Plenković u predizbornom intervjuu u Jutarnjem listu u novom mandatu najavljuje ozakonjenje neradne nedjelje

U razgovoru za Jutarnji list, premijer i HDZ-ov Andrej Plenković osvrnuo se na protekli mandat, borbu protiv posljedica pandemije COVID-19 i namjeru zakonskog reguliranja rada nedjeljom.

• Zašto izbori baš sada, nekoliko mjeseci prije zakazanog roka? Je li to zbog toga što, kako vas opozicija optužuje, želite profitirati od situacije u kojoj smo se dobro suočili s krizom ili zato što želite imati legitimitet s novom Vladom koja čeka teške odluke na jesen?

Izbori su redovni. Zahvaljujući pravovremenim mjerama Vlade i odgovornom ponašanju svih građana, smanjili smo širenje koronavirusa na minimum i danima bilježimo samo jednocifren broj novo zaraženih. Takve epidemiološke okolnosti omogućuju mu održavanje izbora. A s obzirom na mišljenja mnogih epidemiologa širom svijeta, nije moguće sa sigurnošću predvidjeti kakve će okolnosti biti na jesen. Glavni cilj je da nakon mandata - u kojem smo ostvarili najveći broj predizbornih obećanja iz 2016. godine i svih ključnih ciljeva iz Vladinog programa - pred hrvatskim građanima ponesemo novo povjerenje u novi mandat. Uspjeli smo u postizanju zdravog rasta, odgovornom upravljanju javnim financijama, realizaciji proračunskih viškova tri godine zaredom, smanjenju javnog duga, povećanju kreditnog rejtinga, većoj zaposlenosti, manja nezaposlenost, reforme u svim sektorima koje smo obećali. Razlika između napretka koji je Hrvatska postigla u ove četiri godine nasljeđa SDP-a je jasna. Pokazali smo da Hrvatska može upravljati krizama iznimne kvalitete, od operacija Agrokor, Petrokemija i brodogradilišta do epidemije koronavirusa, što je najveća kriza od Domovinskog rata.To je prva kriza u kojoj bi naši sugrađani mogli u stvarnom vremenu usporediti Hrvatsku s drugim zemljama. Ovdje bi se moglo točno vidjeti i odmjeriti da smo brže i adekvatnije reagirali čak i u odnosu na bogatije, veće i jače zemlje, koje imaju dužu demokratsku tradiciju. Rezultat je mali broj zaraženih, veliki broj izliječenih i minimalan broj, nažalost, umrlih sugrađana. Razlika između napretka koji je Hrvatska postigla u ove četiri godine nasljeđa SDP-a je jasna. Pokazali smo da Hrvatska može upravljati krizama iznimne kvalitete, od operacija Agrokor, Petrokemija i brodogradilišta do epidemije koronavirusa, što je najveća kriza od Domovinskog rata.To je prva kriza u kojoj bi naši sugrađani mogli u stvarnom vremenu usporediti Hrvatsku s drugim zemljama. Ovdje bi se moglo točno vidjeti i odmjeriti da smo brže i adekvatnije reagirali čak i u odnosu na bogatije, veće i jače zemlje, koje imaju dužu demokratsku tradiciju. Rezultat je mali broj zaraženih, veliki broj izliječenih i minimalan broj, nažalost, umrlih sugrađana. Razlika između napretka koji je Hrvatska postigla u ove četiri godine nasljeđa SDP-a je jasna. Pokazali smo da Hrvatska može upravljati krizama iznimne kvalitete, od operacija Agrokor, Petrokemija i brodogradilišta do epidemije koronavirusa, što je najveća kriza od Domovinskog rata.To je prva kriza u kojoj bi naši sugrađani mogli u stvarnom vremenu usporediti Hrvatsku s drugim zemljama. Ovdje bi se moglo točno vidjeti i odmjeriti da smo brže i adekvatnije reagirali čak i u odnosu na bogatije, veće i jače zemlje, koje imaju dužu demokratsku tradiciju. Rezultat je mali broj zaraženih, veliki broj izliječenih i minimalan broj, nažalost, umrlih sugrađana. Petrokemija i funkcioniranje brodogradilišta do epidemije koronavirusa, što je najveća kriza od Domovinskog rata Ovo je prva kriza u kojoj su naši sugrađani mogli u stvarnom vremenu uspoređivati ​​Hrvatsku s drugim zemljama svijeta. Ovdje bi se moglo točno vidjeti i odmjeriti da smo brže i adekvatnije reagirali čak i u odnosu na bogatije, veće i jače zemlje, koje imaju dužu demokratsku tradiciju. Rezultat je mali broj zaraženih, veliki broj izliječenih i minimalan broj, nažalost, umrlih sugrađana. Petrokemija i funkcioniranje brodogradilišta do epidemije koronavirusa, što je najveća kriza od Domovinskog rata Ovo je prva kriza u kojoj su naši sugrađani mogli u stvarnom vremenu uspoređivati ​​Hrvatsku s drugim zemljama svijeta. Ovdje bi se moglo točno vidjeti i odmjeriti da smo brže i adekvatnije reagirali čak i u odnosu na bogatije, veće i jače zemlje, koje imaju dužu demokratsku tradiciju. Rezultat je mali broj zaraženih, veliki broj izliječenih i minimalan broj, nažalost, umrlih sugrađana. koje imaju dužu demokratsku tradiciju. Rezultat je mali broj zaraženih, veliki broj izliječenih i minimalan broj, nažalost, umrlih sugrađana. koje imaju dužu demokratsku tradiciju. Rezultat je mali broj zaraženih, veliki broj izliječenih i minimalan broj, nažalost, umrlih sugrađana.
   Zaustavili smo širenje zaraze i očuvali zdravstveni sustav, a institucije su pokazale da rade: od kapaciteta bolničkog sustava, preko sustava civilne zaštite, policije, do redovite nabave medicinske opreme, koja djeluje nakon komunikacije s kineskim premijerom Liom. Pored toga, usvojili smo snažan paket ekonomskih mjera za privatni sektor. Te su potpore među najvećim u Europskoj uniji i pomoću njih štedimo veliki broj radnih mjesta. Blizu 500.000 radnika za ožujak je dobilo potporu od 3.250 kuna, gotovo 600.000 radnika dobilo je potporu 4.000 kuna za travanj, a isplate će uslijediti u svibnju. Uz to, sve su te plaće bile oslobođene poreza i doprinosa.

•Kad smo već kod toga, zašto na izbore idemo bez da poduzetnici i radnici znaju što ih čeka 15. lipnja, kada im bude isplaćena zadnja potpora? Što mogu očekivati ​​sljedeće?

Pažljivo ćemo analizirati učinke reaktivacije gospodarstva Danas imamo podatke da je indeks pada trgovine na malo u prvih 20 dana svibnja ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine bio samo pet posto. Dalje ćemo s mjerama za podršku realnom sektoru, ali ciljano. Očito je da će se u tri najosjetljivija sektora - turizmu, ugostiteljstvu i prometu - pojaviti poteškoće. Ako postoje sektori kojima će trebati pomoć, naći ćemo načine kako im pomoći.

• Hoće li te modificirane mjere ići u smjeru da će oni s padom od 50 posto ili više moći primati subvenciju plaće, kako to zahtijeva HUP?

Zadatak sam dao ministrima rada financija i gospodarstva da pažljivo raspoređuju kriterije koji ne mogu biti isti kao na početku jer to nisu iste okolnosti. Pomoću ćemo kalibrirati u skladu s stvarnim potrebama sektora, s ciljem očuvanja radnih mjesta i prevladavanja objektivnih poteškoća na koje poduzetnici ne bi mogli utjecati.

 • Očekujete li val otpuštanja ljeti kada poduzetnici prestanu primati subvencije za plaće?

Činjenica je da su mjere koje smo poduzeli spriječili znatno veće gubitke radnih mjesta zbog problema s blokiranjem i likvidnošću tvrtke. Ministar rada me obavijestio da imamo 8000 novih osiguranika. Da smo imali normalnu turističku predsezonu i sezonu, sada bismo imali vrlo nisku nezaposlenost. Dat ćemo sve od sebe da postignemo ono što je moguće od turističke sezone, a tamo gdje se epidemiološka slika konvergira sa susjednim zemljama, idemo prema otvaranju granica. To već radi sa Slovenijom, a od 29. svibnja idemo u niz zemalja srednje Europe. Europska komisija i Europska banka za obnovu i razvoj procjenjuju da će Hrvatska sljedeće godine biti jedna od najbrže rastućih zemalja EU-a. Očekujem da ćemo izdržati ove godine i da ćemo sljedeće godine imati snažan gospodarski rast i vratiti se na put koji smo imali. Naši prioriteti ostaju ispunjavanje strateškog cilja daljnje integracije u EU - Schengenskog prostora i eurozone. Za Schengen je Europska komisija dala zeleno svjetlo, a za eurozonu smo dovršili Akcijski plan Europskog mehanizma za tečaj (ERM II). Ovu krizu smo pozdravili otpornije i spremnije za vanjski šok, uz kvalitetnu reputaciju na međunarodnim financijskim tržištima i investicijski kreditni rejting.

• Poduzetnici su zahtijevali i jače smanjenje parafiskalnih nameta, a najnoviji paket, kažu, prilično je skroman.

U pogledu poreznih olakšica, iznosio je u tom valu oko 10 milijardi kuna u tri vala. Parafiskalne namete smanjujemo za dodatnih 1,15 milijardi kuna. Nekoć je veliki poduzetnik koji djeluje u 20 zemalja na sastanku s predstavnicima HUP-a rekao da nijedna vlada nije tako dobro reagirala na epidemiju Covid-19 u smislu zdravlja i podrške stvarnom sektoru kao naš. Plan je ići dalje smanjenjem naknada i moramo paziti da dio prikupljenih sredstava bude iskorišten za financiranje određenih aktivnosti. Napravili smo napredak u pogledu kvalitete.

•Bili ste sasvim zadovoljni danas nakon pregovora sa sindikatima, znači li to da je dogovor na vidiku? Vaša je ponuda sada zamrzavanje obećanog povećanja do 1. siječnja sljedeće godine, ali i isplata regresa i jubilarne nagrade. A što su uštede?

Cilj Vlade bio je povećati financijsku snagu naših sugrađana politikom plaća, a to smo i postigli. Plaće su rasle u privatnom i javnom sektoru, kao i u državnoj službi. To je omogućilo veću potrošnju i gospodarski rast. Cilj koji smo si postavili u pregovorima je postići određene uštede u tim okolnostima kroz javne i državne službe. Država je provela dva kruga preraspodjele proračuna prvenstveno kako bi osigurala sredstva za podršku privatnom sektoru i za funkcioniranje zdravstvenog sustava. Ako se postigne dogovor o odgađanju povećanja rasta plaća, to je važan signal zajedničke odgovornosti i solidarnosti. O božićnim bonusima raspravljat će se na jesen, a što se tiče resursa, govori se i o mogućnosti otplate ili davanja tih sredstava putem Cro kartice kako bi se pomoglo i zaposlenicima i turizmu.

 • Epidemiološka situacija je dobra, idemo na izbore, kad se ukine sjedište?

Ovih je dana to bio najveći broj zaraženih ljudi na svijetu u jednom danu. Virus je tu, nije prestao, i sada učimo živjeti s tim. Ne vidimo potrebu ukidanja stožera. Napokon, stožer civilne zaštite općenito postoji zbog drugih mogućih prijetnji. Budući da je jedan od najvećih žarišta širenja zaraze postala Italija, koja je naša susjedna zemlja, možemo biti vrlo zadovoljni što smo uspjeli zadržati mali broj zaraženih.

•Stožer je obavio dobar posao, isprva su mu građani vjerovali, ali u jednom su trenutku izgubili samopouzdanje. Pogotovo nakon odluke o zabrani rada nedjeljom, što je javnost više doživljavala kao političku, a manje kao epidemiološku mjeru. U jednom su trenutku ljudi u samoizolaciji bili teroristi, a kasnije smo čuli da mogu izaći na birališta, samo što su morali staviti masku ...

Rad Glavnog stožera ocjenjujem vrlo pozitivno. To je vladino tijelo s dva ministra, šefovima zdravstvenih ustanova koje se bave epidemiološkim pitanjima i predstavnicima drugih institucija. Možemo reći da su u situaciji kada je bilo straha među građanima, bili smjernica za borbu protiv epidemije. U trenutku kada su neki politički akteri, posebice oporba, prepoznali da je Glavni stožer osnovala Vlada, da nije izašao iz vakuuma, tada iznenada Glavni stožer navodno 'više nije bio tako vjerodostojan'. Umjesto da se usredotočimo na činjenicu da smo zemlja s 2243 zaražene, više od 2000 se oporavilo, samo 99, nažalost, mrtvih, da smo imali brzu organizaciju intenzivne njege i dovoljno respiratora, da smo riješili dobavu opreme, da ni u jednom trenutku nema zdravlja sustav nije zapao u krizu kao što je to slučaj, na primjer, u drugim zemljama, kao i to što su e-propusnici igrali veliku ulogu u smanjenju stope zaraze - gledali smo najjače oporbene udare na sjedište u posljednja četiri tjedna. Da smo reagirali na koronavirus tek kad bi oporba prepoznala pravi opseg te prijetnje, imali bismo puno lošiji scenarij u Hrvatskoj. Nema logike pokušati prikazati ljude s tako kvalitetnim radom na negativan način. To je politički napad orkestriran aktivizmom opozicije.

• Ali zabrana rada nedjeljom teško je epidemiološka mjera. Poduzetnici kažu da će morati otpustiti ljude. Hoćete li ga ukinuti sada kada je epidemiološka situacija dobra?

Bila je to epidemiološka mjera koja je usvojena u potpuno drugačije vrijeme od današnjih okolnosti, kada imamo jednoznamenkasti broj novih slučajeva. A cilj mjere bio je smanjenje intenziteta mobilnosti stanovništva jedan dan u tjednu. Ako se sada epidemiološki zaključi da to više nije potrebno, tada će se ta mjera ukinuti.
  Što se tiče nedjelje, ja sam za to da bude neradna. To je politički stav Vlade i HDZ-a. Pripremili smo izmjene i dopune Zakona o trgovini, s kojima ćemo uskoro ići u javnu raspravu, a ovaj zakon bi mogao biti usvojen sljedećom parlamentarnom većinom.

• Hoće li sada, prije izbora, ići u javna savjetovanja?

Da. Naravno, tražimo model koji će uzeti u obzir činjenicu da su Hrvatska i turistička zemlja, želimo osigurati da radnici imaju priliku provesti nedjelju u miru s obitelji i voljenima, ali i da ostave mogućnost nekoliko radnih tjedana tijekom godine. prilika da utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna.

• Što je sa školama? Zašto su ostali zatvoreni (viši razredi u osnovnim školama i dalje prate nastavu na mreži, kao i srednjoškolci) ako je epidemiološka situacija dobra? I zašto je odluka o tome hoće li niži razredi ići u školu prepuštena roditeljima?

Škole su bile jedan od prvih poteza zatvaranja u vrijeme kad se epidemija širila, ne samo u našoj zemlji, nego i u gotovo cijeloj EU. U procesu reaktivacije bili smo među onima koji su bili najbrži. Željeli smo prvo u školu vratiti učenike od prvog do četvrtog razreda, jer postoji najmanji rizik, a ove su nove preporuke značajno manje restriktivne u odnosu na prethodne. Učenici su propustili dio nastave, kako zbog štrajka nastavnika prošle godine, tako i zbog Covid-19, a roditelji se sada moraju ohrabriti i poslati svoju djecu u školu. Bili smo među prvima koji su organizirali prvo nastavu na televiziji, a potom i na mreži. Na moju inicijativu postignut je dogovor o državnoj maturi, uključujući obvezne i izborne predmete, tako da ova generacija mature ni na koji način nije u nepovoljnijoj mjeri od prethodnih. Sada, s novim preporukama epidemiologa,

• S čime ste zadovoljni u mandatu, a što niste? Vidimo da nema reforme javne uprave i državne uprave, zdravstvo gomila dugove, pravosuđe je i dalje rak rana društva ...

Zadovoljni smo što smo napravili Hrvatsku boljom nego što je bila 2016. Također smo zadovoljni što je HDZ bolji nego što je bio 2016. i što smo uložili maksimalne napore da smanjimo podjele u društvu. U tom smo smislu dali svoj doprinos i mnogi drugi akteri čine sve kako bi ideološke podjele bile što veće. Stalno nas vraćaju temama koje pogoršavaju odnose u društvu. Što se mene osobno i HDZ-a tiče, željeli smo zaokružiti 'oštre kutove' koji postoje niz poteza. Retorika stranke i poruke ljudi koji je vode nisu iste kao prije ljeta 2016. Sada smo HDZ vratili na mjesto na kojem je i trebalo biti, a to je desnica centra. Imamo politički stabilnu zemlju, koja je prije globalne pandemije imala zdrav ekonomski rast, Hrvatska koja nikad nije imala bolji međunarodni položaj nego danas.

• Iza sebe imate više od tri i pol godine mandata. Koji program sada predstavljate biračima?

Program koji predstavljamo našim biračima za obnovljenu demokratsku legitimitet pokazat će sve ono što smo postigli zajedničkim naporima u postizanju četiri cilja programa za 2016.: političku stabilnost, pravnu sigurnost, ekonomski razvoj i socijalnu solidarnost.
  U programu ćemo predstaviti i novu viziju razvoja Hrvatske koja je potrebna kako bi se iz ove krize izašlo ekonomski jače kao država i društveno svjesnije kao društvo. Želimo graditi Hrvatsku kao domovinu zadovoljnih obitelji, optimističnih generacija i ponosnih ljudi. Zalažemo se za izgradnju socijalno sigurnije i solidarnije Hrvatske koja se brine da nitko ne ostane u ekonomskom oporavku i razvoju, posebno najugroženijih među nama, što je kontinuitet socijalne solidarnosti za koji želimo da bude još izraženiji u novom mandatu. To znači daljnji rast plaća, mirovina i socijalnih davanja, borbu protiv siromaštva i socijalnih nejednakosti. Naš će koncept biti izgradnja ekonomski jače i suverenije Hrvatske koja će izazove i krize s kojima se suočavamo pretvoriti u mogućnosti transformacije i modernizacije zemlje, s naglaskom na poljoprivredu, energiju i digitalizaciju, održiviji razvojni model, očuvanje prirodnih resursa i transformaciju gospodarstva uz pomoć čistih i novih tehnologija. Iako smo otvorena ekonomija, želimo da naše gospodarstvo bude što je moguće više samodovoljno i orijentirano na izvoz. Želimo učinkovitiju državu koja smanjuje troškove, ubrzava i digitalizira postupke te je stvarna usluga građanima.Osim toga, nastavit ćemo jačati međunarodni položaj Hrvatske koji nikada nije imao utjecaja dok njeguje hrvatsku povijest, kulturu i identitet. Europa i svijet. želimo da naše gospodarstvo bude što je više moguće samodovoljno i orijentirano na izvoz. Želimo učinkovitiju državu koja smanjuje troškove, ubrzava i digitalizira postupke te je stvarna usluga građanima.Osim toga, nastavit ćemo jačati međunarodni položaj Hrvatske koji nikada nije imao utjecaja dok njeguje hrvatsku povijest, kulturu i identitet. Europa i svijet. želimo da naše gospodarstvo bude što je više moguće samodovoljno i orijentirano na izvoz. Želimo učinkovitiju državu koja smanjuje troškove, ubrzava i digitalizira postupke te je stvarna usluga građanima.Osim toga, nastavit ćemo jačati međunarodni položaj Hrvatske koji nikada nije imao utjecaja dok njeguje hrvatsku povijest, kulturu i identitet. Europa i svijet.

• Znamo da HDZ nikada neće ukinuti županije. Možemo li imati barem manji broj općina?

Nećemo ukinuti županije. Spojili smo urede državne uprave sa županijama. Razmotrit ćemo funkcionalnu povezanost općina u drugom mandatu. Želimo nastaviti jačati decentralizaciju i digitalizaciju mnogih usluga i postizanje smanjenja troškova i povećanja učinkovitosti.

• Trebamo li gotovo najveći broj ministarstava u EU-u?

Sigurno će biti manje ministarstava, a vidjet ćete broj.

• Hoće li ovo biti personalizirana kampanja između vas i Bernardića? I što mislite o njemu kao osobi koja bi vas eventualno mogla zamijeniti kao premijera?

O tome će odlučiti građani. Naši ljudi su informirani i mudri te će odabrati svoj program za koji misle da može najbolje upravljati državom, znati se nositi s krizama i znati provoditi ono što su predložili na izborima kao svoj program. Oni koji stvaraju kaos i koji su neodgovorni ne mogu voditi zemlju u teškim izazovnim trenucima. Kampanja će biti onakva kakva je i uvijek u Hrvatskom saboru. Ja sam čovjek koji je uvijek spreman ići na konfrontacije. Tako će biti i ove godine, ljudi će moći birati kome vjerovati. Moj stil je stil argumenata. Ove duboke „ofsajde“ g. Bernardića velike su pogreške za svakog pristojnog birača. Nije dobro što on kao više nije takav mladić čini tako velike pogreške i koristi uvrede najgore vrste.

•Dalmacija i Slavonija su uporišta HDZ-a. Imate li problema tamo? Hoće li vam birači zamjeriti što imate kaos u domu za starije i nemoćne osobe u kojem je umrlo 18 ljudi, a nitko nije odgovoran? Znamo da su ta odjeljenja imala temperaturu deset dana, a da nitko nije posumnjao na Covid-19. Da li vaš politički tajnik Ante Sanader i župan Boban štite ravnatelja tog doma?

Slavonija i Dalmacija uvijek su bile uporišta HDZ-a, a naša Vlada pružila je ruku na sve dijelove Hrvatske politikom uravnoteženog regionalnog razvoja. To se osjeća u povlačenju sredstava iz europskih fondova i provedbi brojnih projekata. Izaći ćemo u one četiri jedinice sa sjajnim kandidatima. Kroz Projekt Slavonija ugovorili smo više od 12 milijardi kuna iz EU fondova za realizaciju brojnih investicija. To su konkretna dostignuća za razvoj Slavonije, za razliku od praznih obećanja populista. Što se tiče Dalmacije, u Kninu smo održali sjednicu Vlade na kojoj je donesen novi Zakon o braniteljskim pravima, u Splitu je održana sjednica na kojoj smo donosili zaključke i odluke o projektima vrijednim više od dvije milijarde kuna, a sjednica Vlade u Hvaru bila je referenca za politiku razvoja i povezivanja hrvatskih otoka. U Dubrovniku smo također organizirali sjednicu Vlade i sastanak inicijative Kina + 17, a mi gradimo Pelješki most i prilazne ceste. Bilo je sastanaka Vlade i svih župana u Zadru i Šibeniku, koji sami kažu da nijedna vlada do sada nije otvorila vrata svih odjela u suradnji sa svim županijama, gradovima i općinama.
   Što se tiče domova za starije i nemoćne osobe, velik je broj svih slučajeva smrti na svijetu od Covid-19 iz domova za starije i nemoćne osobe. Proboj smo imali u samo nekoliko domova. Obavili smo sve inspekcije kroz sva resorna ministarstva i institute, podnesena su izvješća, svima nam je žao što je u kući u Splitu toliko smrtnih slučajeva. To nisu teme za politizaciju.

• To nije samo politiziranje. Javnost je ljuta jer znaju kako je Škaričić došao na tu poziciju - bez pravih kvalifikacija?

Poslane su inspekcije i pregledavaju se rezultati tih inspekcija. Konačno, policija provodi i svoje vlastite istrage.

• Hoće li Damir Krstičević biti nositelj liste u Dalmaciji?

Čekamo prijedloge za nominaciju. Što se tiče Damira, on je dio tima i naravno da računamo na njega. Nosio je taj popis 2016. godine i sa mnom dobio najveći broj preferencijalnih glasova. Damir je moj prijatelj i stojimo uz njega, baš kao što i on stoji uz nas.

• A hoće li vam se zagrebački birači zamjeriti što nakon potresa niste donijeli Zakon o obnovi Zagreba?

Ako pogledamo sve seizmičke kriterije, rekonstrukcija Zagreba koštat će 13 milijardi eura, što je jednako iznosu izgradnje 25 peljeških mostova. Osobno sam se obvezao postići konsenzus o nacrtu zakona. U njenu pripremu bili su uključeni svi odjeli u Vladi, Gradu Zagrebu, građevinari, arhitekti, dimnjačari, električari, mehaničari, povjesničari umjetnosti, urbanisti i pravnici. O zakonu se raspravlja već nekoliko dana i ne čujem pretjeranu kritiku. Cilj je da Zakon, koji će biti preduvjet da program mjera obnove u narednih 15 do 20 godina, prođe ozbiljnu javnu raspravu. Do tada smo započeli s interventnim mjerama, gdje država sufinancira popravak krovova, potpornih zidova, dimnjaka, dizala i zamjenu kotlova. Na moju inicijativu, Ministarstvo državne imovine financirat će najamninu za sve one čiji su stanovi i kuće oštećeni, tako da u njima nije moguće živjeti. Želimo našim građanima koji su ostali bez kuća osigurati dostojanstven život dok traje obnova.

 • Možete li sada reći Zagrepčanima da mogu započeti obnovu sami i da mogu očekivati ​​državnu pomoć?

Ako netko ima kuću ili stan koji bi bio osiguran od zemljotresa ili vlastitih resursa, nitko ih ne sprečava da ih počnu obnavljati. Želimo plan obnavljati određene dijelove grada programom mjera. Pored toga, oštećene su mnoge škole, bolnice, javne ustanove i vjerske zgrade, koje moramo obnoviti prema planu i to ćemo učiniti.

• Mogu li Ivan Penava i Škoro zbuniti račune u Slavoniji?

Ova Vlada učinila je sve za Vukovar i mi ćemo to učiniti opet, bez obzira tko je gradonačelnik. Ministarstvo unutarnjih poslova vratilo je policiju, Ministarstvo obrane vojsku, više od 800 ljudi je osiguralo smještaj, svi zaključci sa sjednice Vlade 2016. godine u Vukovaru su provedeni, usvojili smo Program obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture koji predviđa ulaganja u iznosu od 1,44 milijarde kuna sredstva, ugovoreno je gotovo 900 milijuna kuna. Vukovar je postao mjesto posebnog poštovanja, vukovarska bolnica postala je bolničko sjećanje, Vlada je dala 20 milijuna kuna za obnovu Vodotornja, a sredstva za Fond obnove i razvoja Vukovara povećali smo za 74 milijuna.

• Zašto je onda Penava otišla? Tvrdi da vlada nije učinila dovoljno.

To morate pitati njega. Prije svega, kazneni progon za ratne zločine obavlja policija i Državno odvjetništvo, a u našem mandatu je učinjeno više nego prije. Popis će se provoditi sljedeće godine, a što se tiče Zakona o razvoju grada Vukovara, dok je prosvjedovao, osobno sam razgovarao s povjerenikom Europske komisije za tržišno natjecanje kako bi se omogućio donošenje posebnog zakona koji će imati koristi od financiranja Vukovara. To će ići nakon izbora Povjerenik HDZ-a za grad Vukovar sada je Nikola Mažar koji će zajedno s našim članovima pripremiti vukovarski HDZ za nove izazove.

• Koliko je simbolično teško da HDZ gubi vlast u Vukovaru?

Sljedeće godine su izbori, politika i članstvo u stranci je dobrovoljno, tko želi biti u stranci, hoće, tko ne želi, neće.

•Kako gledate na Penavinu izjavu prvog dana kad je napustio HDZ kako bi nakon izbora ponovno formirao koaliciju s vama? Spominje se i kako se župan Darko Milinović 'vraća majci'. Zašto onda sve to?

To ih morate pitati. Činjenica da je netko uvjerljivo izgubio na unutarstranačkim izborima za ministra hrvatskih branitelja i generala Hrvatske vojske Tomo Medveda nije razlog da napusti stranku.

 • Je li glas za Škoru i ovaj put glas za SDP, jer ste rekli da je glas za Škoru na predsjedničkim izborima zapravo glas Milanovića?

Ono što sam tada rekao, mislim i danas. U varijanti kada Kolakušić, kojeg podržava Živi zid, odustane od kampanje i na taj način omogući konsolidaciju glasova ljevičara, a dok su neki ljudi unutar naše stranke više angažirani s druge strane nego za Kolindu Grabar-Kitarović, Škoro ide na 24 posto. I što je to postiglo? Ne samo da je Milanović bio prvi u prvom krugu, već je i 100.000 glasačkih listića izgledalo nevaljano u drugom krugu, što je bila očita sabotaža. Vjerujem da ljudi to sada vide i da se isti scenarij neće ponoviti dva puta. Ponavljanje takvog scenarija pomoglo bi Bernardiću i SDP-u.

• Hoće li netko iz te opcije za promjene koji je izgubio na unutarstranačkim izborima biti na listi? Stier?

Kad stignu prijedlozi županijskih i gradskih organizacija i stranačkih zajednica o kandidatima, raspravljat ćemo o izbornim listama. Izaći ćemo u najjačem položaju i pobijediti.

• Je li činjenica da Most neće sklapati koaliciju sa Škorom olakšala vam stvaranje stava za buduće dogovore o većini s Pokretom za domovinu?

Imali smo to iskustvo s Mostom, a sada vidim da se i drugi ne mogu složiti s njima te da je velik broj ljudi napustio Most.

 • Ne možete zamisliti da radite s njima?

Ljudi steknu neko iskustvo kroz život, znate koga možete i kome ne možete vjerovati. Nakon iskustva koje imamo s njima, naši su stavovi vrlo čvrsti.

• Hoćete li nakon izbora moći uspostaviti koaliciju sa Skorom?

Nakon izbora HDZ će slijediti logiku utvrđenu statutom stranke - svjetonazor i programske elemente koji nas mogu povezati s nekim s kime želimo stvoriti stabilnu vladu. Što se tiče partnerstva, tražit ćemo ih među onima s kojima možemo surađivati ​​za dobrobit hrvatskih građana. Drugi dan sam slušao gospodina Skor u intervjuu u kojem je rekao da je on centar. Nismo još vidjeli njihov program. Posljednji put kad sam vidio Škoru bio sam u kampanji Mate Granića, gdje sam bio volonter. Angažiran je kao pop umjetnik, za što je sigurno dobio neka sredstva. Imali smo tada korektan odnos. Nismo se vidjeli 20 godina. Vidim da ima oštre ocjene o meni. To me zadivi i ne znam otkud mu to.

• Suradnja sa Zekanovićem i Hasanbegovićem? Znamo što su sve rekli o tebi.

Gospodin Zekanović, iako se nije protivio Konvenciji Vijeća Europe o zaštiti žena od nasilja u obitelji, koja služi kao pravni okvir protiv počinitelja koji su tukli žene i djecu, rekao je u Parlamentu da sam bio najuspješniji premijer. Što se tiče desničarskog spektra, mi imamo HDZ koji vodimo u politici desnog centra, kao državotvornu, domoljubnu, populističku i kršćansku demokratsku stranku. Tu je mjesto i HDZ imenovao prvim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Sve što sada 'suverenisti' govore, HDZ je već postigao, i sada, usredotočeni na budućnost, vodimo hrvatsko društvo koje je suočeno s novim izazovima.

Izvor: Jutarnji list / Vlada
Razgovarao: Goran Penić
Fotografirao: Boris Kovačev