U godišnjem intervjuu za The Economist predsjednik Vlade Andrej Plenković govori o gospodarskom oporavku Hrvatske i provedbi NPOO-a, borbi s COVID-19 te članstvu u Schengenu i Eurozoni.
Intervju s novinarkom Sandrom Veljković u cijelosti:
Novac iz Nacionalni plan oporavka i otpornosti nije namijenjen krpanju rupa, već prije svega jačanju i unaprjeđenju gospodarstva. Koliko će taj novac utjecati na transformaciju hrvatskog gospodarstva i kako?
Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost Europska unija je Hrvatskoj namijenila 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava što čini gotovo 12% hrvatskog BDP-a. Po tom pokazatelju se Hrvatska nalazi na vrhu među državama EU. Preduvjet za korištenje sredstava je bila izrada Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021 – 2026. Cijeli je Mehanizam dogovoren na europskoj razini tako da se prvenstveno definiraju reforme, a onda i privatna i javna ulaganja povezana s tim reformama, koja se provode bilo kroz bespovratna sredstva ili kroz financijske instrumente.
U zdravstvenom, ekonomskom i financijskom aspektu COVID-19 krize, Hrvatska je pronašla balans. Promatrajući prva tri kvartala, hrvatsko gospodarstvo je na godišnjoj razini poraslo za 10,7 posto, što pokazuje brz oporavak. S vrlo snažnim i brzim mjerama, Vlada je poslala jasnu poruku da neće dopustiti društveni rascjep, val stečajeva i ugrozu egzistencije hrvatskih obitelj.
NPOO je naš alat za reformu i transformaciju gospodarstva koji će omogućiti oblikovanje inovativnih politika kroz modernizaciju te digitalnu i zelenu tranziciju gospodarstva čime će se povoljno utjecati na dugoročni i održiviji razvoj Hrvatske. Stoga je u hrvatskom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost najznačajniji naglasak stavljen na reforme koje su usmjerene na povećanje konkurentnosti gospodarstva te na zelenu i digitalnu transformaciju. 40,3% ukupnih sredstava planiranih za reforme i ulaganja podržava klimatske ciljeve, a 20,4% podržava digitalne ciljeve. U tom smislu, očekujemo snažan učinak mjera koje će se provoditi u energetskom i prometnom sektoru, gospodarenju otpadom i vodama, kao i u obnovi zgrada. Sredstva će biti usmjerena i na modernizaciju poslovanja, a time i na jačanje konkurentnosti privatnog sektora.
Glavni prigovor je da premali dio novca ide za jačanje privatnog sektora, da je više usmjeren na javni sektor. Doduše, novac će u konačnici ipak završiti u privatnom sektoru, dobrim dijelom putem javnih nabava, a to je područje s kojim u Hrvatskoj ima problema. Postoji li rizik da se zbog toga dio novca izgubi, ili zbog prekoračenja rokova ili drugih razloga?
Ulaganja u NPOO-u nisu ni predviđena da se dijele na „javno“ i „privatno“, takva podjela nije niti definirana Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost EU jer i javna ulaganja znače sudjelovanje privatnog sektora. Najveća vrijednost NPOO-a je pogled prema naprijed budući da otpornost dugoročno znači upravo provođenje 76 reformi i 146 ulaganja koji su obuhvaćeni. Generalno, za provedbu cijelog NPOO-a uspostavljen je sustav upravljanja, što između ostalog uključuje i postupke za osiguravanje usklađenosti s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. U provedbi ovako sveobuhvatnog programa reformi i ulaganja bitna je maksimalna efikasnost jer su rokovi fiksni, a brzina i efikasnost su ključ. Svjesni smo da je NPOO velika prilika za provedbu reformi i investicija. Dokaz da smo izradu i provedbu NPOO-a postavili kao jedan od prioriteta je i činjenica da ni u jednom trenutku u procesu njegove izrade nismo kasnili, već 8. srpnja smo dobili pozitivnu ocjenu od strane Europske komisije, a 28. rujna i avansna sredstva za provedbu u visini preko 818 milijuna eura. Koliko je to značajno za Hrvatsku govori i činjenica da je to najveća pojedinačna uplata iz EU u domaći proračun od kada je Hrvatska postala članica sredinom 2013.
Do sad je sjelo 6,14 milijardi kuna predujma, odnosno 13 posto ukupne omotnice iz NPOO. Kojim tempom će se isplaćivati novac i za što je namijenjena koja tranša?
Isplate sredstava iz NPOO-a vršit će se na temelju polugodišnjih zahtjeva za plaćanje, u 10 obročnih isplata, čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ostvarenju relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Do kraja ove godine potrebno je ispuniti 34 indikatora koji će biti osnova za povlačenje 700 milijuna eura u prvoj polovici iduće godine. Najviše sredstava bit će isplaćeno u prve tri godine, oko 1,4 milijarde eura godišnje, odnosno 10,5 milijardi kuna, što znači da bi do sredine 2023. Hrvatska trebala povući gotovo polovicu ukupne omotnice, odnosno 46% od ukupnog NPOO-a. Sredstva će se koristiti za financiranje projekata u skladu s dinamikom provedbe ulaganja.
Isplata ovisi o ispunjavanju reformi, kako stojimo s tim?
U temeljima NPOO-a je provedba reformi koje obuhvaćaju, između ostaloga, izmjene pravnog okvira i prateća javna i privatna ulaganja. Reformske aktivnosti hrvatskog NPOO-a, između ostalog, uključuju više od 100 mjera za smanjenje administrativnog i parafiskalnog opterećenja za poduzeća za najmanje 400 milijuna eura te nastavak liberalizacije reguliranih profesija za daljnje poboljšanje poslovnog okruženja u Hrvatskoj. Važno je spomenuti reformu obrazovnog sustava, jačanje mjera i institucija tržišta rada, kao i mjere za poboljšanje mirovinskog sustava povećanjem adekvatnosti mirovina te sustava socijalne skrbi smanjenjem rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. U pogledu zdravstva, predvidjeli smo mjere za postizanje fiskalne održivosti zdravstvenog sustava i daljnjeg unaprjeđenja kvalitete zdravstvene skrbi u svim dijelovima Hrvatske. Reforma pravosudnog sustava ogleda se, između ostaloga, u smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćivanju sudskih postupaka te nastavku borbe protiv korupcije. Reforma javne uprave podrazumijeva uvođenje novih modela plaća i rada u državnim i javnim službama, ali i poticanje funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave. Ne smijemo zaboraviti ni djelovanja na polju gospodarske politike povezane s ulaganjima u istraživanje i inovacije, održivog gradskog i željezničkog prometa, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore i okolišnu infrastrukturu. Paralelno se radi na svim spomenutim reformskim mjerama. Uspješna i pravovremena provedba NPOO-a jedan je od glavnih prioriteta ove Vlade i u tom smislu cijelim procesom se pomno upravlja što dokazuje i ispunjenje indikatora provedbe koji su bili planirani do kraja ove godine. To nam je temelj za traženje spomenutih 700 milijuna eura u prvoj polovici iduće godine.
Koliko je projekata do sad spremno?
Svi projekti koji su obuhvaćeni u NPOO-u imaju unaprijed utvrđenu dinamiku provedbe i ne počinju svi istovremeno. Ono o čemu se posebno vodilo računa prilikom same izrade Plana je bila upravo i vremenska dimenzija, odnosno visoka faza spremnosti samih projekata. Neki od najspremnijih projekta odnose se na potporu za energetsku učinkovitost i korištenje energije iz obnovljivih izvora u industriji. Inovativni projekt za istraživanje i razvoj autonomnih vozila također je među prvima koji će dobiti potporu, kao i projekti vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, pripremljenu natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.
Koliko će ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pod pretpostavkom provedbe svih investicija, ostvariti učinak rasta BDP-a?
Jedan od glavnih ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je pridonijeti ubrzanom gospodarskom rastu. Stoga smo kao temelj za izradu NPOO-a uzeli već postojeće strateške dokumente i programe, što uključuje i program Vlade, Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 te Nacionalni program reformi. Samo investicije koje se temelje na strateškim dokumentima mogu se financirati iz NPOO-a. Takav strateški pristup u odabiru investicija dat će značajan poticaj gospodarskom rastu. Naime, makroekonomski utjecaj na ubrzanje rasta BDP-a procijenjen je u 2021. na dodatnih 0,3 postotnih bodova te na dodatnih gotovo 1,5 postotnih bodova u 2022. i 2023. kada se očekuje najsnažniji učinak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U idućim godinama učinak na stopu rasta BDP-a slabi, jer smo već na višoj razini i iznosi postupno padaju. U odnosu na 2020., već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećala bi BDP kumulativno za dodatnih 4,2% u odnosu na scenarij bez Plana oporavka. Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026., BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka. Dodatno, očekuje se da će reforme koje će se provesti, a koje nisu kvantificirane kroz makroekonomski model, imati dugoročni povoljni utjecaj na potencijalni rast.
Agencija Fitch podigla je kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz ‘BBB-‘ na ‘BBB’, uz pozitivne izglede što je najbolji kreditni rejting u povijesti. No jedan od elemenata koji se uzima u obzir je i cijepljenje. Koliko nas zapravo stoji pandemija i koliko bi nas mogla stajati ako ostane na ovako razini, primjerice i preko turizma, koja je među najnižima u EU?
Agencija Fitch sredinom studenoga povećala je svoju ocjenu kreditnog rejtinga za Hrvatsku na povijesno najvišu razinu. Pozitivni izgledi za daljnje kretanje rejtinga šalju signal i nagovještavaju što bi, prateći što se događa s Hrvatskom, s našim gospodarstvom i politikom – prije svega ekonomskom i fiskalnom politikom, moglo biti u vremenu pred nama. Ključni elementi za takvu ocjenu se svakako odnose na stabilan rast Hrvatske, snažne mjere pomoći gospodarstvu za vrijeme COVID-19 pandemije, uređene javne financije, jasnu perspektivu ulaska u europodručje već početkom 2023. i političku stabilnost - sve su to elementi koji utječu na poboljšanje rejtinga koji je važan i za državu, i za gospodarstvo i za građane.
Ukupan trošak pandemije samo za državni proračun, u nepune dvije godine prešao je 40 milijardi kuna. Država je učinila sve da očuva radna mjesta i likvidnost poduzeća u krizi bez presedana. Da smo u tome uspjeli govori i podatak da je očuvano preko 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, pomoglo se 120 tisuća poduzeća, a isplaćeno je 12,4 milijarde kuna iz proračuna za poslodavce i za plaće radnicima. To je pridonijelo tome da broj zaposlenih krajem listopada bude veći za 42 tisuće nego lani – i što je još važnije čak 20.000 veći nego 2019. Stvorili smo uvjete za brz oporavak gospodarstva, što je potvrdila i Europska komisija, prema čijim prognozama bi Hrvatska u razdoblju 2021. – 2023. bila među tri najbrže rastuća gospodarstva u EU. To se sigurno nije dogodilo slučajno. Rast BDP-a od 15,8 posto u trećem kvartalu najviša je stopa rasta BDP-a među 21 državom članicom EU-a za koje zasad imamo podatke. Učinit ćemo maksimalne napore da rast u ovoj godini bude najmanje 9 posto, što bi bilo znatno iznad prvotnih projekcija.
Koliko se promijenila geopolitički značaj Hrvatske s kupnjom francuskih zrakoplova te s potpisivanjem strateškog partnerstva s Francuskom?
Posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj bio je vrlo sadržajan i uspješan. Tom prigodom potpisali smo Strateško partnerstvo između Hrvatske i Francuske, kojim produbljujemo suradnju u nizu područja te jačamo bilateralne odnose. Rekao sam da je nabava borbenih aviona Rafalea u strateškom smislu za Hrvatsku svojevrsni game-changer. Time će obrambena sposobnost Hrvatske vojske i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva biti podignuta na najvišu razinu dosad. Dobivamo najmodernije zrakoplove kojima Hrvatska stječe strateško sredstvo odvraćanja i podiže nacionalnu sigurnost, a ujedno i bolje kapacitete da još više pridonosi globalnoj sigurnosti u okviru EU-a, savezništva u NATO-u te drugih međunarodnih misija. Osigurat ćemo djelotvorniju zaštitu hrvatskog suvereniteta u sve tri njegove dimenzije – na kopnu, moru i u zraku. Ponosan sam da će Hrvatska vojska dobiti ovakve avione u drugom mandatu naše Vlade i smatram da smo obavili jako dobar posao s kojim država, ali i cjelokupna hrvatska javnost, može biti zadovoljna.
Zašto postoji toliko zadrške prema cijepljenju u Hrvatskoj? Unutar EU vidljiva je podjela zapada i istoka u procijepljenosti. Kako to objašnjavate?
Hrvatska je dosegla udio od 65% cijepljene odrasle populacije, što nas još ne zadovoljava i ne smijemo na tome stati, osobito kada svakodnevno vidimo izgubljene ljudske živote koji su mogli biti spašeni cjepivom. U Hrvatskoj se cijepljenje zasniva na dobrovoljnoj osnovi, a Vlada je osigurala sasvim dovoljna doza za sve hrvatske građane, kao i za strane državljane koji se žele doći cijepiti u Hrvatsku. Ujedno smo već donirali gotovo 2 milijuna doza cjepiva diljem svijeta. Činjenica je da u brojnim zemljama u ovoj zdravstvenoj krizi, ne samo u Hrvatskoj, svjedočimo situaciji da dio ljudi svoje povjerenje, umjesto struci, poklanja neprovjerenim izvorima informacija i akterima koji ih odgovaraju od cijepljenja ili relativiziraju COVID-19. Brojne lažne vijesti o cjepivu, nuspojavama i COVID-19 šire se u malom, ali svejedno prisutnom medijskom i internetskom prostoru i izazivaju nepovjerenje kod dijela ljudi. Brojke su jasne: Virus najviše života uzima među necijepljenima, a cjepivo učinkovito štiti od težih oblika bolesti. O tome progovaramo stalno. I Stožer civilne zaštite RH i Vlada, kao i brojni liječnici i zdravstveni djelatnici koji su neumorno od prvog dana na prvoj crti obrane od virusa, svakodnevno apeliraju na građane: Odaberite zdrav razum, osobnu odgovornost i zdravlje i, umjesto štetnih podjela, pokažimo solidarnost i jedinstvo u borbi protiv virusa. Zaštita od virusa u našim je rukama –cijepljenje, korištenje booster doze za sve kojima je proteklo šest ili više mjeseci od primanja posljednje doze, ali i poštivanje osnovnih epidemioloških mjera koje zahtijevaju minimalne napore svakog od nas: maska, distanca, prozračivanje i higijena ruku, te izbjegavanje većih okupljanja i svega bez čega se može u okolnostima snažnog 4. vala pandemije i pojave novih zaraznijih sojeva.
Stopa inflacije je, ne samo u Hrvatskoj, porasla. Najviše je osjećaju građani prosječnih i ispodprosječnih primanja. Hoće li Vlada reagirati zbog građana i prijeti li inflacija ugrožavaju mastriških kriterije za ulazak u eurozonu po pitanju stabilnosti cijena i željeni ulazak Hrvatske u tu zonu 2023.?
Hrvatska dobro napreduje prema članstvu u Schengenskom prostoru 2022. i europodručju 2023. To će biti važna i strateška postignuća za hrvatski narod, koja će imati višestruke pozitivne gospodarske učinke. Sva nadležna ministarstva i resori pomno prate situaciju oko inflatornih kretanja. Glavno obilježje inflacije u Hrvatskoj jest to da ona još uvijek nema široku bazu te je primarno posljedica poremećaja cijena energije te manjim dijelom hrane. Oba su ova inflatorna pritiska rezultat globalnih kretanja u vrijeme naglog oporavka potražnje uz zaostatak u oporavku ponude i opskrbnih lanaca. Vjerujemo da su ovakve razine inflacije privremene te očekujemo normalizaciju u narednom razdoblju. Vlada je pravovremeno reagirala i na podizanje cijena benzina i dizela, a zahvaljujući tome spriječen je udar na standard građana i gospodarstvenika. Prosječne neto plaće u Hrvatskoj rastu iznad razine inflacije, uz rast broja zaposlenih (koji je najviši od 2008.) te rast sredstava na transakcijskim računima građana. Inflacija je globalni problem s kojim se suočavaju i sve članice EU. Hrvatska inflacija je trenutno ispod prosjeka inflacije u EU i ne očekujemo poteškoće u zadovoljenju kriterija konvergencije u području cijena.
Očekujete li da se postigne konsenzus država članica oko hrvatskog ulaska u Schengen tijekom francuskog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovini sljedeće godine? Kada bi ta tema mogla biti stavljena na dnevni red?
S optimizmom gledamo na završetak procesa pristupanja Hrvatske Schengenskom prostoru. Pritom je najvažnije da je Hrvatska ispunila sve potrebne uvjete, što je potvrdila i Europska komisija. Završni postupak donošenja konačne odluke pokreće se tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a, a očekujemo da će biti uspješno dovršen tijekom predsjedanja Francuske. Ohrabreni smo pozitivnim komentarima i reakcijama država članica. Hrvatska ima najdužu vanjsku kopnenu granicu EU-a, u nadzoru i čuvanju koje je angažirano više od 6.500 graničnih policajaca. Nedavna odluka SAD da uvrsti Hrvatsku u skupinu država čiji državljani mogu putovati u SAD bez ulaznih viza, dodatni je pokazatelj najviše spremnosti Hrvatske u području zaštite i sigurnosti vanjske granice. Očekujemo do ljeta potvrdu o ulasku Hrvatske u Schengen. To će biti od osobite važnosti ne samo za Hrvatsku i njezine građane, nego i za milijune drugih građana EU-a koji svake godine dolaze ljetovati u Hrvatsku.
Sljedeće godine održavaju se izbori u BiH. Hrvatska podupire izmjenu izbornog zakonodavstva. Uz angažman SAD-a i EU, koje su realne šanse da se to i dogodi ma vrijeme?
Izmjena Izbornog zakona prije svega je važna za stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kroz potvrdu temeljnog načela ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti tri konstitutivna naroda. To je važno i zbog europskih ambicija BiH, koja teži dobivanju statusa države kandidata za članstvo u EU. Pregovori koji se vode na tu temu nisu jednostavni, ali vjerujem da je dogovor političkih aktera u BiH moguć, što će biti važno da se sva tri naroda u BiH u budućnosti dobro osjećaju. Očekujemo da se otkloni anomalija koja omogućava nametanje političkih predstavnika u najvišim institucijama u BiH te majorizaciju Hrvata kao konstitutivnog naroda. Angažman SAD-a i EU-a je važan i dobrodošao, no na kraju dogovor prije svega ovisi o političarima u BiH. Pitanje položaja Hrvata u BiH tema je od vitalnog hrvatskog interesa koju ćemo stalno isticati na svim međunarodnim susretima i razgovorima.
IZVOR: VLADA
