Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je, potpisujući Dodatak II. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama i Prilog II. Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike, da se radi o vrlo važnom ugovoru, teškom 9,1 milijardu eura. "Svi možemo biti zadovoljni ovakvim dogovorom, kako s aspekta da smo našli sredstva, tako i s aspekta da je regres za naše zaposlenike i zaposlenike u javnim i državnim službama povećan za 50 i 100 eura u odnosu na prošlu godinu. godine“, rekao je premijer.Istaknuo je dogovor da se za sljedeću, fiskalnu 2024. godinu, pregovori vode na Uskrs, "jedno novo pravo o kojem se pričalo, ali se sindikalna i vladina strana do sada nikada nisu dogovorile".
Uz kontinuirani rast plaća i mirovina, nikad više zaposlenih, a najmanje nezaposlenih
, svjesni nezadovoljstva članova nereprezentativnih sindikata, ali uz kontinuirano vođenje socijalnog dijaloga potrebno je pratiti događanja na europskoj razini i pružiti zadovoljstvo članovima reprezentativnih sindikata, prije svega ljudima koji ih vode.
Premijer se osvrnuo na pokazatelje s tržišta rada i naglasio da Hrvatska ima oko 99.560 nezaposlenih, što je najmanje od 1982. godine, a istovremeno imamo oko 1,66 milijuna zaposlenih, što je u apsolutnom iznosu najveći broj nezaposlenih. zaposlenika ikada.
"To je ono što smo rekli da je u proteklih nekoliko godina ojačana naša ukupna ekonomska i fiskalna situacija, naša međunarodna i gospodarska i financijska pozicija i u konačnici fiskalni kapacitet", rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na današnju prezentaciju rebalansa proračuna, rekavši da je ministar Primorac signalizirao da bi konsolidirani deficit trebao iznositi 0,7 posto.
“Što znači da smo, unatoč velikim krizama i inflatornim pritiscima, uspjeli doći do pozicije u kojoj je do sada u našem mandatu porasla medijalna plaća, prosječna plaća za 48 posto, minimalna plaća za 70 posto, a prosječna plaća za 48 posto, minimalna plaća za 70 posto, dok je prosječna plaća povećana za 70 posto. prosječne mirovine porasle su za 37 posto", istaknuo je premijer.
Partnerstvo i socijalni dijalog važna je sastavnica djelovanja i rada za dobrobit društva,
istaknuo je kako je cilj Vlade kroz politiku socijalne kohezije zajednički proći kroz ova neobična i krizna vremena, noseći se s posljedicama Ruska agresija na Ukrajinu i na globalnu ekonomiju i ekonomiju u cjelini. “U tom kontekstu otvoreni i pošteni, partnerski utemeljeni socijalni dijalog, prije svega sa sindikatima, ali i s poslodavcima, svakako predstavljaju važne sastavnice našeg djelovanja i našeg rada na dobrobit cijelog društva i svih ljudi”, ocijenila je. Plenkovića.
Najavio je da će sljedeći tjedan Europska komisija izaći s preporukama u kojima će nam, u kontekstu ukupne politike upravljanja gospodarstvom na razini kontinenta, pokazati o čemu moramo voditi računa.
Politikom uključivanja do postizanja strateških ciljeva
Istaknuo je kako je politika uključivanja dala rezultate i omogućila da u ovako velikoj krizi kroz tri godine izađemo sa 6,8 milijardi eura vrijednih paketa pomoći građanima i gospodarstvu, ostvariti strateške interese članstva u europodručju i schengenskom prostoru.
Podsjetio je i na dvije velike financijske poluge, NPOO i Višegodišnji financijski okvir, koje će poticati investicije i gospodarski rast.
„Svima je jasno da će 2023. godina, kada je riječ o rezultatima i doprinosu turizma, nakon Schengena i eura i brojnih investicija koje su se dogodile u cijeloj Hrvatskoj, posebice u sedam primorskih županija, doslovno napraviti razliku i to sigurno će biti najbolja turistička godina i kada su u pitanju noćenja i dolasci", zaključio je Plenković čestitavši svima koji su dobro pregovarali na obostrano zadovoljstvo.
Najesen pregovori o povećanju materijalnih prava i osnovica plaća u državnim i javnim službama
godine potpisan je Dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u javnim službama i Dodatak kolektivnom ugovoru za državne službenike o povećanju regresa za godišnji odmor na 300 eura za članove i na 250 eura za nečlanove sindikata. uz nazočnost predsjednika Vlade Plenkovića, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi političar Marin Piletić te sindikalni povjerenici reprezentativnih sindikata. Ministar Piletić je, izrazivši zadovoljstvo postignutim dogovorom, najavio daljnje pregovore o povećanju materijalnih prava kao i osnovice plaća u državnim i javnim službama za jesen. Regres za sindikalce povećan je na 300 eura, a za nečlanove na 250, a pregovarat će se i o novom pravu na uskrsnicu za 2024. godinu, dodala je Piletić.
Potpisivanju su nazočili i ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, financija Marko Primorac, pravosuđa i uprave Ivan Malenica te zdravstva Vili Beroš.
Reprezentativni sindikati tražili valorizaciju svoje djelatnosti
Reprezentativni sindikati željeli su da se njihov višegodišnji trud u poboljšanju materijalnih prava svih zaposlenih u državnim i javnim službama valorizira na taj način, a ne kroz plaću, objasnio je ministar rada Marin Piletić u izjavi za javnost.nakon potpisivanja Dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru za namještenike u javnim službama i Kolektivnom ugovoru za namještenike u državnim službama.
To povoljnije pravo, prema Zakonu o radu, može biti do dvostrukog iznosa njihove godišnje članarine kroz isplatu regresa, uskrsnice ili božićnice.
“To je zakonski ograničeno s obzirom na doprinos članova sindikata koji su godinama plaćali članarinu, a zapravo se borili za prava svih zaposlenih radnika, bez obzira jesu li članovi sindikata reprezentativni, nereprezentativni ili nečlanovi. sindikata uopće te koriste sve pogodnosti za koje su se izborili reprezentativni sindikati'', rekla je Piletić.
Na upit o podnesenim ustavnim tužbama vezanim uz diskriminaciju članova i nečlanova reprezentativnih sindikata, rekao je da će pričekati presudu Ustavnog suda, ali je, dodao je, do tada na snazi Zakon o radu. "Ako Ustavni sud tu odredbu proglasi neustavnom, ona više neće vrijediti", rekao je Piletić.
Potpisanim dodacima kolektivnim ugovorima povećana su materijalna prava javnih i državnih službenika i namještenika
