„Kroz inovativnost, proizvodi i usluge postaju konkurentni ne samo na nacionalnoj i europskoj razini, već i globalno. Zato nas treba zabrinjavati podatak da Hrvatska trenutno ostvaruje manja ulaganja u istraživanje i razvoj od prosjeka EU“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na poslovnom forumu HGK Inovacijama do konkurentnosti. Forum je organiziran u sklopu Summita Srednjoeuropske inicijative, koji se održava 3. i 4. prosinca u Zagrebu i predstavlja završetak hrvatskoga jednogodišnjeg predsjedanja inicijativom.
Burilović je naglasio da u strukturi naših ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj prevladava poslovni sektor na koji otpada 0,44 posto BDP-a. Tu još više zaostajemo za prosjekom Unije. „Zato svi zajedno moramo više 'uprijeti' da se u svakodnevno poslovanje implementiraju znanstveno-tehnološka rješenja te da u što većoj mjeri izvozimo proizvode visoke tehnologije“, poručio je Burilović.
Konkurentnost - sposobnost društva
Premijer Andrej Plenković izjavio je da se teme konkurentnosti i inovacija provlače kroz sve političke i gospodarske skupove. „Konkurentnost prije svega znači sposobnost nekoga društva da proizvede robe i usluge koje prolaze test na međunarodnome tržištu, a inovacije su pothvati koji smanjuju troškove proizvodnje i administracije. Kombinacija inovacija i konkurentnosti rezultira time da one države koje se bolje prilagođavaju promjenama na tržištu ostvaruju bolje rezultate kada je riječ o trgovinskoj razmjeni, izvozu i gospodarskom rastu. Stoga je odgovornost na državama da osiguraju poduzetnicima pravni okvir koji će im omogućiti da budu bolji od konkurenata u međunarodnoj utakmici“, izjavio je Plenković, dodavši kako Hrvatska širi broj e-usluga, čime država olakšava život gospodarstvenicima, ali i građanima.
Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, naglasila je da samo financiranje u slučaju inovacija nije dovoljno jer postoji mnogo komercijalnih banaka koje to rade. „Ono po čemu se mi razlikujemo je razvoj novih proizvoda i suradnja s vladama kako bismo skupa kreirali okruženje u kojem se tvrtke mogu razvijati i investirati,“ rekla je Zinchuk, istaknuvši proizvod namijenjen „zelenoj ekonomiji“ i potporu za žene poduzetnice koja uključuje i olakšavanje pristupa kapitalu i savjetničku potporu. Poručila je hrvatskim poduzetnicima da se inovacija i uspjeh neće dogoditi bez rizika i izlaska iz zone komfora.
„Shvaćamo da na nekim ljestvicama konkurentnosti stojimo loše i namjera Vlade je da u kategorijama u kojima zaostajemo napravimo radikalni iskorak u 2019. Siguran sam da ćemo već u prvoj polovici godine vidjeti veliki napredak. Trenutno se ne možemo mjeriti s najjačima, ali nije nam mjesto ni na 80. ili 90. mjestu. Turizam nam nosi skoro 20 posto BDP-a, ali u turizmu nema inovacija, a industrije u kojima bi se mogle razvijati stagniraju“, upozorio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, dodavši kako su se formiranjem nacionalnoga inovacijskog vijeća umrežili realni sektor, akademska zajednica i državna uprava.
Industriju pretvorimo u industriju znanja
Jernej Salecl, podtajnik u Ministarstvu gospodarskog razvoja i tehnologije Republike Slovenije, predstavio je slovenski inovacijski sustav. „Oko 40 posto slovenskih tvrtki može se nazvati inovativnima, a upravo pripremamo novu strategiju na državnoj razini kojom ćemo dodatno ojačati sustav inovacija. Cilj nam je da tradicionalnu industriju pretvorimo u industriju znanja koja je u potpunosti uključena u međunarodna tržišna kretanja. Naravno, to je proces koji traje i zahtijeva suradnju i koordiniranost svih institucija i državnih tijela jer bez toga nema uspjeha“, pojasnio je Salecl.
Na panelu „Inovacijama do konkurentnosti“ u sklopu foruma sudjelovali su Tomislav Bronzin, direktor Citusa, Izet Ždralović, član Uprave MicroBlinka, Darko Crha, direktor Data Linka, Carlo Poloni, predsjednik Esteco SpA i Ildikó Török, direktorica poslovnog razvoja tvrtke Mozaik Education Ltd.
Ždralović je istaknuo da njihova tvrtka ne doživljava inovaciju kao jedan pojedinačni proizvod, već kao proces koji kontinuirano traje.
„Naš fokus je personalizirana komunikacija, da osobe koje koriste računalo ne doživljavaju to računalo kao stroj. Razvijamo softver koji omogućava digitalnu transformaciju u nekoliko različitih sektora“, kazao je Bronzin, čija je tvrtka dobila preko 60 nagrada za inovacije u cijelom svijetu.
Most između tradicionalnoga i digitalnoga obrazovanja
Török je objasnila kako su se u Mozaik Educationu odlučili izgraditi most između tradicionalnoga i digitalnoga obrazovanja. Pri tome koriste interaktivne 3-D animacije, aplikacije i video materijale. „Riječ je o dugotrajnom procesu koji se ne može dogoditi preko noći“, naglasila je.
Crha se prisjetio početaka Dana Linka. „Krenuli smo od IT-a pa se okrenuli prema specijalnoj industrijskoj automatizaciji i radili za brojne poznate kompanije. Zadnjih osam godina smo krenuli u komercijalnije vode i proizvodimo niskoenergetsku rasvjetu u brodogradnji, a radimo i za vojnu industriju“, rekao je Crha.
Coloni je pojasnio da je njegova tvrtka nastala kao plod sveučilišnoga istraživanja, a bave se softverom za B2B segment, prvenstveno za automobilsku industriju. „Pomažemo dizajnerima da povežu različite zadatke prilikom procesa dizajniranja, a u tome nam pomaže analitika, strojno učenje, i automatizacija“, naglasio je.
