Europska komisija danas je potvrdila pozitivnu preliminarnu ocjenu vezanu uz završni zahtjev Republike Hrvatske za isplatu sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), odnosno pozitivno ocijenila ispunjenost 150 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Time je Hrvatska postala prva država članica Europske unije s velikim planom oporavka i otpornosti koja je dobila pozitivnu preliminarnu ocjenu te uspješno završila proces njezina dobivanja, i to prije službenog roka.
Hrvatska je od početka provedbe NPOO-a kontinuirano bila jedna od predvodnica na razini EU-a u učinkovitoj i brzoj provedbi, što potvrđuju svi postignuti rezultati.
Ukupna vrijednost NPOO-a iznosi 10 milijardi eura, od čega 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde eura zajmova. To predstavlja gotovo 13 posto hrvatskog BDP-a i najbolje pokazuje razmjere i snagu ovog instrumenta te njegovu važnost za transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva. Po udjelu sredstava NPOO-a u BDP-u Hrvatska je među državama članicama s najvećim i najopsežnijim planom, pri čemu jedino Grčka ima veći omjer NPOO sredstava i godišnjeg BDP-a.
Hrvatska je završni objedinjeni zahtjev za plaćanje Europskoj komisiji podnijela 29. rujna 2026. godine, nakon što je uspješno provela preostali najveći dio planiranih reformi i investicija.
Pozitivna preliminarna ocjena Europske komisije još je jedna potvrda uspješnosti hrvatske provedbe NPOO-a, odlučnosti Vlade i učinkovitosti uspostavljenog sustava koordinacije i provedbe.
Hrvatska je u iznimno kratkim rokovima ostvarila više od 99 % svih mjera iz NPOO-a, pri čemu su rezultati većine njih nadmašili prvotno postavljene ciljeve, dok će dvije mjere biti u cijelosti ostvarene nešto nakon isteka formalnog roka za provedbu NPOO-a.
Do sada je Hrvatskoj iz Mehanizma za oporavak i otpornost isplaćeno ukupno 7,3 milijarde eura, od čega 4,9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 2,4 milijarde eura zajmova. Time je Hrvatska ostvarila stopostotnu uspješnost u ispunjavanju svih reformskih i investicijskih obveza koje su bile predmet tih osam zahtjeva.
Posebno je važno istaknuti da se uspjeh NPOO-a ne mjeri samo iznosom povučenih sredstava. Njegov temelj bile su reforme, kojima je Vlada obuhvatila gotovo sva područja javnih politika i uspješno ih sve provela. Konkretno, radi se o ukupno 78 reformi, pretočenih u 162 ostvarena reformska pokazatelja.
Reforme i povezana ulaganja obuhvatili su širok spektar područja – od gospodarstva i poduzetništva, energetske i zelene tranzicije, digitalizacije i inovacija, prometne, vodne i komunalne infrastrukture, poljoprivrede i turizma do obrazovanja, znanosti i istraživanja, zdravstva, javne uprave i pravosuđa, tržišta rada i socijalne zaštite te obnove zgrada.
Njihova provedba izravno je pridonijela jačanju hrvatskog gospodarstva, modernizaciji javnih sustava i unaprjeđenju kvalitete javnih usluga. Istodobno, gospodarski i fiskalni napredak Hrvatske odrazio se i na poboljšanje njezina kreditnog rejtinga. Ulazak Hrvatske u skupinu zemalja s investicijskim rejtingom u kategoriji A važan je pokazatelj povjerenja međunarodnih financijskih tržišta u financijsku i gospodarsku stabilnost zemlje, jačanje njezinih institucija i dugoročne razvojne perspektive.
NPOO stoga nije bio samo skup reformi i ulaganja, nego konkretan pokretač promjena koje su ojačale hrvatsko gospodarstvo, modernizirale javne sustave, podigle kvalitetu javnih usluga i stvorile bolje uvjete za život i rad građana diljem Hrvatske.
Upravo je to najvažniji rezultat NPOO-a, a postignuća NPOO-a ostaju i nakon završetka ovog instrumenta, čiji će dugoročni učinci nastaviti pridonositi većoj produktivnosti, snažnijem gospodarskom rastu i održivijim javnim financijama u godinama koje dolaze.
Pozitivna preliminarna ocjena Europske komisije potvrda je da je Hrvatska uspješno iskoristila povijesnu priliku koja joj je pružena kroz europski Mehanizam za oporavak i otpornost.
Isplata zadnje tranše očekuje se sukladno pravilima i procedurama do kraja ove godine.
Europska komisija dostavila je pozitivnu preliminarnu ocjenu ispunjenosti ključnih etapa i ciljnih vrijednosti Gospodarskom i financijskom odboru (EFC), koji ima rok od četiri tjedna za davanje mišljenja.
Konkretni rezultati ulaganja i reformi
Među najvažnijim rezultatima ulaganja ostvarenih u okviru završnog zahtjeva za plaćanje izdvajaju se:
provedba 216 infrastrukturnih projekata kojima je omogućeno više od 12.000 novih mjesta u jaslicama i vrtićima
izgradnja i obnova 344 osnovnoškolskih učionica i 55 srednjoškolskih učionica,
nabava 179 autobusa na alternativni pogon diljem RH
modernizacija tramvajskog voznog parka u Zagrebu i Osijeku. Za Zagreb je osigurano 20 novih tramvaja, a za Osijek 10, koji su isporučeni i u funkciji.
energetska obnova više od 2 milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada
proizvodnja i puštanje u rad 2 baterijska vlaka
izgradnja i obnova više od 2.000 kilometara mreže javne vodoopskrbe i odvodnje
izgradnja 9 centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici
izgradnja i opremanje 3 logističko distributivna centra (LDC) za voće i povrće
118 milijuna eura potpore za novoosnovana poduzeća, komercijalizaciju inovacija, digitalizaciju - podržano je preko 300 korisnika i pruženo više od 1600 vaučera za digitalizaciju
252 milijuna eura potpore poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo - podržano je 308 projekata
izgradnja Trga pravde, koji obuhvaća 45.000 četvornih metara garažnog prostora i 26.000 četvornih metara nadzemne zgrade, namijenjene radu trgovačkih i upravnih sudova sa sjedištem u Zagrebu, Centra za mirenje i Pravosudne akademije
provedba ulaganja u istraživačko-tehnološku infrastrukturu u područjima STEM-a i IKT-a
povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i jačanje plinske infrastrukture. Uspješno su realizirane sve ključne etape: proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku, izgradnja proširenog plinovoda Zlobin - Bosiljevo u duljini od 58 kilometara, proširene dionice Lučko - Zabok interkonekcije Hrvatska - Slovenija u duljini od 36 kilometara, te plinovoda Bosiljevo - Sisak -
Kozarac duljine 124 kilometra. Time se dodatno povećavaju kapaciteti prijenosa plina prema Sloveniji i Mađarskoj.
provedba preko 50 projekata za jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije u javnom i privatnom sektoru turizma
ugradnja više od 100.000 pametnih brojila električne energije, nadogradnja više od 670 kilometara visokonaponske mreže i instalacija novih kapaciteta baterijskih sustava i skladištenja energije, većih od 100 MW
provedba najvećeg ulaganja u onkološku opremu u povijesti hrvatskog javnog zdravstva - nabavljen je 21 novi linearni akcelerator i pripadajuća oprema u 6 bolnica diljem Hrvatske (KBC Zagreb, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek, KBC Sestre milosrdnice, OB Zadar)
uspostava sustava mobilnih ambulanti i mobilnih ljekarni, uključujući brodice i vozila, čime je zdravstvena zaštita i opskrba lijekovima približena građanima u ruralnim, udaljenim i otočnim područjima.
Rezultati provedenih reformi nadilaze administrativno ispunjavanje pokazatelja te donose konkretne i mjerljive učinke u različitim područjima:
primjerice, kroz 4 akcijska plana i provedbu 493 mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva ukinute su brojne administrativne obveze i digitalizirane usluge koje država pruža poduzetnicima, čime je opterećenje gospodarstva smanjeno za više od 600 milijuna eura
radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva pojednostavljena su ili ukinuta 62 regulatorna zahtjeva za profesionalne usluge kroz provedbu drugog i trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga
provedene su i značajne reforme obrazovnog sustava s ciljem povećanja dostupnosti i kvalitete obrazovanja na svim razinama, uključujući uvođenje novog modela cjelodnevne nastave
u javnoj upravi uvedeni su novi modeli plaća i rada u državnoj upravi i javnim službama, čime je jedinstveno uređen sustav plaća na načelu „jednaka plaća za jednak rad“. Istodobno se potiče funkcionalno povezivanje jedinica lokalne samouprave, pri čemu je dosad funkcionalno spojeno već 270 jedinica lokalne samouprave
značajni su i rezultati reforme pravosuđa. Stupanjem na snagu niza zakonskih izmjena ostvaren je cilj smanjenja broja neriješenih predmeta i trajanja sudskih postupaka. Trajanje parničnih i trgovačkih predmeta skraćeno je za više od 200 dana, dok je ukupan broj svih neriješenih predmeta smanjen za gotovo 70.000
NPOO je bio snažno usmjeren i na zelenu i digitalnu tranziciju. Provedene su reforme kojima se potiču energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući uvođenje sustava premija za potporu obnovljivim izvorima energije i novih modela za vlastitu proizvodnju i samoopskrbu energijom. Provedene su i reforme poslovanja i upravljanja željezničkim poduzećima s ciljem učinkovitijeg i održivijeg prometnog sustava
Posebno su važni i mjerljivi rezultati u području tržišta rada i razvoja ljudskih potencijala koje je koristilo gotovo 47 000 korisnika kroz nove mjere aktivne politike zapošljavanja povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom te vaučere za obrazovanje odraslih.
Važan primjer digitalne transformacije javnih usluga je i uspostava Središnjeg registra stanovništva. Njegovom uspostavom na održivoj digitalnoj tehnologiji stvaraju se preduvjeti za smanjenje administrativnog opterećenja građana pri ostvarivanju prava i ispunjavanju obveza.
U zdravstvu su provedene izmjene zakonodavnog okvira usmjerene na financijsku održivost sustava, učinkovitije korištenje i bolju raspodjelu zdravstvenih resursa te dostupnije zdravstvene usluge. Ostvareno je skraćivanje vremena čekanja za pojedinačne zdravstvene usluge, dovršena je funkcionalna integracija za više od 20 bolnica te su provedeni postupci zajedničke javne nabave za zdravstvene ustanove.
Samo su dvije mjere djelomično ostvarene u predviđenom roku, no biti će ostvarene u cijelosti malo izvan NPOO roka.
Vlada je pritom osigurala sve potrebne preduvjete za njihovu potpunu realizaciju, i to u opsegu koji nadilazi izvorno planirane ciljeve NPOO-a.
Kada je riječ o ulaganju u školsku infrastrukturu iz sredstava zajma, završetkom svih projekata koji su već ugovoreni i trenutačno su u provedbi osigurat će se najmanje 1.962 dodatne učionice i 275 sportskih dvorana. Dakle, ne samo da se od ulaganja u škole ne odustaje, nego se ona nastavljaju s jasnim ciljem. Sredstva za njihovu provedbu su osigurana i učinak ulaganja u školsku infrastrukturu ostaje - škole se grade, dograđuju i opremaju, a kapaciteti za jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu kontinuirano se povećavaju.
Što se tiče ulaganja u projekt robotaksija, riječ je o složenom i inovativnom projektu u čijem slučaju također cilj ostaje isti - uspostaviti novu, potpuno inovativnu uslugu. Ostvareni su važni preduvjeti za njegov dovršetak, uključujući razvoj i testiranje više od 60 verifikacijskih prototipova te razvoj potrebne infrastrukture i softverske platforme. Posebno je važno istaknuti da je Hrvatska prva država članica Europske unije koja je uspostavila zakonodavni okvir za potpuno autonomna vozila, čime je postavila važan primjer i za druge države članice.