Zajedničku konferenciju za novinare danas su u slovenskom mjestu Zavrč održale zastupnica u Hrvatskom saboru te predstavnica slovenske nacionalne manjine u Varaždinskoj županiji Barbara Antolić Vupora, Suzana Lep Šimenko predsjednica Komisije za Slovence uz granicu te Slovence van zemlje i poslanica u Slovenskom parlamentu te Barbara Riman predsjednica Saveza slovenskih društava u Republici Hrvatskoj.
Konferencija je održana jednom od najstarijih turističkih obJekta - „Pri veseliču“, na adresi Turški vrh 51, 2283 Zavrč. Teme ove važne konferencije bile su položaj slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj te brojne aktivnosti i projekti koje provodi Slovensko društvo Nagelj iz Varaždina. Na konferenciji je bilo i riječi o zajedničkim aktivnostima i projektima s obje strane koji za cilj imaju stvaranje što kvalitetnijih uvjeta života građana s jedne i druge strane granice, a iznimno važna je inicijativa za ponovno prometno povezivanje Varaždina i Ptuja uvođenjem redovne autobusne linije koja je ukinuta prije petnaestak i više godina. Njome bi se ujedno omogućilo ne samo redovito putovanje na posao ili školu preko granice koja se od 1, siječnja ukida nego i turistička putovanja ili odlasci u shopping.
- Prema popisima stanovništva iz razdoblja između 1900. i 1991. vidljivo je da je na području pogranične zone današnje Varaždinske županije najviše Slovenaca
živjelo u naseljima Gornja Voća, Jelovec Voćanski, Budinščak, Dubrava Križovljanska, Donje Vratno, Križanče i Cestica. Najveći broj onih koji su se osjećali Slovencima živio je na tome području u vrijeme popisa 1900. godine. U to su vrijeme Štajerska i Hrvatsko zagorje pripadali jednoj državi Austro-Ugarskoj Monarhiji, a granice između jedne i druge pokrajine nisu postojale.
Kontinuitet povećanja broja Slovenaca na području pogranične zone moguće je pratiti između 1900. I 1991. godine jedino na području sela Dubrava Križovljanska, dok je kod najvećeg broja ostalih sela moguće vidjeti opadanje broja Slovenaca kroz dvadeseto stoljeće. Popis iz 1948. godine iskazuje pojedina naselja zajedno, pa je stoga teško ustanoviti koliko je bilo u pojedinom naselju Slovenaca.
Nakon Drugog svjetskog rata moguće je, a posebno nakon sedamdesetih godina i jačanja o ideji stvaranja jugoslavenske nacije, da se jedan dio Slovenaca na tome području iskazao kao Jugoslaveni, a da se drugi dio Slovenaca u procesu asimilacije iskazao Hrvatima.
- Utvrdio je to u svom znanstvenom radu Filip Škiljan iz Instituta za migracije i narodnosti, Zagreb pišući o hrvatsko-slovenskim odnosima na području Varaždinske županije kroz iskaze pojedinaca koji žive u pograničnom prostoru. A da je ova tematika vrlo aktualna i danas, osobito kad je riječ o Slovencima koji žive u Hrvatskoj, svjedočio je i današnji susret u pograničnom slovenskom mjestu Zavrč, koji je inicirala Barbara Antolić Vupora, predstavnica Slovenaca u Varaždinskoj zastupnica u hrvatskom Saboru u suradnji s kolegicom, Suzanom Lep Šimenko, zastupnicom/poslanicom u Slovenskom parlamentu i Barbarom Riman predsjednicom Saveza Slovenaca u Hrvatskoj. Pridružio im se i Barbarin kolega SDP-ov zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković, ujedno i član SKD Nagelj.
Pridružio im se na tom skupu na kojem je medijima predstavljeno nastojanje da zajednički porade na očuvanju nacionalnog identiteta Slovenaca u Hrvatskoj. Slovenci u Hrvatskoj imaju status nacionalne manjine, a upravo zahvaljujući Barbari Antolić Vupora i Slovenkom društvu Nagelj u više osnovnih i srednjih škola i slovenski i hrvatski učenici imaju mogućnost učiti slovenski jezik što Slovencima pomaže očuvati vlastiti kulturni identitet, a Hrvatima otvara mogućnost da se školuju ili zaposle u Sloveniji. Takve veze i postoje osobitom u pograničnim područjima, pa je pokrenuta inicijativa o boljem prometnom povezivanju i vraćanju redovitih autobusnih linija osim kvalitetnijeg prometovanja ujedno i doprinos očuvanju prirode i okoliša.
