Bili smo na Hrvatskom balu Gradišćanskih Hrvata u Beču, društvenom događaju godine za Gradišćanske Hrvate i prijatelje, koji je ove godine održan 21. siječnja, u bečkom Park hotelu Schönbrunn.
Hrvatski bal je reprezentativni događaj Hrvata u Beču čiji začeci sežu u daleku 1868. godinu, premda dosadašnji najstariji izvor o balu Gradišćanskih Hrvata potječe iz 1922. godine. Bal je danas s jedne strane najvažnije društveno događanje Hrvata u Beču, a s druge i izraz zajedništva – hrvatskog jezika i kulture u gradu Beču kao i izraz priznanja i znak samopouzdanja kojim se u javnosti Gradišćanski Hrvati u glavnome gradu svoje domovine Austrije predstavljaju kao nacionalna manjina. Zato i kažu. Hrvatski bal stoji na četiri stupa: kultura, diplomacija, politika, gospodarstvo te u sebi nosi dio slavne bečke tradicije balova uz posebnu hrvatsku notu.
Tradicionalni Hrvatski bal je također jedno od najvećih integrativnih događanja u glavnome gradu te mu je primarna svrha, osim plesne zabave na više razina s različitim vrstama glazbe, pridodati ovom vrijednom događaju posebni hrvatski „štih“ čime se ističe posebna kulturna i jezična zadaća organizatora.
- Želja nam je, navode u pojašnjenju, povezati kulturu, politiku, diplomaciju i gospodarstvo kako bi se istaknuo važan doprinos hrvatske zajednice u Beču, ali i na drugim autohtonim područjima te ga predstaviti u najsimpatičnijem obliku.
Moto bala pokazuje posebne povijesne veze između dvije zemlje i njihovog stanovništva u cjelini te posebno s Hrvatima u Beču. Kroz moto i mjesto održavanja želimo dodatno istaknuti prijateljske odnose dviju „susjednih“ zemalja. Upravo u tome igraju gradišćanski Hrvati važnu povezujuću ulogu. Schönbrunn prepoznajemo kao sinonim za Beč, odnosno za sjaj i slavu glavnoga grada Monarhije u kojoj su svi Hrvati bili pod jednim krovom, a gdje se danas ponovno sastaju. U skladu s motom bala osmišljen je i program, te su dosad nastupale različite glazbene skupine i orkestri iz Beča, Gradišća, Mađarske, Slovačke, Vojvodine, Italije i Hrvatske.
Kvadrilja u ponoć posebnost bala
Kao stalna točka Hrvatskom balu pripada – osim posebnog otvaranja i atrakcije u ponoć – moliškohrvatska kvadrilja uz pratnju žive glazbe mlade skupine „KroaTarantata“ iz Mundimitra/Montemitro (Molise, Italija).Poznato je i tradicionalno prijateljstvo s Hrvatima iz hrvatske domovine, a posebno s Varaždinom pa su na balu i ove godine bili i Varaždinci, članovi Kluba Mecena VBV-a i organizatora Varaždinskih baroknih večeri.
Balsko vino tradicija je od koje se ne odustaje pa je ove godine na balu poslužen „Mišoviti rasad 2022.“ vinarije Mariel iz Vulkaprodrštofa.
U tom mješovitom vinu - kupažu su: Rizling Silvaner, Muskat Ottonel, Sauvignon Blanc, Zeleni Veltliner i Pinot blanc i radi se "o sočnom, oživljavajućem i okrjepljujućem lakom bijelom vinu, koji time odlično odgovara kao lagano i pitko balsko vino..
Svaki bal održava se pod posebnim geslom, pod tematskom natuknicom, pa je tako i ovaj 76. Hrvatski bal imao moto „Od tradicije do inovacije“ ili skraćeno „Tradinovacija“.
U posljednje dvije godine vidjelo se da se balski tim u stanju snaći i u tako neočekivanim situacijama, pa su u vrijeme zatvorenosti zbog pandemije i 2021. i 2022. godine oduševljenoj publici predstavljene dvije online-produkcije, koje su bile sadržajno drugačije, ali su obje ukazale na dugu povijest i tradiciju ovoga bala. Kako je istaknula Katarina Tyran glavna promotorica bala vjeruju da je to post-pandemijsko razdoblje uistinu novi početak, a dokazalo je to i mnoštvo zaljubljenika u taj bal koji nisu napuštali plesni podij uživajući u sjajnom plesnom i glazbenom programu i prekrasnom ambijentu.
Veleposlanik D. Glunčić: Gradišćanski Hrvati su svojim balom stvorili brend
Na balu su bili i mnogobrojni uglednici među kojima i Nj. E. Daniel Glunčić, veleposlanik RH u Beču, koji nam je tom prigodom rekao je da sama činjenica da se taj bal organizira 76. godinu za redom govori o tome da je on postao dio bečke tradicije balova što znači da su i Gradišćanski Hrvati dio austrijskog društva, ali i da ne daju na svoj hrvatski identitet, smatraju se ravnopravnim. Oni su vrijedni dio austrijskog društva, a ovime govore odakle dolaze i što su oni pridonijeli bečkom i austrijskom društvu, jer oni su i glavni mostovi između Austrije i Hrvatske. Mogli su ga zvati Gradišćanski bal, no, oni su ga nazvali Hrvatski bal, što znači da je ta povezanost i danas snažna iako su Gradišćanski Hrvati već dugo zapravo integrativni dio austrijskog društva.
Što se tiče gradišćansko hrvatskog jezika on je priznat u Željeznom, ali i ovdje u Beču, kroz djelovanje svojih društava i centra gradišćanskih Hrvata u Beču. Želio bih zato poručiti i ostalim hrvatskim doseljenicima da se u čuvanju hrvatskog jezika, tradicije i kulture ugledaju u Gradišćanske Hrvate koji ni 400 godina od useljenje nisu odustali od vlastitog identiteta, jezika... već su zahvaljujući snažnim vezama sa starom domovinom stvorili i očuvali svoj hrvatski jezik i identitet stvorivši u suvremenim uvjetima i tim balom svojevrsni vlastiti brend.
Bal je protekao u sjajnom raspoloženju sviju nazočnih, a pridonio mu je balski zabavno-glazbeni program kojim se oslanja na tradiciju - muzičko stvaralaštvo gradišćanske zvijezde Vilija Rešetarića. Nastupili su i Ernst Molden, Nataša Mirković, BasBariTenori, Orkestar Sigi Feigl, Koprive, Cimbalovka bratov Kuštarovcov, Paxe, Balkalar, KroaTarantatu, i Stinjačko kolo.
U ponoć je uslijedila potpuna inovacija – Kolo Slavuj & Folklorelektro s novim projektom »Kolectrified«. A potom su dvojica zagrebačkih DJ-a ujedinjena u Folklorelektro, zagrijala balski disko u Bijoux-baru, naizmjence s dobro poznatim dvojcem Scooby Duo. Bal ima i Taxi-plesače, koji pozivaju na ples dame bez pratnje tako da se nijedna dama željna plesa ne osjeti zapostavljenom. Voditelji bala bili su Vera Buranić i Filip Stoišić.
FOTOGRAFIJE: Peter Tyran, Marija Barić
