Maloprodaja u Europi i Hrvatskoj prolazi kroz razdoblje transformacija zbog niza čimbenika uključujući tehnološki napredak, promjene u potrošačkim navikama i ekonomske uvjete. Pritom se maloprodaja suočava s dinamičnim promjenama koje oblikuju njenu budućnost. Digitalizacija, održivost i promjene u potrošačkim navikama, to su ključni faktori koji će definirati sljedeće faze razvoja. U Hrvatskoj, maloprodajni sektor se prilagođava tim promjenama, iako sa specifičnostima vezanim uz lokalne ekonomske i društvene uvjete, rečeno je na 36. konferenciji za proizvođače i trgovce Magros koja je održana 9. 10. 2024. u Zagrebu.
Najvažniji trendovi u maloprodaji u Europi su Digitalizacija i e-trgovina. Razvoj online trgovine nastavlja rasti diljem Europe s naglaskom na fleksibilnost i praktičnost za potrošače.Integracija digitalnih tehnologija poput beskontaktnih plaćanja, personalizirane kupovine i umjetne inteligencije ubrzava taj proces. Pandemija COVID-19 značajno je ubrzala prelazak na e-trgovinu, a mnoga poduzeća proširuju svoje digitalne platforme kako bi zadržala korak s promjenama. Zbog povećane svijesti o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, potrošači u Europi traže proizvode s održivim karakteristikama. Ovo uključuje ekološki prihvatljive proizvode, etičke prakse u proizvodnji i minimaliziranje otpada, a mnoge tvrtke sada prilagođavaju svoje poslovanje tim zahtjevima. Važna stavka odnosi se na promjene potrošačkih navika. Potrošači sve više traže iskustvenu kupovinu, gdje kupovna moć dolazi s naglaskom na društvenu i ekološku odgovornost. Zdravstvena svijest također raste, pa je povećana potražnja za organskim i lokalnim proizvodima.
Kombinacija fizičke i online prodaje postaje ključni model u europskoj maloprodaji. Mnogi trgovci primjenjuju strategije poput „klikni i preuzmi“, gdje kupci naruče online, a preuzimaju proizvode u fizičkim trgovinama. Hrvatska prati globalne i europske trendove, iako s određenim posebnostima zbog manjeg tržišta i relativno sporijeg tehnološkog razvoja u odnosu na zapadnu Europu. Ipak, posljednjih godina dolazi do ubrzanog rasta. Zanimljiva kretanja bilježe se i u konsolidaciji maloprodajnog tržišta. Hrvatska maloprodaja suočava se s pojačanom konkurencijom, kako domaćih tako i međunarodnih lanaca. Dolazak stranih "igrača" povećava pritisak na lokalne tvrtke da unaprijede svoje ponude i usluge. U Hrvatskoj se primjećuje rast interesa za domaće proizvode, posebice kod prehrambenih proizvoda. Sve veći broj potrošača preferira lokalne brendove, što je potaknuto i rastućim nacionalnim ponosom te potražnjom za svježim i kvalitetnim proizvodima. Kao i u ostatku
Europe, i u Hrvatskoj raste svijest o ekološkoj odgovornosti, pa sve više trgovaca nudi ekološki prihvatljive opcije, od ambalaže do samih proizvoda. Zakonodavstvo također igra ključnu ulogu u poticanju održivih praksi. Iako online trgovina raste, fizičke trgovine i dalje imaju snažnu prisutnost u Hrvatskoj, posebno u trgovačkim centrima, koji su popularna odredišta za kupovinu i društvena okupljanja. Iz tih naglašenih trendova proizlaze mnogi novi zadaci koji stoje pred hrvatskom maloprodajom. O nekima od njih govorilo se i na Magros skupu u uvjerenju da će njihova primjena pridonijeti ukupnom razvoju tog važnog segmenta u ostvarivanju BDP-a. To se, ponajprije odnosi na neizvjesnosti u dobavnim lancima s obzirom na ukupna kretanja u Europi i u nas, zatim, na još uvijek neriješene odnose proizvođača, dobavljača i maloprodaje što
se odražava i na cijenama hrane, na iskustva s rasporedom radnog vremena i posebno, na nedostatak radne snage. Mali i srednji trgovci upozorili su da im ograničenje rada nedjeljom ugrožava opstanak, a žale se i na manjak radnika i izostanak poticaja. “Stav vlade je jasan. Teško je pomiriti sve interese i sve želje. Zabrana rada nedjeljom, problem je pojedinim trgovinama ali nekada nije se radilo nedjeljom i ništa nam nije falilo”, rekao je državni tajnik ministarstva gospodarstva Ivo Milatić.
Dodao je da je prema mišljenju vladajuće politike 16 radnih nedjelja sasvim dovoljno. Trgovci upozoravaju da će se ograničenje rada nedjeljom osjetiti na profitu i da im to inače stvara velike poteškoće. Tako predsjednik Saveza udruge malih trgovca u Hrvatskoj Ivan Ćibarić kaže da obiteljske trgovine u malim mjestima nestaju zbog takvih uvjeta. “Zabrana rada nedjeljom ne odgovara malim trgovcima i obrtnicima s obzirom da kao mali obrtnik ili trgovac nismo i ne možemo biti u istoj poziciji kao veliki trgovci, jer garantiramo vlastitom imovinom”, rekao je Ćibarić. Ćibarić je suglasan da je stanje u trgovini dobro, ali da mali trgovci gube tlo pod nogama, potisnuti od velikih lanaca.“Nikakve potpore nikada nismo dobili ni od koga i to je osnovni problem. Ako niste proizvođač, vi niste nitko i ništa na tržištu”, rekao je Ćibarić. Nedostaje radnika, sezonu su izvukli studenti, đaci, stranci i umirovljenici Predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić kaže “Nema dovoljno zaposlenih, pa su poslodavci čak novčano nagrađivali radnike koji su doveli nove”. Smatra da nedostatak radnika ukazuje da je jako bitno kakav je njihov položaj i kako se na poslu osjećaju.
Na konferenciji su obrađene i teme poput svekanalne hibridne budućnost maloprodaje, poboljšanja logistike i isporuke i promjene uloge fizičkih trgovina.
Jedan od sudionika panela koji je govorio o budućnosti trgovine bio je i Dario Klemar, prokurist i voditelj resora Informatike, Financija, Računovodstva i Kontrolinga u dm-u te voditelj prodajne regije u Hrvatskoj, koji je istaknuo: “Tijekom proteklih nekoliko godina naučili smo jednu važnu stvar: svakom izazovu i svakoj promjeni na tržištu moramo se i možemo prilagoditi na način koji odražava temeljne vrijednosti tvrtke, a samim time kupcima i djelatnicima nudi se stabilnost i ulijeva povjerenje. Tehnologija i njezin ubrzani razvoj značajno su utjecali na brojne poslovne procese. Odmjereno praćenje trendova i odgovorna primjena novih tehnologija pokazali su se najboljim pristupom koji je omogućio da se istodobno poveća učinkovitost i zadrži fokus na potrebama ljudi, u skladu s vrijednosnim načelima dm-a.” Skup je organizirao časopis Suvremena trgovina, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te ministarstava gospodarstva i vanjskih i europskih poslova.
Pripremio: Tomislav Radić
