Izlozi „KERAMEIKON“-ove Galerije K 10, Kukuljevićeva 10, Varaždin, osvanut će u radosnom adventskom ozračju i u ovogodišnje predbožićno vrijeme pozvati Varaždince i njihove goste da uživaju u keramici kao umjetnosti na temu Božića i radosnog iščekivanja božoćnih blagdana, koje počinje u vrijeme Došašaća. Od 30. studenoga do 30. prosinca u izlozima Kerameikonove galerije biti će postavljena izložba „Blagdanske metafore“ iz ciklusa KERAMEIKON & prijatelji.
Hrvatsko keramičarsko udruženje KERAMEIKON svake godine u svojoj Galeriji K10 u Varaždinu, Kukuljevićeva 10, organizira u vrijeme adventa tematske izložbe iz ciklusa „KERAMEIKON & prijatelji“. Na njima na odabranu temu izlažu keramičari, članovi KERAMEIKON-a i gosti/prijatelji udruženja. Ove godine na ovoj tradicionalnoj izložbi izlaže 12 pozvanih umjetnika čiji su radovi bili žirirani, a izložba na odabranu temu, pod nazivom „Blagdanske metafore“, može se razgledati u izlozima Galerije K10 od 30.studenog do 30.prosinca 2019. Autorica koncepcije i kustosica izložbe je Višnja Slavica Gabout, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, a koordinatorica je Željka Bračko, keramičarka.
Smiljana Brezovec MeštriĆ Oteto zaboravu (foto: Marijan Meštrić)
Izlažu: Vesna Aralica, Kristina Bišćan, Željka Bračko, Smiljana Brezovec Meštrić, Lucija Gudlin, Višnja Markovinović, Orjenka Mirjan (1963-2019.) , Snježana Pokos – Vujec, Zdenka Pozaić, Boris Roce, Sanja Stani i Blaženka Šoić Štebih.
U predgovoru kataloga kustosica izložbe između ostaloga kaže:
Umjetnici-keramičari, pozvani da izlažu u ovome projektu, vizualnim su metaforama tu na ponešto drugačiji način odgovorili na temu adventa i božićnih blagdana. Temu za kojom se često poseže i koja nudi mnoštvo motiva. Ali motiva čije je izvorno značenje uslojeno i nabijeno simbolikom i asocijativnošću, pa smislena individualna interpretacija traži hermeneutički pristup. Advent ili došašće (latinski adventus: dolazak) u liturigijskoj je godini vrijeme koje neposredno prethodi blagdanu Božića i traje četiri sedmice. Unutar tog adventskog vremena su i blagdani sv. Nikole, kao i sv. Lucije. Hrvatska tradicijska kultura prebogata je predbožićnim i božićnim običajima, gdje je obitelj centar okupljanja i svih događanja. Svjetlost, zimzelen i darivanje simboličke su okosnice tog blagdanskog vremena, a adventska svijeća, adventski vijenac, okićeno božićno drvce, jaslice, slama, jabuka, božićna pšenica, češeri, orasi i božikovina neki od glavnih božićnih tradicijskih motiva, s gustom simbolikom i metaforičkim značenjem.
Lucija Gudlin, Jutarnja svjetlost (foto: Željko Koprolčec)
Intimni ugođaj tradicijskog obiteljskog adventa danas je međutim zamijenjen javnim, bučnim, konzumerističkim Adventom gradskih trgova i ulica. Adventom koji je prerastao u manifestaciju i festival zabave i spektakla, turističke i ugostiteljske ponude te nekontrolirane potrošnje. Primarno značenje adventa kao vremena „očekivanja dolaska“ (u prenesenom smislu: dolaska Božića, blagdana - ali i dolaska kraja godine, pa time na neki način i svođenja računa sa samim sobom;dolaska vremena koncentracije i kontemplacije; sabiranja misli i definiranja sebe, svoga identiteta i svoga postojanja u današnjem svijetu te svoga bivanja u ovome velikome svemiru), zamijenjeno je vremenom najvećeg potrošačkog ludila u godini. Vremenom zabave i zaborava; netolerancijom i otuđenjem; površnim senzacionalizmom i ispraznošću; poplavom klišeja i kiča.“ (Višnja Slavica Gabout)
