Ante Gavranović
Priredio: Ante Gavranović
Jedna od najvažnijih poruka World Economic Foruma (Svjetskog gospodarskoga foruma) je da povjerenje potiče ekonomski razvoj, a nedostatak povjerenja ga usporava. Trenutni slom povjerenja širom svijeta odražava duboke društvene izazove. Izgradnja povjerenja zahtijeva da same institucije budu dostojne povjerenja. Konačno, povjerenje je “ljepilo” zdravih društava i “mast” ekonomske produktivnosti.
Američki ekonomist, matematičar, politički teoretičar i nobelovac Kenneth J. Arrowističe: „Gotovo svaka komercijalna transakcija u sebi ima element povjerenja ... velik dio ekonomske zaostalosti u svijetu može se objasniti nedostatkom uzajamnoga povjerenja. "
Zašto je povratak povjerenja u institucije toliko važan? Očito smo sustigli ključni trenutak za izgradnju odnosno obnovu povjerenja na globalnoj razini. Poduzetnici, čelnici privatnog sektora i vladini dužnosnici moraju okupiti glave kako bi podržali ovu nasušnu potrebu. Konačno, radi se o njihovom neposrednom interesu. Evo zašto obnova povjerenja mora biti na vrhu dnevnog reda: Istraživači koji rade na razumijevanju utjecaja povjerenja otkrili su da tamo gdje povjerenja nema, obitelji, zajednice i cijele države ne mogu cvjetati. Uz ostalo, pokazalo se da su zemlje u kojima nedostaje povjerenja ekonomski manje napredne. Zašto?
Povjerenje je snažniji temelj od ekonomske dobrobiti. Veliko povjerenje također je povezano s manje nasilja, većom političkom stabilnošću i boljim zdravstvenim ishodima za stanovništvo. Te bi nas veze između povjerenja i blagostanja trebale navesti na razmatranje nove interpretacije klasične: podjela između onih koji imaju i onih koji nemaju. "Imaju" su te sreće da postoje u svijetu povjerenja, a "nemaju" u svijetu u kojem povjerenje nedostaje. Pritom je važno naglasiti da su strahovi i nepovjerenje i u mnogim naprednim zemljama istisnuli nade i snove. Na taj je način nedostatak povjerenja i simptom većeg problema i problem sam po sebi. Može poslati zajednice u propast i spriječiti socijalni i ekonomski napredak nagrizajući jedan ključni resurs - kolektivni napor. Richard Edelman, izvršni direktor PR-a i marketinške multinacionalne tvrtke Edelman, rekao je na panel-skupu o “Osnaženim društvima podataka “na virtualnom summitu svjetskih čelnika Agende 2021 u Davosu, da je povjerenje "duboko nestalo".
Mnoga istraživanja pokazuju da samo četvrtina građana vjeruje da vlade, poduzeća ili društvene organizacije svoj auditorij, zaposlenike i javnost, zaista istinito i otvoreno obavještavaju. U uvjetima kad se vjerodostojnost informacija i poruka stavlja kao temelj ukupnog društvenog i poslovnog djelovanja to su porazne činjenice. Laži, zamaglivanje činjenica, manipulacije i prikazivanje samo 'lijepog lica' stručnjaci označavaju kao 'kilere' vjerodostojnosti.
To potvrđuje i Edelman Trust Barometer za 2021. godinu. Otkriva da se globalno ne vjeruje nijednoj od četiri društvene institucije koje studija mjeri - vladi, tvrtkama, nevladinim organizacijama i medijima.Pandemija COVID-19 izazvala je u svjetskim okvirima dodatni val nepovjerenja u sve institucije, uključujući vlade, poslovanje i medije. Edelmanov barometar povjerenja, objavljen 13. siječnja 2021., vrlo jasno pokazuje da je povjerenje osjetno palo prema svim institucijama.
„Bankrot informacija“
Izvršni direktor Edelman Trust Indexa Richard Edelman naglašava: "Općenito, podaci pokazuju da ljudi nemaju povjerenja u informacije koje im daju iz većine izvora. Svi su glasnogovornici izgubili kredibilitet, od akademskih stručnjaka preko financijskih analitičara do poduzetnika, redovitih zaposlenika, pa čak i ljudi poput njih samih. Postotak ljudi koji su izjavili da vjeruju nacionalnim zdravstvenim vlastima i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji da čine ono što je ispravno smanjio se. Pedeset i sedam posto ljudi reklo je da misli da ih vladini čelnici namjerno pokušavaju zavesti, a 56 posto je reklo da to čine i poslovni čelnici.
Pedeset i devet posto ljudi odgovorilo je da i novinari namjerno zavode ljude objavljujući stvari za koje znaju da su lažne. Edelman čak govori o "bankrotu informacija. Pedeset i devet posto ljudi reklo je da se većina novinskih organizacija više brine za podržavanje ideologije ili političkog stava nego za informiranje javnosti, dok 61 posto kaže da mediji ne uspijevaju "biti objektivni i nestranački". Ispitanici u anketi također su bili posebno nepovjerljivi prema SAD-u i Kini. Samo 40 posto ispitanika reklo je da vjeruju da će SAD učiniti ispravnu stvar, a samo 30 posto se tako osjećalo prema Kini.
Uzrok ovog paradoksa može se pronaći u strahu ljudi zbog budućnosti i njihove uloge u njoj, što je poziv na budnicu za naše institucije da prihvate novi način učinkovite izgradnje povjerenja: uravnoteženje kompetencije s etičkim ponašanjem.Nepovjerenje je potaknuto sve većim osjećajem nepravde i nepravednosti u sustavu. Percepcija je da institucije sve više služe interesima nekolicine nad svima. Duboko su utemeljeni strahovi o budućnosti. Konkretno, 83 posto zaposlenika kaže da se boji da će izgubiti posao, pripisujući ga posustaloj ekonomiji, prijetećoj recesiji, nedostatku vještina, jeftinijim stranim konkurentima, imigrantima koji će raditi za manje, automatizaciji ili premještanju poslova u druge zemlje.
Ljudi danas daju svoje povjerenje na temelju dva različita svojstva: kompetentnosti (ispunjavanje obećanja) i etičkom ponašanju (radeći ispravno i radeći na poboljšanju društva). Ovogodišnji Barometar povjerenja otkriva da se niti jedna od četiri institucije ne smatra i kompetentnom i etičnom. Vladu i medije doživljavaju i nesposobnima i neetičnima.
Kako obnoviti povjerenje
Padom povjerenja moramo se pozabaviti na više razina: izgradnjom "jednakosti povjerenja" u vlade, ekonomski sustav države i jedni u druge. Izgradnja te jednakosti povjerenja zahtijeva da naše institucije budu dostojne povjerenja nas samih.
Kao početnu točku moramo prepoznati da za uspostavljanje povjerenja i partnerstava od povjerenja moramo djelovati s visokim integritetom i visokom stručnošću u svom osobnom i poslovnom životu. OECD je utvrdio četiri ključna ponašanja vlada koje rade na obnavljanju povjerenja: moraju djelovati pouzdano, biti odgovorni, otvoreni i inkluzivni i raditi s integritetom. To nisu ciljevi koje vlade trebaju postići same. Moramo podržati pomake u vladinim kapacitetima i kulturi prema povećanoj transparentnosti, odgovornosti, kompetencijama, kapacitetima, dobrim politikama i regulatornim okvirima, pouzdanom pružanju usluga i vladavini zakona.
Prečesto, kada sustavi upravljanja ne uspiju ispuniti te ideale, nevladine organizacije, čelnici privatnog sektora i filantropi uspostavljaju paralelne sustave pružanja usluga - misle na privatne škole, zdravstvene klinike i programe koje vode nevladine organizacije, itd. Međutim, ti su sustavi krhki jer zauvijek ovise o vanjskoj podršci i rijetko dosežu potreban opseg. Održiviji i učinkovitiji pristup je angažiranje s predanim državnim službenicima kako bi se vladama pomoglo da uspostave kompetencije i kapacitete.
Povjerenje je zarazno
Kad vlade i tržište steknu povjerenje građana, to se povjerenje prelijeva i stvara veće povjerenje u društvo u cjelini, među pojedincima i skupinama. Jednostavno rečeno, povjerenje je zarazno. Sada je trenutak za nas da zajedno radimo u neobičnim savezništvima, preko poslovnog, filantropskog, vladinog i civilnog društva, u pravcu postizanja našeg zajedničkog cilja: širenja najvrjednije valute za poticanje iskrenosti i održavanja prosperiteta na širokoj osnovi - povjerenja.
