|
U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorena je izložba UNUTARNJI NEMIR I KONTEMPLATIVNI MIR - SLIKARSTVO KREŠIMIRA JERKA RONČEVIĆA (1949. - 2014.). Na otvorenju uzvanicima su se obratili Ivan Radman-Livaja, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Frano Dulibić, redoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Domagoj Tončinić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Izložba ostaje otvorena do 16. svibnja 2024. godine, a ulaz je besplatan.
U povodu desete godišnjice smrti Krešimira Rončevića, Arheološki muzej u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu priredili su izložbu UNUTARNJI NEMIR I KONTEMPLATIVNI MIR - SLIKARSTVO KREŠIMIRA JERKA RONČEVIĆA (1949. - 2014.) koja predočava javnosti presjek kroz njegov slikarski opus. Izložbom odajemo počast cjelokupne arheološke struke u Hrvatskoj, čovjeku koji je čitav radni vijek posvetio crtanju arheoloških predmeta za brojne znanstvene publikacije i arheološku dokumentaciju, dok je izvan okvira tog samozatajnog posla u tišini stvarao svoje slikarstvo.
„Nebrojene godine rada na crtačkom dokumentiranju arheoloških predmeta, spojene s njegovom samozatajnošću, ali i urođenom urednošću i do krajnosti dovedenoj preciznosti u prikazivanju sitnih detalja u crtežu, na specifičan način dobile su svoj odraz i u slikarskom izražavanju u kojem prikazivanje detalja postaje sve važnije. Njegove mnogobrojne mrtve prirode često sadrže prikaze arheoloških predmeta iz različitih razdoblja, čime im simbolički produljuje život transformirajući ih u sliku, u evokaciju, podsjećanje da iza nas ostaje samo naša misao, koja ponekad uz obli kovanje rukama, ostavlja opredmećeni trag iza sebe. Na takvu slikarsku „arheologiju“ nadovezuje se i nekoliko zanimljivih radova u kojima je prikazao čitave kolekcije slika. Slike su to u slici, čak i više od petnaest slika na jednom platnu, vjerojatno njegove neralizirane, a ipak koncipirane slike, uglavnom portreti i pejzaži, motivi kojima se najrjeđe bavio. U takvim prizorima kolekcija slika, kao i u mekoj svjetlosti te smeđim tonovima ispunjenim platnima, postao je bliži slikarskim uzorima iz razdoblja baroka, nego vremenu u kojem je živio i radio. Nakon dva desetljeća slikarstva ispunjenog unutarnjim nemirom i borbom, njegove slike konstantno odražavaju postupno udaljavanje od vlastita vremena i prostora te nalaženje sigurnosti i mira u vanvremenskom i bestjelesnom, u miru atelijera i trajnosti predmeta koji su opstali tisućama godina.“ (Frano Dulibić, katalog izložbe)
Krešimir Jerko Rončević (Zagreb, 14. 09. 1949. – Zagreb, 16. 05. 2014.), crtač specijaliziran za arheološke predmete i slikar. Osnovnu i srednju građevinsku školu završio je u Zagrebu, a potom studira arheologiju i arhitekturu kao interdisciplinarni studij na Sveučilištu u Zagrebu. Potrebu za likovnim izražavanjem pokazuje od najranije dobi, a interes za slikarstvo dolazi do izražaja 1969. godine kada dobiva privatnu poduku od prof. Valerija Michielia s kojim ga povezuje doživotno prijateljstvo. Iste godine izrađuje crteže na svom prvom arheološkom terenu (Sv. Križ u Ninu) pod vodstvom prof. Janka Beloševića. Njegov crtački talent i velika potreba za prezentacijom, pa i tumačenjem arheoloških nalaza, odredili su daljnji tijek njegove profesije. Premda mu posao nije dopuštao da se posveti i studiju arheologije, taj mu je izraženi talent osigurao trajno mjesto u arheološkoj struci. Već prije zaposlenja, izrađivao je nacrtnu dokumentaciju arheoloških lokaliteta, a prepoznavanjem njegova talenta, suradnja se proširila i na dokumentiranje nalaza. Od 1972. godine zaposlen je kao stručni suradnik u Arheološkom institutu, a 1989. godine prelazi na Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje ostaje raditi sve do smrti 2014. godine. Na Katedri za metodologiju i arheometriju Krešimir Rončević je od 1996. godine izvodio izborni kolegij Crtanje pokretnih arheoloških nalaza. U okviru toga kolegija utjecao je na generacije studenata, od kojih su se neki nastavili profesionalno baviti dokumentiranjem arheoloških artefakata upotrebom crtačkih tehnika. Osim toga, višekratno je surađivao je i s Odsjekom za psihologiju i s Odsjekom za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tri godine crtanja arheoloških predmeta prije zaposlenja i 42 godine radnog staža, impresivan su niz godina posvećenih sasvim specifičnom poslu, tisućama crteža interpretacije arheoloških predmeta čija svrha je ilustriranje znanstvenih i stručnih radova hrvatskih arheologa, kao i arheoloških zbornika i knjiga, s isticanjem specifičnih detalja u crtežu koje nije moguće prenijeti fotografijom.
Kontrapunkt svomu crtačkom poslu Krešimir Rončević nalazi i ostvaruje u slikarstvu. Intenzivnije mu se okreće u razdoblju između 1992. do 1996. kada sa suprugom Mladenkom Šarac Rončević, diplomatkinjom, boravi u Melbourneu u Australiji, te od 2000. do 2004. godine u Milanu. No posvećenost arheološkom crtežu ni tada se ne prekida, pa je za vrijeme boravka u Milanu izradio cjelokupnu crtačku dokumentaciju grčke skulpture Apoksiomena, pronađene u podmorju nedaleko otoka Lošinja, i koja se nalazi u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju.
Prvu izložbu slika priredio je 1970. godine u Kninu, a tijekom života izlagao je i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Godine 1974. bio je gost na likovnim akademijama u Stuttgartu i Kasselu, a šest je mjeseci boravio i u Sydneyu (1983./1984.), gdje je izlagao na skupnim izložbama, ali i samostalno. Izbjegavao je razne tendencije koje su se smjenjivale tijekom njegova djelovanja i slikao je prema vlastitom impulsu. Posvetio se intimističkim prizorima enterijera i mrtvih priroda. Sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća blizak je kombiniranju ekspresivnih, nadrealnih i enformelističkih značajki te tamnoj paleti, prožetoj plavim tonovima. Od devedesetih godina slika svjetlijom paletom, gotovo redovito u zemljanim tonovima. Tijekom vremena prizori na njegovim slikama postaju realističniji, a posebno je posvećen stvaranju specifičnog ugođaja prostora i svjetlosti u motivima atelijera, mrtvih priroda i sakralnih motiva.
Glerija AMZ
Pavla Hatza 6, Zagreb
Radno vrijeme
utorak - petak 12 - 18 sati
subota 10 - 13 sati
ponedjeljkom, nedjeljom i praznicima Galerija AMZ je zatvorena
ulaz besplatan
|
