Priča Hrvatske bratske zajednice priča je o uspjehu, o održavanju hrvatskog identiteta i međusobnoj potpori, rekao je u Pittsburghu premijer Andrej Plenković u obraćanju članstvu te organizacije pozivajući ih da nastave pridonositi ulaganju iz Sjedinjenih Država i osnaživanju odnosa s Hrvatskom.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji boravi u SAD-u u povodu zasjedanja Opće skupštine UN-a, posjetio je Pittsburgh gdje se susreo s predstavnicima Hrvatske bratske zajednice.
Pozdravljajući okupljene članove te organizacije, premijer Plenković istaknuo je njezinu gotovo 130 godina dugu tradiciju odnosa koju održava s Hrvatskom.
Gotovo da nema hrvatske obitelji koja nema članova u dijaspori, od Amerike do Australije i Novog Zelanda, kazao je, koji su iz različitih razloga u različitim povijesnim kontekstima za hrvatski narod odlazili iz Hrvatske u potrazi za boljim životom, a mnogi od njih ostvarili su "američki san".
U 130 godina postojanja Hrvatska bratska zajednica temeljena na kršćanskim načelu solidarnosti, međusobnog pomaganja, podrške siročadi, unesrećenim članovima zajednice i u drugim potrebama, pokazala je i jedinstvo s Hrvatima u domovini.
"Priča Hrvatske bratske zajednice je priča o uspjehu, priča o održavanju hrvatskog identiteta, o međusobnoj potpori, podršci siročadi u teškim vremenima, podršci unesrećenim članovima u teškim trenucima njihovih života", istaknuo je predsjednik Vlade i dodao da to zaslužuje puno poštovanja i zahvalnosti.
U protekla tri desetljeća, posebno tijekom Domovinskog rata, ključna je bila potpora Hrvata izvan domovine
"Hrvati iz Amerike pokazali su u kritičnim trenucima kako podržati Hrvate u domovini", naglasio je izrazivši zahvalnost za sve što je Hrvatska bratska zajednica učinila za Hrvatsku u proteklim desetljećima, posebno tijekom Domovinskog rata.
Ključna je bila i politička potpora koja je pokazala jedinstvo Hrvata izvan domovine i onih u zemlji, dodao je, a posebno, u tim vremenima, prijateljski i partnerski odnos prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i dugogodišnjeg predsjednika Hrvatske bratske zajednice Bernarda Luketića.
Danas je Hrvatska samostalna 30 godina i međunarodno priznata.
"Ostvarili smo doslovno sve strateške ciljeve. Imamo državu, imamo teritorijalnu cjelovitost, izgradili smo institucije, izgradili smo tržišno gospodarstvo, članstvo u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji, a početka iduće godine i dvije dublje integracije - Schengenski prostor i eurozonu", istaknuo je.
To znači da smo, dodao je, u samo tri desetljeća ostvarili sve ciljeve koje je prvi predsjednik samostalne Hrvatske Franjo Tuđman iznio nakon prvih demokratskih izbora 30. svibnja 1991.
Istaknuvši kako trebamo biti ponosni na sva ta postignuća, kazao je kako treba nastaviti dalje raditi na boljem standardu hrvatskih građana, gospodarskom i infrastrukturnom razvoju te hvatanju koraka s najrazvijenijim zemljama.
Premijer Plenković kazao je da se svijet nalazi u izazovnim vremenima, s obzirom da se sve promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu, koja zahtijevaju puno odlučnih i čvrstih poteza važnih aktera, od kojih je jedna država.
Hrvatska država stala je iza svojih građana i gospodarstva u uvjetima globalne krize
"Država, u našem slučaju hrvatska država, ima moć, znanje i financijska sredstva da stane iza svojih građana, poduzetnika, vrtića, škola, sveučilišta, bolnica u uvjetima velikog rasta cijena energenata. To smo i učinili", poručio je premijer Plenković istaknuvši da je Vlada donijela paket mjera pomoći vrijedan 21 milijardu kuna za građane i gospodarstvo.
Govoreći o suradnji s Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama u kontekstu ove krize uslijed ruskog napada na Ukrajinu, istaknuo je da je Hrvatska pomogla i politički i diplomatski, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno, uvjerena da čini ispravnu stvar kako bi pomogla zemlji koja je bila jedna od prvih koja je priznala Hrvatsku 1991., a čiji su identitet, sloboda i demokracija bili ugroženi.
Pohvalio je sporazum Zagreba i Washingtona o ukidanju viza za hrvatske građane pri ulasku u SAD-u te uskoro i Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanje, a smatra da je potrebno povećati robnu razmjenu i investicije.
"Siguran sam da vi možete pridonijeti da odnosi između Hrvatske i SAD-a budu snažni kao što su bili i da nastave jačati", poručio je zahvalivši Hrvatskoj bratskoj zajednici na svemu što je činila i čini za Hrvatsku.
U govoru pred Općom skupštinom UN-a premijer Plenković inzistirat će na jedinstvu međunarodne zajednice prema Ukrajini
U izjavi za medije, nakon druženja s članovima HBZ-a, premijer Plenković govorio je o glavnim naglascima svoga obraćanja pred Općom skupštinom UN-a, koje je predviđeno danas poslijepodne prema lokalnom vremenu.
Kako se ova Opća skupština odvija u promijenjenim međunarodnim okolnostima, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, premijer Plenković iznijet će hrvatske stavove o tom pitanju.
"Oni su vrlo jasni i decidirani, ne samo o solidarnosti i političkoj, ekonomskoj, financijskoj, humanitarnoj i vojnoj potpori Ukrajini, nego i o pogledu da nas samo jedinstvo, prije svega država u okviru transatlantskog kruga, ali i potpora onih koji nisu bili tako jasno artikulirani u proteklim mjesecima, može dovesti do pomoći Ukrajini, poštovanju međunarodnog prava i zajedničkom rješavanju energetske i prehrambene krize i inflatornih pritisaka koje svi doživljavaju", poručio je.
"Zato je jako važno držati jedinstvo svih ozbiljnih aktera u međunarodnoj zajednici", dodao je. Mnogo je kritike na račun Ujedinjenih naroda zbog neefikasnosti u rješavanju kriza, a premijer smatra da treba jasno razlikovati institucije UN-a."I to je komplicirano, vrlo komplicirano, jer je Rusija stalna članica koja ima pravo veta", odgovorio je na pitanje što misli o reformi Organizacije ujedinjenih naroda i dodao je kako nije realno da prođe bilo koja rezolucija koja ide Rusiji na štetu.
U bilateralnim susretima razgovori o globalnoj situaciji, jugoistoku Europe i bilateralnim odnosima
No Opća skupština UN-a donijela je niz rezolucija o Ukrajini, vrlo jasnih s puno potpore i puno država članica koje su stale iza tih tekstova proteklih mjeseci, rekao je.
Pozitivan je doprinos inicijativa glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa o deblokadi ukrajinskih luka kako bi se žito iz Ukrajine moglo izvesti u afričke i druge zemlje gdje prijeti glad.
Opća skupština UN-a ovaj tjedan je globalni forum lidera gdje svi na jednom mjestu u najvećoj mjeri nastoje dati svoju analizu međunarodnih odnosa, kazao je premijer Plenković.
Što se tiče operativne situacije na terenu, smatra da je UN-ova organizacija aktivna i pomaže u mjeri kojoj to može sukladno okolnostima.
Predsjednik Vlade Plenković u New Yorku je održao i niz bilateralnih sastanaka, između ostalih i s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom i sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.
Svi razgovori, kazao je premijer, temeljili su se na tri točke: globalna situacija, situacija na jugoistoku Europe i naši bilateralni odnosi, rekao je premijer.
