Profesor Josip Grgevčić, varaždinski Jelšanin, akademski kipar, restaurator i dugogodišnji predavač likovne umjetnosti na Pedagoškom fakultetu u Čakovcu ovog je ljeta u rodnoj Jelsi, gdje je 2015. godine dobio i Nagradu za životno djelo, oplemenio lukobran (kanun) svojom ogromnom skulpturom „Galeb nad plijenom“.
Kaže nam da se na to davno obvezao, a njegova brončana skulptura „Galeb nad plijenom“ veličine dva puta dva metra dobro je „sjela“ na netom uređenu obalu za čiji su suvremeni izgled zaslužni izvođači radova i odgovorni iz Općine Jelsa i Županijske lučke uprave.
A na tako lijepo uređenoj obali Grgevčićev galeb pobuđuje divljenje domaćih i turista. Profesor Grgevčić odgojio je mnoge generacije likovnih pedagoga i umjetnika, njegove skulpture krase eksterijer Varaždina, Čakovca i Jelse, a njegov opus obuhvaća portrete i aktove i razne teme povezane s morem: valovi, galebovi, raže, veslači... ali oduševljava ga i kopnena fauna: golubovi, grlice, pijetlovi, lastavice...kao i restauraciju mnogobrojnih spomenika i pilova osobito na području Sjeverne Hrvatske. Izlagao je na mnogim samostalninim i zajedničkim izložbama. Djela su mu u nizu javnih i privatnih galerija i zbirki u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegova izlagačka aktivnost s vremenom posustaje, jer kaže treba energije da se te teške komade prenese od ateljea do mjesta izlaganja pa će tako tek na proljeće prirediti jednu manju samostalnu izložbu u prostoru HDLU Varaždinu.
- To je galeb kakvog ga samo ja vidim. On je pokret, u ovoj se skulpturi ocrtava njegova čvrsta namjera, napetost mišića i snaga volje da u borbi s jatom baš on dođe do plijena. Godinama promatram te ptice odlazeći u ribolov. Kad vadite mrežu one se pojave niotkuda i s udaljenosti od nekoliko stotina metara stušte na plijen, a tada vidite samo taj pokret i vrtnju u zraku. To je ono što me fasciniralo, ta psihologija galeba nad plijenom, zato je moj galeb posve drugačiji od bilo čijeg drugog i jedinstven. Lako je napraviti galeba vjernog originalu, to mogu i djeca, ali treba uhvatiti njegovu bit i esenciju, njegovu filozofiju opstanka, kaže umjetnik.
Profesor Grgevčić ispričao nam je u povodu tog svog velikog ostvarenja ukratko svoju životnu priču, govorio nam je o počecima, o životu u inozemstvu, o odluci da živi u Varaždinu, o rodnoj Jelsi, o uzorima i fascinacijama djelima velikih umjetnika poput Miroa ili Rodina, no o tome u drugoj priči.
