U subotu, 23. rujna, u 13 sati, nacionalni muzej Dvor Trakošćan otvora izložbu istaknute američke fotografkinje Lekhe Singh “Žene nose svijet”. - Izložba čini okosnicu interdisciplinarnog međunarodnog projekta kojega smo osmislili u suradnji nekoliko ustanova i udruga, a propituje položaj žena u svijetu rada. Angažirana umjetnosti, a posebno Lekhina izložba fotografija žena koje nose teške terete, služi kao interpretativno sredstvo za dijalog o ulozi žena u području rada danas i u prošlosti. Uz Lekhine ženske portrete, snimljene u više zemalja svijeta, u sklopu izložbe bit će prikazan i baštinski fotografski materijal iz Dvora Trakošćan, Muzeja za umjetnost i obrt te Etnografskog muzeja u Zagrebu. On je jezgra hrvatskog dijela izložbe s fotografijama nastalim u 19. stoljeću, a kojih su autori Juraj i Karlo Drašković, te onima na prijelazu stoljeća odnosno s početka 20. stoljeća iz fundusa Etnografskog muzeja.
Izložba u rasponu od gotovo dva stoljeća dokumentira i ukazuje na konstante u diskriminaciji unatoč drukčijem društvenom kontekstu. Na samom otvorenju planiramo i nastup KUD-a iz Bednje koji je inspiriran temom sudjelovao u snimanju filma kako se nekad nosio teret u produkciji Dvora Trakošćan. Izložbu pripremamo u sklopu Dana europske baštine a snimljeni film, uz prikaz tradicije nošenja tereta u selima bednjanskog kraja promovira i zaštićeno nematerijalno kulturno dobro – bednjanski govor. kaže o izložbi Goranka Horjan, ravnateljica muzeja.
Izložba ostaje otvorena do kraja godine a popratit će je paneli i predavanja. Prvi se održava već 25.rujna U 18 sati. Tema panela su žene u svijetu rada s pogledom na nekad i danas, a panelisti su umjetnica Lekha Singh, inicijator projekta André Delpuech, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, te poduzetnica Snježana Leljak. Panel će moderirati ravnateljica muzeja Goranka Horjan, a svi sudionici moći se sudjelovati u diskusiji.
Nakon gostovanja u Musée de l'Homme u Parizu i Centro de Exposiciones de Benalmádena u Malagi izložba dolazi u Hrvatsku te će je publika moći razgledati u jednom od najposjećenijih muzeja sjeverozapadne Hrvatske.
Izložbu je omogućilo Ministarstvo kulture i medija.
Napomena: Organiziran je prijevoz autobusom iz Zagreba, a svi zainteresirani obavezno moraju potvrditi interes za sjedalo na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do petka 22. rujna. Polazak autobusa je 23.rujna s adrese Zagreb, Mažuranićev trg 14, ispred Etnografskog muzeja u 10:30 sati, a povratak iz Trakošćana, Dvor Trakošćan, Trakošćan 4, u 15:30 sati.
Detaljnije o projektu
Projekt pomoću umjetnosti problematizira činjenicu da kad god je društvo u krizi, njegovi najslabiji članovi su izloženi većim poteškoćama. U ovom slučaju to su žene, povezane s temom nošenja tereta. Koristeći umjetničku fotografiju kao komunikacijski medij, projekt povezuje ideju fizičkog rada i nepovoljnog položaja u svijetu rada. Simbolika žena koje nose teret na svojim ramenima, glavama, leđima povezuje se sa sposobnošću suočavanja sa svim teškoćama svijeta i tako dobiva novu dimenziju u višeznačnim interpretacijama. U mitovima su muškarci nositelji svijeta, sublimirani u liku Atlasa, ali kroz objektiv kamere u svakodnevnom životu svjedočimo da su žene iz različitih krajeva i vremenskog razdoblja one koje često preuzimaju značajnu težinu stvarnoga života. Svrha izložbe je ukazati na nejednakost, predrasude i diskriminaciju koja je još uvijek prisutna u globalnom okruženju i zahtijeva društvenu reakciju. Također je to posveta umjetnice Lekhe Singh mnogim ženama koje nadljudskim naporima prehranjuju svoje obitelji diljem svijeta.
Tijekom nedavne pandemije UNESCO je upozorio da kao njezinu veliku posljedicu možemo imati smanjenje prava žena. Phumzile Mlambo-Ngcuka, izvršna direktorica UN Women u intervjuu za UNESCO rekla je „da ne postoji kriza koja je rodno neutralna, i ona naglašava nejednakosti između muškaraca i žena koje već postoje.“ Projekt „Žene nose svijet“ istražuje jedno posebno područje ženskih poteškoća povezanih s nošenjem teških tereta koje problematiziraju odnos prema ženama na više načina. Koncept propituje položaj žene kroz sam njezin stav prema nošenju tereta, kroz komunikaciju s drugim likovima kao i okruženje u kome su fotografije nastale. Okosnicu projekta čini izlaganje portreta koje je snimila američka umjetnica Lekha Singh u više zemalja svijeta te ih zatim povezuje s pomno odabranim fotografima u Hrvatskoj koji su prikazivali rad žena. Naglasak je stavljen na žene iz ruralnih krajeva, a kako je Dvor Trakošćan rodno mjesto pionira hrvatske fotografije, Jurja Draškovića i Karla Draškovića, jedinstvena je prilika da se dio njihovog opusa osvijetli u međunarodnom okruženju u okviru ove intrigantne podteme. Ekonomske poteškoće žena, koje su općenito radile na nesigurnijim i slabije plaćenim poslovima od muškaraca ili su radile kao neplaćene radnice kod kuće, u polju ili vinogradu, dokumentirane su kroz objektive fotoaparata u različitim položajima nošenja stvari ili obavljanja poslova povezanih s podizanjem tereta.
Dodatno, projekt je fokusiran na ulogu žena kao hraniteljica svojih obitelji i zajednica što uključuje i bavljenje fizičkim radom. Stigmatizacija fizičkog rada kao manje vrijednog provlači se kroz vrijeme do današnjih dana, poprimajući nove oblike nejednakosti i kreirajući nove izazove. U suvremenom zapadnom društvu to svakako otvara pitanje tko si može priuštiti fizičku radnu snagu za obavljanje težih manualnih poslova i kako kroz tu prizmu sagledati položaj žena na okruglom stolu “Svijet kućnih pomoćnica” kojeg planiramo organizirati u studenom 2023.
Lekha Singh snimila je žene diljem svijeta i svjedoči o njihovom položaju u svijetu teškog rada čime pobija raširenu predrasudu o slabom spolu. Isto potvrđuju i anonimni fotografi čije se fotografije žena koje nose terete čuvaju u Etnografskom muzeju u Zagrebu kao i fotografije legendarnog novinara Andre Damjanića čiji je prikaz žena koje nose teret ostavio veliki odjek kod tadašnje publike.
Za Muzej Dvor Trakošćan važno je sagledati kontekst prikaza žena na fotografijama iz ostavštine obitelji Drašković. U prvom redu to je kontrast između idealiziranja žena prikazanih u idealiziranom okruženju i svakodnevnih poteškoća koje su žene nižih staleža proživljavale u stvarnom životu. U djelu Jurja Draškovića dominiraju portreti žena iz visokoga staleža, dok je Karlo Drašković već pokazivao veliko zanimanje za fotografiranje seljanki, pa čak i žena na poslu, osobito u svojim vinogradima. Juraj Drašković bio je začetnik fotografije u 19. stoljeću u Hrvatskoj, a njegov rođak Karlo Drašković postao je poznati fotograf i član Kamer kluba u Beču krajem 19. Stoljeća.
