„Mi smo susjedne države, ovdje živimo već stoljećima i živjet ćemo još dugo zajedno. Upućeni smo jedni na druge, nikada nismo imali ozbiljne nesporazume, sitnije da. Međutim, ono što nas veže je svijest da smo upućeni jedni na druge i da se u dosta stvari slažemo“, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović u izjavi za medije nakon sastanka s mađarskom predsjednicom Katalin Novák.
Predsjednik Milanović u obraćanju se osvrnuo na devedesete godine prošlog stoljeća i Domovinski rat te istaknuo kako je u to vrijeme svega nekoliko država Hrvatskoj bilo otvoreno za pomoć. „To su bile Mađarska, Austrija i Njemačka. Svatko na svoj način i u okviru svojim mogućnosti, ali Mađarska relativno najviše. Godinama kasnije surađivao sam s predsjednikom Vlade Orbánom. U nekim stvarima se nismo slagali, u mnogim bitnim stvarima jesmo i slažemo se i danas. A jedna od njih je pravo država da uređuje svoje poslove i odnose među ljudima i zajednicama, na svoj način“, izjavio je predsjednik Milanović.
Obje su države, i Hrvatska i Mađarska, u okviru tog pravila i europskih vrijednosti, rekao je hrvatski Predsjednik te istaknuo kako ta pravila i vrijednosti ne mogu i nisu iste u svakoj državi. Dodao je i da Europska unija ne može funkcionirati onako kako birokracija u Bruxellesu i njezini politički mentori žele. „Moramo se osloboditi iluzija da smo svi jednaki“, rekao je.
„Ovdje sam kao prijatelj i osjećam se prihvaćenim kao prijatelj. O različitostima ćemo uvijek razgovarati, ali i o sličnostima i o podršci, koju moramo uvijek pružati jedni drugima, naprosto iz zajedničkog interesa. O tome i te kako treba razgovarati. Europska unija je funkcionirala dobro, to je bio zadatak i povijesni cilj moje generacije ljudi, političara. I mi smo taj cilj postigli. A stvaranje europske jedinstvene države - to nikada“, rekao je predsjednik Milanović te naveo primjer odlaska Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije iz kojeg treba izvući pouku.
„Hrvatska nije ušla u Europsku uniju da bi postala mali i dobro podmazani kotačić u velikom stroju nego da bi zadržala svoju opstojnost, identitet, otvorenost. Živi od otvorenosti, prvenstveno od turizma i zato nam je jako važno da i Mađarska bude ekonomski uspješna i stabilna, da vaša valuta bude stabilna, da budete dobri klijenti i gosti u Hrvatskoj“, poručio je predsjednik Milanović. U tom smislu, osvrnuo se i na uvođenja eura kojeg Mađarska nije uvela. „To nije jednostavna odluka. Nije jednostavna odluka odreći se nacionalne valute zauvijek. Hrvatska je tu odluku donijela. Imam nekakve dileme, ali odluka je donesena i natrag nema. Ušli smo u Schengen na radost i zadovoljstvo nekih svojih sjevernih susjeda koji će sada prestati raditi posao koji Hrvatska preuzima na sebe s punom odgovornošću jer granice bez obzira na Schengen postoje i dalje“, dodao je.
Zaključno predsjednik Milanović rekao je da ako Europska unija želi ići dalje i razvijati se bez velikih tenzija mora prihvatiti različitosti koje postoje među državama.
„Posebno mi je drago što je prvi gost iz inozemstva upravo predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović kojem se zahvaljujem što je prihvatio moj poziv i da ga mogu ugostiti ovdje u Budimpešti. Za sve nas je vrlo omiljen političar jer često vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici“, kazala je u svojoj izjavi predsjednica Mađarske Katalin Novák.
Za Mađarsku i Hrvatsku rekla je da su dugo i povijesno povezane. „Prošle godine smo proslavili 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između naše dvije države. Ove godine imamo još jedan vrlo važan događaj za Mađarsku. Veszprem je ove godine Europski grad kulture gdje ćemo sutra predsjednik Milanović i ja zajedno otvoriti taj događaj“, izjavila je mađarska Predsjednica.
Razgovor s predsjednikom Milanovićem sažela je u nekoliko točaka za koje je rekla da su se uglavnom složili. Tako je navela da su to: pitanje rata u Ukrajini i osuda Ruske agresije, težnja miru i integritetu teritorija, nastavak integracije Europske unije prema zapadnom Balkanu, zaustavljanje ilegalne migraciju prema Europi, jačanje infrastrukturalnih veza između Hrvatske i Mađarske, energetska suradnja u cilju smanjivanja ovisnosti Mađarske nabavke energenata prema Rusiji te suočavanje s demografskom krizom preko razmijene iskustava.
„Drago mi je da će se predsjednik Milanović ovdje susresti s Hrvatskom zajednicom i osobno vidjeti koliko hrvatska manjina dobiva u Mađarskoj. Zahvaljujem se predsjedniku Milanoviću što mađarska manjina u Hrvatskoj može računati, ne samo na razumijevanje, nego i sve veću podršku i pomoć“, izjavila je mađarska Predsjednica te istaknula kako Mađarska na Hrvatsku gleda kao na partnera s kojom ima vrlo jake veze.
„Hrvatska i Mađarska su srednjoeuropske države koje mogu pomoći da Europska unija postane jača. Razgovarali smo o članstvu Hrvatske u šengenskoj zoni i uvođenju eura i kakve nove mogućnosti Hrvatskoj otvaraju. Kao predsjednica Mađarske mogu potvrditi da podupiremo članstvo Hrvatske u šengenskoj zoni kao i uvođenje eura“, rekla je mađarska Predsjednica te zaključila kako ukidanje granica pomaže u našim trgovinskim vezama kao i u turizmu.
Nakon izjava dvoje predsjednika uslijedila su pitanja novinara. Na njihovo pitanje jesu li razgovarali o problemu INA – MOL predsjednici su rekli kako to nije bila tema sastanka jer je riječ o problemu koji mogu i moraju riješiti vlade.
Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Milanović je pojasnio i svoju raniju izjavu o “proxy” ratu. „Želim što je moguće manje licemjerja, što je moguće jasnija pravila i borbu za očuvanje ljudskih života . Kada govorim da je to „proxy war“, to znači rat posrednika u kojem je jedina prava žrtva Ukrajina i da za to odgovornost snose i Washington i Moskva i da moraju sjesti zajedno - ja onda citiram riječi ukrajinskog ministra obrane. Ali, da li netko u medijima nešto čita? Dakle, ja sam doslovno citirao riječi aktualnog ministra obrane koji je rekao da se ukrajinskom krvlju i energijom NATO bori protiv Rusije. To nisu moje riječi, ali za to nema sluha ili su uši potpuno začepljene,“ upozorio je Predsjednik Milanović.
Svoju izjavu zaključio je porukom:„Neću dopustiti - a vjerujem da imam mandat hrvatskog naroda za to - da nas se pretvori u jednog običnog malog psića u čoporu koji ide za drugima i samo laje. Kao što neću dopustiti da generator bude mržnja prema bilo kome – Rusima, Srbima, Židovima - bilo kome tko u nekom trenutku nije podoban. Jer, Ruse ne poznajem i s njima sam radio jako malo, za razliku od Orbana. Moj odnos prema njima je uvijek bio hladan iz nepovjerenja. Sve u životu što sam radio, devedeset posto, bilo je u odnosu sa SAD-om. Imam li pravo to reći što govorim? Imam obavezu, a ne pravo”, upozorio je Predsjednik Milanović.
Na poziv predsjednice Mađarske Katalin Novák predsjednik Republike Zoran Milanović boravi u dvodnevnom službenom posjetu Mađarskoj. Nakon svečanog dočeka upriličenog na Trgu Kossuth, predsjednik Milanović položio je vijenac ispred Spomenika herojima na Trgu heroja. Uslijedio je susret predsjednika Milanovića s predsjednicom Mađarske Katalin Novák u Uredu predsjednice Mađarske te bilateralni sastanak izaslanstava Republike Hrvatske i Mađarske.
U nastavku dana predviđen je sastanak predsjednika Milanovića s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom te susret s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj.
FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Ana Marija Katić
