Hrvatska će se uskoro pridružiti skupini od samo 15 zemalja koje su članice i NATO-a i Europske unije i europodručja i Schengenskog prostora, istaknuo je danas premijer Plenković u svom govoru na konferenciji Europskog sustava strateške analize i analize politika. To strateško postignuće dublje europske integracije potpuno će promijeniti naš međunarodni položaj i bit ćemo još sposobniji pridonositi ostvarenju naših zajedničkih europskih ciljeva, poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas uvodni govor na godišnjoj konferenciji Europskog sustava strateške analize i analize politika (ESPAS) „Geopolitika se vratila – zadavanje smjera za EU u svijetu promjena i šokova“, u organizaciji potpredsjednika Europske komisije i povjerenika za energetiku Maroša Šefčoviča.
Konferencija koja je nastala kao inicijativa Europskog parlamenta prije više od deset godina s ciljem bolje međuinstitucionalne suradnje unutar Europske unije, kazao je premijer Plenković, razvila se unutar aktualne Europske komisije pod vodstvom Ursule von der Leyen u relevantan i snažan mehanizam. To je proces, dodao je, u kojem svi akteri Europske unije mogu pridonijeti u izgradnji boljeg i učinkovitijeg oblika anticipacijskog upravljanja. Širi kontekst današnje stvarnosti jasno otkriva da je u ranijim godinama izbjegnuto predviđanje.
Jasno je svima, pojasnio je premijer, kada se pogledaju govori iz 2019. da nitko nije spominjao ni pandemiju niti rusku agresiju na Ukrajinu, koje su imale velik utjecaj na globalnu sigurnost i stabilnost, na sigurnost u opskrbi energijom i hranom, te posljedice na inflatorne pritiske i općenito na globalno upravljanje. Prije toga, financijska kriza iz 2008., terorizam i migracijska kriza promijenile su način na koji su funkcionirale europske institucije. Te višestruke krize zahtijevaju snažan odgovor i jedinstveno djelovanje, dodao je.
Brutalna ruska agresija na Ukrajinu, kazao je premijer Plenković, promijenila je način djelovanja svih, a apstraktne sigurnosne prijetnje postale su vrlo konkretne.
Krize stvorile doba "nove solidarnosti"
Snažna solidarnost s Ukrajinom i jasna osuda Rusije dvije su osnovne linije djelovanja institucija Europske unije i zemalja članica. Trebamo ostati jednako oprezni, aktivni, ujedinjeni i jasni u svojoj posvećenosti da podupiremo Ukrajinu koliko god treba, istovremeno čineći sve što možemo kako bismo izbjegli socijalnu frakturu u svojim društvima.
Ove krize su stvorile doba "nove solidarnosti", naglasio je predsjednik Vlade, a solidarnost pružena Ukrajini je bez presedana. Što se tiče Europske unije, premijer Plenković smatra da je ojačala svoju ulogu globalnog aktera sigurnosti, odlučna u zaštiti međunarodnog poretka temeljenog na pravilima i koncepta učinkovitog multilateralizma. U proteklih nekoliko mjeseci, kazao je premijer Plenković, svjedočimo korištenju energetskih resursa kao oružja što je dovelo do novih izazova.
Prošli smo kroz period rekordno visokih cijena plina i nafte, a posljedično i cijena struje, što je pokrenulo inflatorne pritiske.Vidjeli smo, poručio je, kako politike autoritarnih režima imaju jasne posljedice na načine života u demokracijama. Upravo zato, premijer Plenković smatra su vrlo važne pozitivne poruke koje je Europska unija poslala davanjem kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji te perspektive tog statusa Gruziji, otvaranjem pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te vrlo pozitivnog odnosa prema Bosni i Hercegovini, napretkom u pregovorima s Crnom Gorom i Srbijom te koracima prema Kosovu.
Dalekosežna i sveobuhvatna perspektiva zelene i digitalne tranzicije
Uspostavljanje Europske političke zajednice također će, istaknuo je premijer, pružiti mogućnost za bolje međusobno razumijevanje, ali i zajednička rješenja sigurnosnih i ekonomskih izazova te klimatskih promjena.
Predviđanje budućnosti je zamršen i nezahvalan zadatak, istaknuo je premijer Plenković, što dokazuju i događaji u protekle dvije godine. Ali, pripremanje za budućnost, s druge strane, je nužnost jer ćemo bez toga konstanto biti suočeni s iznenađenjima, a naše politike bit će više improvizacija nego plan.Stoga je naglasio da se Europska unija mora fokusirati na pitanja sigurnosti i perspektive svojih građana.
U tom je kontekstu ovogodišnji dokument "Strateško predviđanje 2022", smatra premijer Plenković, pružio dalekosežnu i sveobuhvatnu perspektivu zelene i digitalne tranzicije i nove geopolitičke stvarnosti.
S mnogim vrijednim analizama okrenutim budućnosti i brojnim preporukama te, prije svega, naglašenoj potrebi razmišljanja o tome kako ih uključiti u naše srednjoročne i dugoročne planove, taj dokument pruža moguća rješenja o tome kako poboljšati europske političke procese i dugoročno razmišljanje.
Potreba ubrzanja zelene tranzicije
Sada smo suočeni s prijekom potrebom ubrzanja i snažnijeg spajanja dviju tranzicija. Međupovezanost između ruske agresije i naše ovisnosti o fosilnim gorivima samo je naglasila potrebu ubrzanja procesa osobito glede zelene tranzicije.
To je, dodao je premijer, poručeno i sa nedavno održane konferencije COP 27 održanoj u Egiptu.Klimatske promjene i zelena tranzicija, u normalnim okolnostima bez pandemije Covida 19 i ruske agresije na Ukrajinu, bile bi dvije osnovne teme na razini Europske unije, ali su nakratko stavljene sa strane pa ih je potrebno vratiti u središte pažnje. U tom je kontekstu naglasio da je Europska unija, kao globalni predvodnik u postavljanju standarda u borbi protiv klimatskih promjena, jasno definirala svoje zelene prioritete i politike.Usvojen je Europski zeleni plan i Europa je na putu da postane prvi klimatsko-neutralni kontinent do 2050.
Hrvatska kao regionalno energetsko čvorište
U okolnostima ruske agresije na Ukrajinu i posljedične gospodarske i energetske krize, Europska unija nije napustila ciljeve zelene tranzicije, poručio je premijer Plenković.
Upravo suprotno, aktivno iskorištavamo instrumente kao što su EU Iduće generacije i REPowerEU kako bismo ubrzali tranziciju na obnovljive izbore energije, potaknuli uštedu energije i diverzificirali izvore opskrbe energijom, dodao je.
Naveo je da u Hrvatskoj 80 posto građana podupire djelovanje protiv štetnih posljedica klimatskih promjena.Zahvaljujući novoj nacionalnoj i europskoj zakonskoj regulativi, dodatno smo ubrzali tranziciju na niskogljičnu energiju, u čemu je Hrvatska već daleko iznad prosjeka Europske unije, s obzirom da veliki dio resursa dolazi iz hidroenergije.
Hrvatska, uz Sloveniju i Italiju, naveo je premijer, sudjeluje u Projektu "Dolina vodika Sjeverni Jadran" usmjerenom ka proizvodnji zelenoga vodika. Kako napredujemo sa zelenom tranzicijom, diverzificirali smo svoju opskrbu energijom, a namjeravamo i povećati kapacitete svog plutajućeg LNG terminala na Krku te ulagati u izgradnju novih plinovoda kako bismo postali regionalno energetsko čvorište.
EU mora više ulagati u nove tehnologije, istraživanje i inovacije
Kada je riječ o digitalnoj tranziciji, premijer Plenković smatra da je digitalizacija u našim svakodnevnim životima nepovratno povezana sa sigurnošću naših podataka.
Stoga su potrebna daljnja ulaganja u područja cyber sigurnosti i sigurnosti podataka, kao i u digitalno obrazovanje.
Ulaganje u digitalnu infrastrukturu, usvajanje zakonskog i, osobito, etičkog okvira za stvaranje sigurnijeg digitalnog prostora u kojem su prava korisnika zaštićena i uspostavljena poslovna pravila igre, potaknut će povjerenje naših građana u nove tehnologije.Uzimajući u obzir tehnološku konkurenciju, moramo osigurati održiv pristup sirovinama i smanjiti svoje strateške ovisnosti.
Kako bi postala globalno konkurentna, Europska unija mora više ulagati u nove tehnologije i infrastrukturu, osobito u istraživanje i inovacije kao i u sinergiju između ljudskog kapitala i tehnologije.
Istodobno, moramo biti svjesni da veća upotreba digitalnih tehnologija može povećati elektronički otpad i njegov utjecaj na okoliš. Europska unija je svjesna da mora uspostaviti regulatorni okvir koji će promicati održive poslovne modele i potrošačke obrasce. Jednako tako, dodao je premijer Plenković, moramo uložiti napore u smanjivanje administrativnih opterećenja u brzo mijenjajućem digitalnom svijetu.
Zelena i digitalna tranzicija osnažit će našu otpornost i stratešku autonomiju
Moramo osigurati da svi mogu pridonijeti i imati koristi od digitalnog svijeta jer su ljudi ključ uspjeha naše digitalne transformacije. Upozorio je kako u tom procesu treba biti vrlo obziran s obzirom na to kakav je utjecaj digitalnog prostora na suvremene standarde demokracije, čemu smo svjedočili u mnogim primjerima zlouporabe digitalne tehnologije, primjerice u nekim izbornim procesima. Održavanje i jačanje solidarnosti među zemljama članicama, smatra premijer Plenković, ključni je element u svim naporima.Važno je da kontinuiramo pokazujemo jedinstvo i sposobnost Europske unije da djeluje u krizama.Važno je izbjeći nove ovisnosti i stvarati nova, pouzdana i održiva savezništva. Tranzicija i transformacija nikad nisu bezbolne i nesmetane, kazao je premijer Plenković, ali one pružaju mogućnosti redefiniranja toga kako živimo, kojim se vrijednostima vodimo i u kakvom svijetu želimo živjeti.
Zelena i digitalna tranzicija su racionalna potreba i u konačnici će osnažiti našu otpornost i stratešku autonomiju.
Što je veća uključenost naših građana, to je veće i njihovo povjerenje
U srcu uspješne tranzicije je komunikacija pa način na koji komuniciramo naše napore i vizije s našim građanima postaje jako važno, posebno u doba dezinformacija, istaknuo je premijer Plenković.Ovo je vrijeme različitih narativa, od kojih mnogi pokušavaju profitirati na nezadovoljstvu i strahu ljudi. Svjedoci smo nebrojenih proturječnih priča i igara okrivljavanja o temama koje bi trebale biti očigledne, kao što je početak rata u Ukrajini, odgovornost za prehrambenu krizu, nijekanje klimatskih promjena, nepriznavanje izbornih rezultata. Što je veća uključenost naših građana, to će im veće biti i povjerenje. To je bilo očigledno u uspjehu Konferencije o budućnosti Europe, u kojoj su sudjelovale brojne institucije i tisuće građana iz svih članica EU-a.
Jedini pravi način suočavanja s trenutnim i budućim izazovima, smatra premijer Plenković, je zajednički europski odgovor – širom otvorenih očiju i uz pragmatična, sveobuhvatna i održiva rješenja jer znamo da vremena koja dolaze neće biti ništa više predvidljivija nego ona iza nas.
Na kraju je kazao da će se Hrvatska uskoro pridružiti skupini od samo 15 zemalja koje su članice i NATO-a i Europske unije i europodručja i Schengenskog prostora. To strateško postignuće dublje europske integracije potpuno će promijeniti naš međunarodni položaj i bit ćemo još sposobniji pridonositi ostvarenju naših zajedničkih europskih ciljeva, poručio je na kraju svog obraćanja predsjednik Vlade.
PVRH
