Premijer Plenković osvrnuo se danas na izjave predsjednika Republike u vezi situacije u Ukrajini, ocijenivši ih reputacijski štetnim za Hrvatsku i sramotnim. Naglasio je i da da tema koja ovdje u eteru postoji kao da je istinita – slanje vojske članica NATO-a ili EU-a u Ukrajinu – nigdje ni u jednoj međunarodnoj organizaciji uopće nije bila na dnevnom redu. "Od zbunjivanja javnosti do skandaliziranja našeg međunarodnog položaja mi se u potpunosti ograđujemo kao Vlada i nikako nemamo veze s tim stavovima koje je iznio predsjednik Republike i koje on treba objašnjavati hrvatskoj javnosti, a ne mi", poručio je naglasivši da će Vlada nastaviti voditi ozbiljnu, odgovornu i racionalnu vanjsku politiku.
Otvarajući današnju, 98. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, premijer Plenković podsjetio je da je 27. siječnja 1945. godine oslobođeno 7,5 tisuća zatvorenika iz koncentracijskog logora Auschwitz u Poljskoj, u kojem je ubijeno milijun i sto tisuća ljudi, od čega gotovo milijun Židova.
"Kao najzloglasniji od svih logora, Auschwitz je postao sinonim za najstrašnije zločine i najteža stradanja židovskog naroda – ali i sustavno uništavanje drugih nacionalnih skupina proganjanih od nacističkog režima.
Pod tim režimom od 1933. godine, svijet je svjedočio progonu i genocidu više od 11 milijuna ljudi u Europi – od čega 6 milijuna Židova, uključujući i milijun i pol djece.
To su zastrašujuće brojke jednog od najvećih zločina u povijesti čovječanstva.
Žrtve kojih se danas sjećamo su podsjetnik i upozorenje na dimenzije zla koje mogu proizići iz mržnje i totalitarnih ideologija
Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta trebamo se prisjetiti i zloglasnih ustaških logora, prije svega Jasenovca, u kojemu su ubijene tisuće Židova, Srba, Roma te hrvatskih antifašista i demokrata.
Jasenovac je bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja.
Na današnji Dan odajemo priznanje i hrvatskim Pravednicima među narodima, njih 122 koji su se svojom hrabrošću i humanošću suprotstavili zlu i izložili vlastiti život da bi spasili svog bližnjeg.
U rezoluciji Ujedinjenih naroda iz 2005. godine kojom je utemeljen ovaj dan odbacuje se svako negiranje Holokausta i bezrezervno osuđuju svi oblici religijske netolerancije, poticanja, šikaniranja ili nasilja nad osobama ili zajednicama na temelju etničke pripadnosti ili religijskih uvjerenja.
Dan kada se sjećamo žrtava Holokausta ujedno je i dan kada trebamo promišljati o svijetu u kojem danas živimo, to naravno uključuje i okolnosti u Hrvatskoj. I nažalost, netolerancija, negiranje povijesnih činjenica, diskriminacija i govor mržnje sve su prisutniji u svijetu, ali i u našem društvu.
To su loši i štetni trendovi i protiv njih se treba boriti, takvu retoriku politika treba jasno osuditi, a pravosudna tijela, u skladu sa zakonskim okvirom, kažnjavati.Žrtve kojih se danas sjećamo su podsjetnik i upozorenje na dimenzije zla koje mogu proizići iz mržnje i totalitarnih ideologija.
Milijuni ubijenih opomena su o važnosti temeljnih vrijednosti društva – onima demokracije, humanosti poštivanja ljudskih prva i uključivosti – i obvezuju nas da to nikad ne zaboravimo i ne dozvolimo da se ikada više ponovi", poručio je predsjednik Vlade.
Odluka o nabavci Braleyja kontinuitet Vladine politike jačanja sposobnosti Hrvatske vojske
Također osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema.Naveo je da će Vlada danas donijeti odluku kojom će ovlastiti ministra obrane Banožića da se provedu sve aktivnosti vezane uz nabavku borbenih vozila pješaštva – Bradley.
"Riječ je o važnoj odluci koja je kontinuitet politike jačanja sposobnosti Hrvatske vojske naše prve i druge Vlade. To je projekt koji razvijamo sa Sjedinjenim Američkim Državama još od 2017.", kazao je premijer Plenković.
Izvijestio je da je u proteklim tjednima kroz razgovore s američkim partnerima poduzet niz aktivnosti i dogovoreno je da se razmjenom pisama okonča proces pregovora o donaciji i financiranju modernizacije tih vozila.
U odnosu na inicijalnu ponudu koja je sadržavala 62 vozila od kojih bi samo 28 bilo potpuno opremljeno, pet za obuku i 17 vozila za rezervne dijelove, konačni dogovor je 62 vozila koja će biti potpuno identično opremljena, 5 vozila za obuku i 22 vozila za rezervne dijelove. Dakle, umjesto 84 dobit ćemo 89 vozila Bradley, kazao je premijer Plenković.
Povrh toga, dodao je, u razgovorima su promijenjeni i financijski uvjeti koji su bili predloženi. Umjesto inicijalnih 45 milijuna dolara, američka donacija iznosit će 51 milijun dolara, od ukupne vrijednosti posla koja je 196 milijuna.
Američka će strana donirati Hrvatskoj dodatnih 11 milijuna dolara za modernizaciju vozila.
Dogovoreno je, naglasio je premijer, da će se modernizacija vozila odvijati u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila u Slavonskom Brodu. Oni će u suradnji s američko-britanskom korporacijom BAE Systems biti zaduženi da, nakon što vozila budu transportirana iz SAD-a u Hrvatsku, budu modernizirana.
"Ova odluka hrvatske Vlade jača partnerstvo i savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i još jedan je doprinos jačanju obrane i sposobnosti Hrvatske vojske, osobito nakon odluke o kupnji višenamjenskih borbenih aviona, koju smo potpisali s Francuskom", poručio je premijer Plenković.
Paketom mjera Vlada će ublažiti udar rasta cijena energenata na standard građana
Osvrnuo se potom i na trenutnu globalnu energetsku situaciju, spomenuvši jučerašnju Konferenciju o energetskoj sigurnosti u eri dekarbonizacije.
Na njoj je premijer Plenković jučer govorio o ogromnim izazovima pred svijetom, Europom i Hrvatskom koji su energetskog i klimatskog karaktera.
"Izložili smo politiku Vlade Republike Hrvatske kada je riječ o energetici i klimi, s osvrtom na pristup rješavanju izazova izglednog rasta cijena energenata, koji možemo očekivati od travnja", kazao je.
Naveo je da će Vlada paketom mjera nastojati ublažiti udar na standard hrvatskih kućanstava i to u tri segmenta.
Prvi segment odnosi se na povećanje naknada za socijalno najugroženije građane. Danas je to naknada do 200 kuna koju dobiva 64 tisuće kućanstava, a da će se naknada povećati i proširiti tako da uz struju pokriva i račune za plin.
Drugi skup mjera odnosit će se na preispitivanje svih stavki koje ulaze u konačni izračun cijene plina ili struje. U tome važnu ulogu ima Hrvatska elektroprivreda kao državna kompanija.
Treći skup mjera odnosi se na stopu PDV-a, koja sada iznosi 13 % na struju i 25 % na plin. Tu, kazao je premijer Plenković, postoji prostor koji će se iskoristiti kako bi se olakšao ukupni iznos povećanja tih cijena.
"Na dnevnoj razini razgovaramo o ovoj temi i tražimo rješenje koje će pomoći našim građanima", poručio je premijer Plenković naglasivši da Vlada intervenira kako bi očuvala ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana, kao i u nizu prigoda do sada.
Sveobuhvatna reforma sustava socijalne skrbi i njezine konkretne koristi za sve korisnike
Sinoć je održana telefonska sjednica Vlade na kojoj su usvojeni neki amandmani na paket zakona iz područja reforme sustava socijalne skrbi, koji će sutra biti izglasan u Hrvatskom saboru, s ciljem jačanja sustava socijalne skrbi i društvene solidarnosti prema najugroženijima.
Novim Zakonom o socijalnoj skrbi unaprijedit će se organizacija i koordinacija sustava socijalne skrbi osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Akademije socijalne skrbi i Obiteljskog centra, naveo je predsjednik Vlade.
"Osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad uvodimo organizacijske i strukturne promjene koje će dovesti do rasterećenja, smanjenja javnih ovlasti, jačanja i unapređivanja stručnog rada centara za socijalnu skrb uz racionalizaciju poslovanja. Također, povećavamo opseg i visinu materijalnih prava najugroženijih skupina. To ponajprije uključuje povećanje socijalnih naknada, poput zajamčene minimalne naknade s 800 na 1000 kuna", naveo je premijer.
Primjerice za kućanstvo sa 100 % na 150% bruto iznosa minimalne plaće, odnosno s 4.687,50 kn na 7.031,25 kn, pojasnio je.
"Posebnu smo pozornost dali i osobama s invaliditetom, kao i njihovim njegovateljima i roditeljima djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi povećava se i osobna invalidnina na 1750 kuna uz ukidanje dosadašnjeg cenzusa", dodao je.
Također, roditelj njegovatelj i njegovatelj imat će pravo na veći iznos naknade u visini 4.500 kn, a roditelju koji samostalno skrbi o dvoje i više djece naknada se dodatno uvećava na 6.000 kn.
"Uložit ćemo i dodatnih 86, milijuna kuna godišnje za povećanje naknada za rad udomitelja i opskrbnine. Tako će se naknade za udomitelje povećati za 15 do 60 posto, i iznosit će primjerice između 4.500 i 7.000 kuna za specijalizirane udomitelje za djecu i 4.000 kuna za standardne udomitelje. Opskrbnine se također povećavaju za 20 do 42 posto. A sve navedene promjene u 2022. imat će fiskalni efekt od 500 milijuna kuna, a u 2023. 700 milijuna kuna", rekao je premijer Plenković poručivši koliko je važna sveobuhvatna reforma sustava socijalne skrbi i njezine konkretne koristi za sve korisnike.
Cijepljenje i pridržavanje temeljnih epidemioloških mjera najbolja zaštita protiv koronavirusa
Govoreći o trenutnom stanju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, premijer Plenković izvijestio je da danas ponovo bilježimo velik broj novozaraženih ljudi te da omikron daje novu dinamiku epidemiji.
Ponovio je da je potrebno nastaviti s procesom cijepljenja i s pridržavanjem temeljnih epidemioloških mjera, jer jedino se tako možemo bolje zaštititi.
Dosad je 2,3 milijuna ljudi u Hrvatskoj cijepljeno barem jednom dozom. Upozorio je pritom da se dinamika cijepljena prvom dozom usporila.
Još je jednom pozvao sve da vjeruju znanosti i liječnicima pri donošenju vlastitih odluka i da zanemare dezinformacije u javnom i internetskom prostoru.
Od ostalih tema, premijer Plenković izdvojio je pozitivnu odluku Vijeća OECD-a o otvaranju pregovora o članstvu Hrvatske, kazavši da je to praktički još jedina preostala organizacija najrazvijenijih država svijeta u koju Hrvatska može pristupiti.
"Osigurat ćemo da Hrvatska dobije dodatnu legitimaciju i kredibilitet na međunarodnoj razini članstvom i u OECD-u", poručio je.
Kontekst govora mržnje bazira se na floskulama koje slušamo i u Saboru o hrvatsko-srpskoj trgovačkoj koaliciji
Osvrnuo se na postupanje policije u Zadru prije nekoliko dana kada su na obavijesni razgovor pozvala neke ljude koji su izražavali svoje stavove, a po mnogim mišljenjima i prijetnje, prigodom premijerova boravka u Zadarskoj županiji.
Poručio je kako postupanje policije nema nikakve veze s bilo kakvim nalogom s bilo kakve političke razine, što je potvrdio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
"Jasno je, čak i nakon kulturnog poziva na kavu ljudima o kojima se radi, iz njihovih izjava u medijima, a to moram sad reći jer to je jedan od razloga i konteksta govora mržnje - sve se na kraju svodi na suradnju između HDZ-a i SDSS-a", ustvrdio je premijer Plenković.
"Moramo osvijestiti da većina tog internetskog govora mržnje nije spontano, simpatično, slobodarsko izražavanje mišljenja o tome kakav je tko i je li netko s nekim zadovoljan, nego je sve temeljeno na konstantnoj i kontinuiranoj mržnji koja se bazira na onim floskulama koje i u Saboru slušamo o hrvatsko-srpskoj trgovačkoj koaliciji, suradnji Plenković-Pupovac", naglasio je.
"Sve to je pravi, istinski, jedini izvor zašto to slušamo i zašto ljudi u toj dobi i na temelju kojih informacija kojima su oni stalno, kontinuirano i jedino izloženi donose takve zaključke", dodao je pojasnivši bit te rasprave.
Istaknuo je kao mu je to dobro poznato, ali je važno da oni koji to ocjenjuju, promatraju i komentiraju uđu u srž zašto se to događa.
Izjave predsjednika Republike dovode do snebivanja naših međunarodnih partnera, Vlada se od njih ograđuje
Na kraju uvodnog obraćanja na sjednici Vlade, premijer Plenković osvrnuo se na izjave predsjednika Republike u vezi situacije u Ukrajini, ocijenivši ih reputacijski štetnim za Hrvatsku i sramotnim.
"Dovode do velikoga razočaranja, rekao bih snebivanja naših partnera, od Sjedinjenih Američkih Država do članica NATO saveza, članica Europske unije i naših susjednih zemalja. Kako vrijeme protiče, ispada da će svaki ozbiljniji veleposlanik kojeg imamo u mreži biti pozvan na razgovor u njihova ministarstva vanjskih poslova, kako bi mu prosvjedovali na temelju ovakvih izjava predsjednika Republike", upozorio je ustvrdivši da je to loše, skandalozno i ruši reputaciju i kredibilitet Hrvatske te je u potpunosti u suprotnosti s vanjsko-političkim principijelnim stavovima Vlade Republike Hrvatske.
"Naša pozicija glede Ukrajine, ponovit ću još jednom, je poštivanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, poštivanje načela međunarodnog prava, zalaganje za mir, za deeskalaciju sukoba, smanjivanje tenzija, pridonošenje naporima međunarodne zajednice i kontinuirano i jasno zalaganje za mir", naglasio je premijer Plenković.
Istaknuo je da tema koja ovdje u eteru postoji kao da je istinita – slanje vojske članica NATO-a ili EU-a u Ukrajinu – nigdje ni u jednoj međunarodnoj organizaciji uopće nije bila na dnevnom redu.
"To nije tema, o tome nitko nigdje ne govori. Dakle, od zbunjivanja javnosti do skandaliziranja našeg međunarodnog položaja mi se u potpunosti ograđujemo kao Vlada i nikako nemamo veze s tim stavovima koje je iznio predsjednik Republike i koje on treba objašnjavati hrvatskoj javnosti, a ne mi", poručio je istaknuvši da će Vlada nastaviti voditi ozbiljnu, odgovornu i racionalnu vanjsku politiku koja teži unaprjeđenju odnosa sa svim zemljama, zastupajući čvrsto hrvatske nacionalne interese pritom ne izgovarajući rečenice koje vrijeđaju druge narode i druge zemlje.
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, premijer Plenković podsjetio je da je 27. siječnja 1945. godine oslobođeno 7,5 tisuća zatvorenika iz koncentracijskog logora Auschwitz u Poljskoj, u kojem je ubijeno milijun i sto tisuća ljudi, od čega gotovo milijun Židova.
"Kao najzloglasniji od svih logora, Auschwitz je postao sinonim za najstrašnije zločine i najteža stradanja židovskog naroda – ali i sustavno uništavanje drugih nacionalnih skupina proganjanih od nacističkog režima.
Pod tim režimom od 1933. godine, svijet je svjedočio progonu i genocidu više od 11 milijuna ljudi u Europi – od čega 6 milijuna Židova, uključujući i milijun i pol djece.
To su zastrašujuće brojke jednog od najvećih zločina u povijesti čovječanstva.
Žrtve kojih se danas sjećamo su podsjetnik i upozorenje na dimenzije zla koje mogu proizići iz mržnje i totalitarnih ideologija
Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta trebamo se prisjetiti i zloglasnih ustaških logora, prije svega Jasenovca, u kojemu su ubijene tisuće Židova, Srba, Roma te hrvatskih antifašista i demokrata.
Jasenovac je bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja.
Na današnji Dan odajemo priznanje i hrvatskim Pravednicima među narodima, njih 122 koji su se svojom hrabrošću i humanošću suprotstavili zlu i izložili vlastiti život da bi spasili svog bližnjeg.
U rezoluciji Ujedinjenih naroda iz 2005. godine kojom je utemeljen ovaj dan odbacuje se svako negiranje Holokausta i bezrezervno osuđuju svi oblici religijske netolerancije, poticanja, šikaniranja ili nasilja nad osobama ili zajednicama na temelju etničke pripadnosti ili religijskih uvjerenja.
Dan kada se sjećamo žrtava Holokausta ujedno je i dan kada trebamo promišljati o svijetu u kojem danas živimo, to naravno uključuje i okolnosti u Hrvatskoj. I nažalost, netolerancija, negiranje povijesnih činjenica, diskriminacija i govor mržnje sve su prisutniji u svijetu, ali i u našem društvu.
To su loši i štetni trendovi i protiv njih se treba boriti, takvu retoriku politika treba jasno osuditi, a pravosudna tijela, u skladu sa zakonskim okvirom, kažnjavati.Žrtve kojih se danas sjećamo su podsjetnik i upozorenje na dimenzije zla koje mogu proizići iz mržnje i totalitarnih ideologija.
Milijuni ubijenih opomena su o važnosti temeljnih vrijednosti društva – onima demokracije, humanosti poštivanja ljudskih prva i uključivosti – i obvezuju nas da to nikad ne zaboravimo i ne dozvolimo da se ikada više ponovi", poručio je predsjednik Vlade.
Odluka o nabavci Braleyja kontinuitet Vladine politike jačanja sposobnosti Hrvatske vojske
Također osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema.Naveo je da će Vlada danas donijeti odluku kojom će ovlastiti ministra obrane Banožića da se provedu sve aktivnosti vezane uz nabavku borbenih vozila pješaštva – Bradley.
"Riječ je o važnoj odluci koja je kontinuitet politike jačanja sposobnosti Hrvatske vojske naše prve i druge Vlade. To je projekt koji razvijamo sa Sjedinjenim Američkim Državama još od 2017.", kazao je premijer Plenković.
Izvijestio je da je u proteklim tjednima kroz razgovore s američkim partnerima poduzet niz aktivnosti i dogovoreno je da se razmjenom pisama okonča proces pregovora o donaciji i financiranju modernizacije tih vozila.
U odnosu na inicijalnu ponudu koja je sadržavala 62 vozila od kojih bi samo 28 bilo potpuno opremljeno, pet za obuku i 17 vozila za rezervne dijelove, konačni dogovor je 62 vozila koja će biti potpuno identično opremljena, 5 vozila za obuku i 22 vozila za rezervne dijelove. Dakle, umjesto 84 dobit ćemo 89 vozila Bradley, kazao je premijer Plenković.
Povrh toga, dodao je, u razgovorima su promijenjeni i financijski uvjeti koji su bili predloženi. Umjesto inicijalnih 45 milijuna dolara, američka donacija iznosit će 51 milijun dolara, od ukupne vrijednosti posla koja je 196 milijuna.
Američka će strana donirati Hrvatskoj dodatnih 11 milijuna dolara za modernizaciju vozila.
Dogovoreno je, naglasio je premijer, da će se modernizacija vozila odvijati u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila u Slavonskom Brodu. Oni će u suradnji s američko-britanskom korporacijom BAE Systems biti zaduženi da, nakon što vozila budu transportirana iz SAD-a u Hrvatsku, budu modernizirana.
"Ova odluka hrvatske Vlade jača partnerstvo i savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i još jedan je doprinos jačanju obrane i sposobnosti Hrvatske vojske, osobito nakon odluke o kupnji višenamjenskih borbenih aviona, koju smo potpisali s Francuskom", poručio je premijer Plenković.
Paketom mjera Vlada će ublažiti udar rasta cijena energenata na standard građana
Osvrnuo se potom i na trenutnu globalnu energetsku situaciju, spomenuvši jučerašnju Konferenciju o energetskoj sigurnosti u eri dekarbonizacije.
Na njoj je premijer Plenković jučer govorio o ogromnim izazovima pred svijetom, Europom i Hrvatskom koji su energetskog i klimatskog karaktera.
"Izložili smo politiku Vlade Republike Hrvatske kada je riječ o energetici i klimi, s osvrtom na pristup rješavanju izazova izglednog rasta cijena energenata, koji možemo očekivati od travnja", kazao je.
Naveo je da će Vlada paketom mjera nastojati ublažiti udar na standard hrvatskih kućanstava i to u tri segmenta.
Prvi segment odnosi se na povećanje naknada za socijalno najugroženije građane. Danas je to naknada do 200 kuna koju dobiva 64 tisuće kućanstava, a da će se naknada povećati i proširiti tako da uz struju pokriva i račune za plin.
Drugi skup mjera odnosit će se na preispitivanje svih stavki koje ulaze u konačni izračun cijene plina ili struje. U tome važnu ulogu ima Hrvatska elektroprivreda kao državna kompanija.
Treći skup mjera odnosi se na stopu PDV-a, koja sada iznosi 13 % na struju i 25 % na plin. Tu, kazao je premijer Plenković, postoji prostor koji će se iskoristiti kako bi se olakšao ukupni iznos povećanja tih cijena.
"Na dnevnoj razini razgovaramo o ovoj temi i tražimo rješenje koje će pomoći našim građanima", poručio je premijer Plenković naglasivši da Vlada intervenira kako bi očuvala ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana, kao i u nizu prigoda do sada.
Sveobuhvatna reforma sustava socijalne skrbi i njezine konkretne koristi za sve korisnike
Sinoć je održana telefonska sjednica Vlade na kojoj su usvojeni neki amandmani na paket zakona iz područja reforme sustava socijalne skrbi, koji će sutra biti izglasan u Hrvatskom saboru, s ciljem jačanja sustava socijalne skrbi i društvene solidarnosti prema najugroženijima.
Novim Zakonom o socijalnoj skrbi unaprijedit će se organizacija i koordinacija sustava socijalne skrbi osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Akademije socijalne skrbi i Obiteljskog centra, naveo je predsjednik Vlade.
"Osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad uvodimo organizacijske i strukturne promjene koje će dovesti do rasterećenja, smanjenja javnih ovlasti, jačanja i unapređivanja stručnog rada centara za socijalnu skrb uz racionalizaciju poslovanja. Također, povećavamo opseg i visinu materijalnih prava najugroženijih skupina. To ponajprije uključuje povećanje socijalnih naknada, poput zajamčene minimalne naknade s 800 na 1000 kuna", naveo je premijer.
Primjerice za kućanstvo sa 100 % na 150% bruto iznosa minimalne plaće, odnosno s 4.687,50 kn na 7.031,25 kn, pojasnio je.
"Posebnu smo pozornost dali i osobama s invaliditetom, kao i njihovim njegovateljima i roditeljima djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi povećava se i osobna invalidnina na 1750 kuna uz ukidanje dosadašnjeg cenzusa", dodao je.
Također, roditelj njegovatelj i njegovatelj imat će pravo na veći iznos naknade u visini 4.500 kn, a roditelju koji samostalno skrbi o dvoje i više djece naknada se dodatno uvećava na 6.000 kn.
"Uložit ćemo i dodatnih 86, milijuna kuna godišnje za povećanje naknada za rad udomitelja i opskrbnine. Tako će se naknade za udomitelje povećati za 15 do 60 posto, i iznosit će primjerice između 4.500 i 7.000 kuna za specijalizirane udomitelje za djecu i 4.000 kuna za standardne udomitelje. Opskrbnine se također povećavaju za 20 do 42 posto. A sve navedene promjene u 2022. imat će fiskalni efekt od 500 milijuna kuna, a u 2023. 700 milijuna kuna", rekao je premijer Plenković poručivši koliko je važna sveobuhvatna reforma sustava socijalne skrbi i njezine konkretne koristi za sve korisnike.
Cijepljenje i pridržavanje temeljnih epidemioloških mjera najbolja zaštita protiv koronavirusa
Govoreći o trenutnom stanju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, premijer Plenković izvijestio je da danas ponovo bilježimo velik broj novozaraženih ljudi te da omikron daje novu dinamiku epidemiji.
Ponovio je da je potrebno nastaviti s procesom cijepljenja i s pridržavanjem temeljnih epidemioloških mjera, jer jedino se tako možemo bolje zaštititi.
Dosad je 2,3 milijuna ljudi u Hrvatskoj cijepljeno barem jednom dozom. Upozorio je pritom da se dinamika cijepljena prvom dozom usporila.
Još je jednom pozvao sve da vjeruju znanosti i liječnicima pri donošenju vlastitih odluka i da zanemare dezinformacije u javnom i internetskom prostoru.
Od ostalih tema, premijer Plenković izdvojio je pozitivnu odluku Vijeća OECD-a o otvaranju pregovora o članstvu Hrvatske, kazavši da je to praktički još jedina preostala organizacija najrazvijenijih država svijeta u koju Hrvatska može pristupiti.
"Osigurat ćemo da Hrvatska dobije dodatnu legitimaciju i kredibilitet na međunarodnoj razini članstvom i u OECD-u", poručio je.
Kontekst govora mržnje bazira se na floskulama koje slušamo i u Saboru o hrvatsko-srpskoj trgovačkoj koaliciji
Osvrnuo se na postupanje policije u Zadru prije nekoliko dana kada su na obavijesni razgovor pozvala neke ljude koji su izražavali svoje stavove, a po mnogim mišljenjima i prijetnje, prigodom premijerova boravka u Zadarskoj županiji.
Poručio je kako postupanje policije nema nikakve veze s bilo kakvim nalogom s bilo kakve političke razine, što je potvrdio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
"Jasno je, čak i nakon kulturnog poziva na kavu ljudima o kojima se radi, iz njihovih izjava u medijima, a to moram sad reći jer to je jedan od razloga i konteksta govora mržnje - sve se na kraju svodi na suradnju između HDZ-a i SDSS-a", ustvrdio je premijer Plenković.
"Moramo osvijestiti da većina tog internetskog govora mržnje nije spontano, simpatično, slobodarsko izražavanje mišljenja o tome kakav je tko i je li netko s nekim zadovoljan, nego je sve temeljeno na konstantnoj i kontinuiranoj mržnji koja se bazira na onim floskulama koje i u Saboru slušamo o hrvatsko-srpskoj trgovačkoj koaliciji, suradnji Plenković-Pupovac", naglasio je.
"Sve to je pravi, istinski, jedini izvor zašto to slušamo i zašto ljudi u toj dobi i na temelju kojih informacija kojima su oni stalno, kontinuirano i jedino izloženi donose takve zaključke", dodao je pojasnivši bit te rasprave.
Istaknuo je kao mu je to dobro poznato, ali je važno da oni koji to ocjenjuju, promatraju i komentiraju uđu u srž zašto se to događa.
Izjave predsjednika Republike dovode do snebivanja naših međunarodnih partnera, Vlada se od njih ograđuje
Na kraju uvodnog obraćanja na sjednici Vlade, premijer Plenković osvrnuo se na izjave predsjednika Republike u vezi situacije u Ukrajini, ocijenivši ih reputacijski štetnim za Hrvatsku i sramotnim.
"Dovode do velikoga razočaranja, rekao bih snebivanja naših partnera, od Sjedinjenih Američkih Država do članica NATO saveza, članica Europske unije i naših susjednih zemalja. Kako vrijeme protiče, ispada da će svaki ozbiljniji veleposlanik kojeg imamo u mreži biti pozvan na razgovor u njihova ministarstva vanjskih poslova, kako bi mu prosvjedovali na temelju ovakvih izjava predsjednika Republike", upozorio je ustvrdivši da je to loše, skandalozno i ruši reputaciju i kredibilitet Hrvatske te je u potpunosti u suprotnosti s vanjsko-političkim principijelnim stavovima Vlade Republike Hrvatske.
"Naša pozicija glede Ukrajine, ponovit ću još jednom, je poštivanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, poštivanje načela međunarodnog prava, zalaganje za mir, za deeskalaciju sukoba, smanjivanje tenzija, pridonošenje naporima međunarodne zajednice i kontinuirano i jasno zalaganje za mir", naglasio je premijer Plenković.
Istaknuo je da tema koja ovdje u eteru postoji kao da je istinita – slanje vojske članica NATO-a ili EU-a u Ukrajinu – nigdje ni u jednoj međunarodnoj organizaciji uopće nije bila na dnevnom redu.
"To nije tema, o tome nitko nigdje ne govori. Dakle, od zbunjivanja javnosti do skandaliziranja našeg međunarodnog položaja mi se u potpunosti ograđujemo kao Vlada i nikako nemamo veze s tim stavovima koje je iznio predsjednik Republike i koje on treba objašnjavati hrvatskoj javnosti, a ne mi", poručio je istaknuvši da će Vlada nastaviti voditi ozbiljnu, odgovornu i racionalnu vanjsku politiku koja teži unaprjeđenju odnosa sa svim zemljama, zastupajući čvrsto hrvatske nacionalne interese pritom ne izgovarajući rečenice koje vrijeđaju druge narode i druge zemlje.
PVRH
