S obzirom na popuštanje pandemije koja je vidljiva iz svakodnevnih praćenja broja novozaraženih od koronavirusa, ponovno će se za javnost otvoriti i kulturne institucije, kazališta i muzeji. Jedan od najzanimljivijih svakako je Muzej Međimurja Čakovec, koji je trenutno u najvećoj suvremenoj obnovi od izgradnje dvorca Zrinskih u koji je smješten. O tijeku obnove dvorca, odnosno muzeja, situaciji oko pandemije i djelovanju odnosno zatvaranju za javnost, novoj Noći Muzeja ali i planovima za budućnost razgovarali smo s Mašom Hrustek Sobočan, ravnateljicom MMČ-a koja je u proteklom razdoblju odradila ogroman posao i vezao uz muzejske djelatnosti i tijek obnove, pa pročitajte što nam je rekla u posebnom intervjuu za portal HIA.
- Godina iza nas bila je po svemu specifična i za privatne živote, a kamo li za institucije, po čemu ćete vi pamtiti 2020. godinu?
- Godinu 2020. pamtit ću osobno po poslovnim izazovima zbog pandemije COVID - 19 i po hvala Bogu, puno vremena provedenog s familijom, ali i po dodatnom angažmanu s klincima na odrađivanju on-line nastave.
- Bila je to godina velikog projekta obnove utvrde Zrinskih, što je sve dosad napravljeno od građevinskih radova, kada završavaju i koja će biti krajnja namjena tih obnovljenih prostora?
- Muzej Međimurja Čakovec, osim redovne muzejske, izložbene i edukativne djelatnosti ulaže veliki trud i u obnovu svih objekata Starog grada u Čakovcu. Stari grad podijeljen je na dvije veće cjeline: centralnu četverostranu palaču s unutrašnjim atrijem (površine 5000 m²) i na vanjsku zgradu uz fortifikaciju (površine 2500 m²). Radovi na rekonstrukciji i revitalizaciji fortifikacije Starog grada u novi Muzej nematerijalne baštine pod imenom „Riznica Međimurja“ traju od 2018. godine i sufinancirani su sredstvima EU fondova, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. / Investicijska potpora u kulturu i očuvanje baštine u visini od 85 posto dok preostalih 15 posto financira glavni investitor Međimurska županija.
Ovaj projekt je najveće ulaganje u Stari grad Čakovec ikad, u iznosu od 45 milijuna kuna. Odrađena je kompletna statička sanacija vanjskog kompleksa koji se sastoji od središnjeg bastiona sa zvonikom, manjeg kutnog bastiona (nekadašnji Diskač), jednokatne zgrade koja ih spaja, sanirani su i podpilotirani temelji bedema te je dograđen faksimil barokne jednokatnice koja je porušena krajem 1970-ih. Nakon jačeg potresa s epicentrom u Petrinji koji se dogodio 29. prosinca 2020. zahvalni smo što je obnova vanjske zgrade nedavno odrađena jer da nije, ne znam kolika bi šteta bila, s obzirom na to da je potres dobrano zatresao i Čakovec.
Ovako na tom dijelu nije bilo nikakve štete. Kompletni radovi s unutarnjim opremanjem završavaju najkasnije do 1. svibnja 2021. Ako neće biti još dodatnih iznenađenja ili problema svečano otvorenje novog muzeja planiramo na Dan Međimurske županije 30. travnja ove godine. Uz muzej u kompleksu će biti i kafić s terasom ispod zvonika, suvenirnica i info punkt s prodajom karata, multifunkcionalna dvorana za konferencije, izložbe i radionice na katu. Muzej će biti podijeljen na dva kata – na gornjem katu prezentirat ćemo nematerijalnu baštinu Međimurja, a u donjem prizemnom dijelu otvorit ćemo nekadašnje tamnice za javnost. Također prikazat ćemo i priču o nastanku Staroga grada u Čakovcu kroz stoljeća, o razvoju vojne opreme i oružja te vojne pohode međimurskih gospodara s naglaskom na obitelj Zrinski.
MMČ, Stari grad Zrinskih - foto: Krešimir Stančić
- Koliko je koronavirus i sve to zatvaranje utjecalo i još utječe na djelatnost muzeja?
- Posao u našem muzeju nikad nije stao, niti za vrijeme korone. Iako se vidi smanjeni broj posjetitelja za više od 50% naspram prošlih godina, nije dočekivanje posjeta naš jedini posao u muzeju. Tu su 2 projekta EU fondova koje provodimo, građevinski radovi na obnovi vanjske fortifikacije, građevinski radovi na 2. katu palače, kreiranje i postavljanje tematskih povijesnih izložbi, organiziranje i postavljanje povremenih izložbi suvremenih autora, postavljanje novog dijela stalnog postava u palači, rad na kreiranju novog stalnog postava i opreme u novom muzeju koji ćemo otvoriti na proljeće u vanjskoj zgradi, kreiranje virtualnih izložbi i zanimljivog digitalnog sadržaja za našu vjernu publiku na mrežnim stranicama muzeja i društvenim mrežama, pisanje stručnih i znanstvenih članaka, odlazak na teren po potrebi te rad kustosa na održavanju, digitaliziranju i katalogiziranju predmeta i muzejskih zbirki. Sve smo to redovno odradili u kriznoj 2020. godini.
- Muzej je tijekom ljeta bio otvoren za javnost i realizirali ste i velike izložbe. Kako je muzej zaživio u toj virtualnoj stvarnosti?
- Pa mogu reći da smo se snašli vrlo dobro. Odmah po pojavljivanju korone krenuli smo s dvije muzejske kolumne svakodnevno na društvenim mrežama: Predmet dana i Međimurska kronika. Naši kustosi iskazali su se kao vrlo kreativni na tom polju komuniciranja s virtualnom publikom pa su tako nastali i prvi video uradci koji su bili jako dobro popraćeni. Krenuli smo odmah i s virtualnim izložbama na našim mrežnim stranicama te s muzejskom kolumnom u tiskanom tjedniku Međimurske novine. Praćenost je bila odlična, s time da društvene mreže daleko prednjače pred svim ostalim obavijesnim kanalima, evo usporedbe radi u 2020. godini posjećenost stranicama Muzeja Međimurja na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, You Tube) bila je 328.213 virtualnih posjetitelja, na mrežnim stranicama našeg muzeja (www.mmc.hr) bilo je 6.403 posjetitelja, a u realnom prostoru muzej je posjetilo 4.115 posjetitelja u 2020. godini. Mislim da ove brojke vrlo rječito govore koliko je bitno održavanje komunikacije s virtualnom publikom.
Unatoč koroni uspjeli smo odraditi i većinu planiranih izložbi, a posebno ću istaknuti arheološku izložbu „Utvrda u srebrnoj žlici“ na kojoj smo javnosti predstavili rezultate arheoloških iskapanja na lokalitetu Stari grad Čakovec u razdoblju od od 2013. – 2018. godine. Na izložbi je po prvi puta bila prezentirana i srebrna žlica s grbom obitelji Zrinski iz 16. stoljeća koja je pronađena iskopavanjem ispod mosta koji spaja Stari grad s parkom. Postavljena je i tematski jako dobro obrađena izložba o Ljuboslavu Ljubi Kuntariću, rođenom Čakovčancu i poznatom hrvatskom skladatelju šlagera iz 2. polovice 20. stoljeća (npr. „Ta tvoja ruka mala“) i rock-opera poput „Karoline Riječke“. Izložba još traje do kraja ožujka 2021. godine.
Što posjetitelje MMČ-a očekuje na otvorenju ovogodišnje Noći muzeja, kako da se pripreme za takav pristup muzejskim programima i građi?
Ovogodišnja Noć muzeja je Digitalna Noć muzeja. Nama to nije više ništa strano. Imat ćemo virtualno otvorenje dugo očekivane izložbe „Zrinski i čakovečki Stari grad“. Na toj izložbi već dugo radimo jer je uključivala i radove na uređenju prostora 2. kata JI krila palače, u kojoj je i smještena. Publici ćemo putem društvenih mreža predstaviti video o nastanku same izložbe, od praznog prostora do završnog uređenja uz tumačenja kustosica o pojedinostima na izložbi. Radovi uređenja prostora i postava izložbe sufinancirani su projektom „Living Castles“ iz Operativnog programa INTERREG V-A Slo-Hr 2014.-2020. u vrijednosti od 85% dok je ostatak sufinanciran vlastitim sredstvima. Za potrebe izložbe izrađene su nove vitrine i postamenti, osmišljen je izložbeni koncept koji elaborira život obitelji Zrinski kroz političke i vojne teme te teme iz svakodnevnoga života poput djetinjstva i obrazovanja, prehrane i blagovanja, mode i odijevanja, položaja žena, književnoga stvaralaštva i slično. Za potrebe izložbe od Hrvatskoga povijesnog muzeja posuđeni su prekrasni primjerci hladnoga i vatrenog oružja iz razdoblja 16. i 17. stoljeća, kao što su puške, kubure, mačevi i samostrel, za što im se posebno zahvaljujemo.
Maša Hrustek Sobočan,ravnateljica MMČ- foto: Silvija Copak
U sklopu izložbe dostupne su hologramske naočale i tableti s posebno osmišljenom aplikacijom pomoću koje posjetitelji mogu kreirati izgled čakovečkoga Starog grada prema originalnom tlocrtnom predlošku iz 17. stoljeća. Hologramska projekcija omogućuje realističnu 3D projekciju u prostoru, kao i interakciju s projekcijom. Aplikacije su izrađene u suradnji s Međimurskim veleučilištem, partnerom na projektu „Living Castles“. Osmišljena je i smartphone aplikacija koja omogućuje dodatne sadržaje o rodoslovlju obitelji Zrinski i njihovim biografijama. Za potrebe izložbe sašivene su i replike povijesnih kostima grofa Nikole VII. Zrinskog i njegove žene grofice Sofije Löbl. Izradio ih je majstor krojač Ivan Debeljak iz HNK Varaždin. Bez obzira na virtualno otvorenje izložbe, u planu je tijekom proljeća, kada situacija s koronavirusom prijeđe u status mirovanja, održati i realno otvorenje s uzvanicima i projektnim partnerima. Za Noć muzeja masovne posjete nisu moguće, no već od idućeg dana izložbu možete pogledati pojedinačno ili u manjem broju u radno vrijeme Muzeja (ponedjeljak – petak od 7 do 15 h; subota i nedjelja od 10 do 14 sati).
- Kakvi su vaši planovi za 2021. godinu, jer i muzeji če uskoro biti ponovno otvoreni za posjetitelje?
- Naš muzej i je otvoren za posjetitelje, nismo ga u ovom drugom valu epidemije skroz zatvarali, samo ne primamo veće grupe već pojedinačne posjete do maksimalno 5 osoba odjednom. Planovi su nam veliki – čeka nas svečano otvorenje novog muzeja „Riznica Međimurja“, željeli bismo natrag pokrenuti i edukativnu djelatnost te krenuti opet s radionicama za djecu i građanstvo. Kako godinu započinjemo s izložbom „Zrinski i čakovečki Stari grad“ tako i djelatnost Pedagoškog odjela u trenutnoj situaciji prilagođavamo publici na daljinu pa je osmišljen Likovni natječaj za djecu na istoimenu temu, a radovi se mogu slati poštom. U planu su i razne izložbe, od kojih bi istakla izložbu mlade talentirane čakovečke umjetnice Ruse Trajkove. Bit će zanimljiva i izložba s religijskim motivima jedne još mlađe akademske lokalne umjetnice Eve Vukine.
Zatim nas čeka i fotografska izložba poznatog čakovečkog fotografa i predsjednika Fotokluba Čakovec Davorina Mancea. Kao što vidite cilj nam je između ostaloga promocija i domaćih vrhunskih i akademskih umjetnika. Imamo u ovoj godini i jedan veliki izložbeni projekt u suradnji s Gradskim muzejem Koprivnica, a radi se o tematskoj izložbi Etnografskog odjela o tibetima iz fundusa obaju muzeja prikupljenih na području Međimurja i Podravine. Tibet je naziv za maramu/rubac koji je dio ženske narodne nošnje na području sjeverozapadne Hrvatske. Radimo i na monografiji o Nematerijalnoj baštini Međimurja koja bi trebala biti gotova također ove godine. U planu su nam i neke manje virtualne izložbe i on-line projekti
