Jedna od važnih knjiga koju na tržištu nudi Naklada Ljevak u biblioteci Posebna izdanja je novije izdanje u ponudi (jer se našla na policama knjižara u travnju ove 2021. godine) je i ona s naslovom „Hrvatska književnost u Njemačkoj 1990. – 2013.“. Knjigu kao urednik potpisuje Ante Bežen, a recenzenti su Ivan Bošnjak i Vinko Brešić.
Autor knjige je Milan Bošnjak, a od političkih migranata on analizira u ovoj knjizi stvaralaštvo Malkice Dugeč, Vjenceslava Čižeka, Ivana Otta, Gojka Borića, Joze Mršića i Hrvoja Lorkovića. Od autora koji su hrvatski službenici uključeni su Jozo Župić, Adolf Polegubić, Acija Alfirević, Luka Marković, Miroslav Lovčanin i Mladen Lucić. Također su, kao ekonomski migranti u Bošnjakovoj knjizi , između ostalih – i to kroz njihovo stvaralaštvo – obuhvaćeni Irena Vrkljan, Dragutin Trumbetaš, a od mlađeg naraštaja tu su Marica Bodrožić, Nataša Dragnić, Jagoda Marinić i Marijana Dokoza. Kako najavljuju sa strane izdavača, dakle u Ljevaku: „njihovu književnu građu Bošnjak obrađuje kroz imagološnu prizmu, s posebnom usmjerenošću na mjesta i uloge, a to su slika Hrvatske, Jugoslavije i Njemačke u djelima autora svih triju skupina, tj. kategorija migranata.“
Doprinos razumijevanju hrvatske književnosti nastale izvan domovine
Što u svojim recenzijama naglašavaju ugledni književni znalci Vinko Brešan i Ivan Bošković? Donosimo ulomke:
„Predmet ove monografije je život i rad hrvatskih pisaca koji žive i rade u SR Njemačkoj od raspada SFRJ i nastanka Republike Hrvatske do njezina ulaska u Europsku uniju. Kako u tim važnim i dramatičnim zbivanjima funkcionira nacionalni kulturni prostor, a time i njegova književnost izvan nacionalnih državnih granica, posebice ona na području SR Njemačke, autorova je preokupacija, a primarni je cilj da se književne prakse usustave i opišu, da im se utvrde glavna obilježja. U drugome planu, kao indirektni cilj, uočljiva je namjera da se pridonese boljem sagledavanju jednoga objektivno rubnoga i po svemu heterogenoga nacionalnoga književnog korpusa te slijednom toga i njegovoj kontekstualizaciji, pa i valorizaciji, odnosno uključivanju u nacionalnu književnu maticu. (…)
Pitanje oblikovanja što cjelovitije slike nacionalnoga književnog života trajni je izazov domaće historiografije, a posebice nakon Domovinskoga rata kada su barem na načelnoj razini nestali politički razlozi koji su je u tome dotad ometali. U tome smislu ovo je Bošnjakovo djelo i pionirsko i temeljno, time ujedno društveno korisno i važno.“ ističe u svojoj recenziji Vinko Brešić.
„Temom koju obrađuje, a riječ je o djelima i autorima hrvatske književnosti u Njemačkoj u navedenom vremenskom razdoblju, knjiga je značajan doprinos razumijevanju hrvatske književnosti nastale izvan domovinskih okvira. Kako tematikom, tako i imenima te književnim svojstvima interpretiranih književnih djela, knjiga osvještava bogato područje hrvatske književne prakse i dobrodošao je pokušaj njezina integriranja u korpus hrvatske književnosti. Istovremeno je relevantan, znanstveni i kritički, doprinos razumijevanju složenog hrvatskog (književnog) identiteta, poglavito iz imagološke perspektive. Kao dobar poznavatelj života naših ljudi u Njemačkoj, pa tako i imena čiji je književni prilog vrijedan tumačenja i integriranja u hrvatsku književnu sliku, autor je prikladnim znanstvenim instrumentarijem obradio opuse onih poznatih i onih manje poznatih književnih imena te pokazao njihovo značenje kako među čitateljima u iseljeništvu, tako i u našoj književnosti općenito (...) Knjiga je značajan i dobrodošao prilog hrvatskoj književnosti, ali i doprinos razumijevanju složenih procesa nacionalnog legitimiranja i identiteta.“ — riječi su drugog recenzenta Ivan Boškovića.
O autoru:
Milan Bošnjak je rođen 13. veljače 1974. u Gospiću. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij filozofije i komparativne književnosti (1998.) te poslijediplomski doktorski studij kroatistike ( 2019.) radom Književne prakse hrvatskih pisaca u Njemačkoj 1990. – 2013.).
Tijekom 2000. i 2001. radio je u školama na kosinjskom i zagrebačkom području, a zatim u hrvatskoj nastavi – nastavi hrvatskoga jezika i kulture u Baden-Württembergu u Njemačkoj, kao učitelj (2001. – 2003.) i koordinator (2003. – 2005.). U razdoblju od 2006. do 2014. radio je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na stručnim i rukovodećim poslovima u području hrvatske nastave u inozemstvu i međunarodne suradnje. Od 2014. do danas radi u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu.
Sudjelovao je u osmišljavanju i vođenju projekta Buđenje Kosinjske doline (2001. – 2002.; dio projekta Zeleni pojas Velebit), kao mentor je sudjelovao u međunarodnom projektu KoLIBRI usmjerenom na djecu migranata (Stuttgart, Bad Boll, Strasbourg; 2002. – 2005.). Od 2008. do 2013. bio je član, a od 2014. do danas zamjenik je supredsjedatelja međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina koje Republika Hrvatska ima s Crnom Gorom, Mađarskom, Republikom Sjevernom Makedonijom i Republikom Srbijom, od 2007. do danas član je nekoliko bilateralnih stručnih tijela s državama njemačkoga govornog područja. Član je Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika te brojnih međuresornih tijela, stručnih povjerenstava i prosudbenih skupina. Član je Matice hrvatske.
Kontinuirano M. Bošnjak organizira stručne skupove i kulturna događanja te održava predavanja iz različitih područja, a najviše vezano uz nastavu hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu, hrvatske književnosti te hrvatske nacionalne manjine, u domovini i inozemstvu. Objavio je tridesetak znanstvenih i stručnih radova, dvije stručne knjige u suautorstvu te jedan edukacijsko-ekološki vodič.
Cijeli život je aktivan u rječotvornom i književnoumjetničkom području: od mladenačkih radova u časopisima Dodiri i Usponi do poezije u časopisima Republika, Poezija i Hrvatsko slovo 2020. godine. Objavio je dvije pjesničke zbirke, obje 2013. godine u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Gospiću.
Što zaključiti?Autor je svakako dobar poznavatelj života naših ljudi u Njemačkoj, objavio je niz radova, aktivan je na mnogim poljima književnog i društvenog stvaralaštva.
KNJIŽEVNOST, Anči Fabijanović, 20. Svibanj 2021.
