi o Slavoniji kako ih je govorio umjetnik Zlatko: „Tu je zemlja ravna, ravno je nebo, pa su ljudi najzanimljiviji“. Teško je izdvojiti detalj lutki, koji najviše privlači gledatelja, pa ipak to su usta, rastegnuta i široko otvorena, brbljiva, upadno našminkana, u kojima su utrpani zubi iz kalupa prijatelja zubara.

 Teško je izdvojiti iz tih likova dobrotu i zlobu, raskoš i bijedu, ali ako se unesete u te likove možda ipak osjetite dio samog sebe i tražite svoje mjesto između najnižeg i najvišega u sebi. Likovi lutaka žive i naprosto zovu gledatelja, da dožive svoje dubine u gledanju na živopisne izraze tih likova .

Izložba ostaje otvorena do 30.ožuka, dopunjena smišljeno s pratećim programom, koji sadrži premijeru predstave Ljuljačka (13.3) s izložbom originalnih lutki, retrospektiva Bourekovih filmova (20.3), stručni susret stvaranja Boureka i o suvremenim izazovima (21.3), te stručno vodstvo po izložbi (24.3).