Iako je poslodavcima sve teže pronaći zaposlenike određenih zanimanja, 38 posto poslodavaca u Hrvatskoj još uvijek nema proračun za obrazovanje ili osposobljavanje svojih zaposlenika, dok ih samo 25 posto ima godišnji budžet veći od 5000 eura. na raspolaganju za edukaciju zaposlenika, prema rezultatima istraživanja Sektora za edukaciju Hrvatske gospodarske komore, predstavljenom na II. Konferencija EDUcareer - Obrazovanjem do zanimanja budućnosti.
Velika je potražnja za zapošljavanjem radne snage, 80 posto poslodavaca trenutno ima potrebu za dodatnom radnom snagom, 43 posto poslodavaca zapošljava ili planira zapošljavati stranu radnu snagu, rezultati su istraživanja u kojem je sudjelovalo 800 radno sposobnih građana. a sudjelovalo je 600 poslodavaca iz cijele Hrvatske. Istraživanje također potvrđuje da je u odnosu na prošlu godinu povećan broj poslodavaca koji teško pronalaze zaposlenike svih razina obrazovanja.
Među deset najtraženijih zanimanja prema mišljenju poslodavaca, čak osam odnosi se na zaposlenike niže stručne spreme, radnike iz raznih djelatnosti, od proizvodnje, građevinarstva, do turizma i skladištenja. S druge strane, među radno sposobnim stanovništvom prisutan je trend mijenjanja posla, koji je najizraženiji kod najmlađih, između 18 i 35 godina, među kojima njih 19 posto posao mijenja svake godine i tri mjeseca. Posao traže i oni koji već imaju posao, koji su zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, takvih je 21 posto radno sposobnog stanovništva. Posao se u najvećoj mjeri mijenja jer poslodavac ne nudi odgovarajuća primanja proporcionalna obvezama na poslu, pokazuju rezultati istraživanja.
Sve to govori da je zaposlenike teško pronaći, ali i zadržati. Zbog toga je vrlo važno kontinuirano pratiti u kojoj su mjeri zaposlenici zadovoljni pojedinim aspektima posla, kako bi se u konačnici povećalo njihovo zadovoljstvo, što će se pozitivno odraziti na poslovanje tvrtke.
Otvarajući konferenciju, Petar Mišević , savjetnik predsjednika HGK i prorektor Sveučilišta Sjever, istaknuo je da zbog negativnog prirodnog priraštaja, koji je problem Hrvatske, ali i najrazvijenijih zemalja zemalja, u budućnosti će postojati značajna potreba za stranom radnom snagom.
"Prema procjenama, ako BDP do 2030. bude rastao po prosječnoj stopi od 3,5 posto, trebat će nam između 400 i 500 tisuća stranih radnika. Cilj nam je u HGK kroz ovakve konferencije pružiti potporu gospodarstvenicima kako bi mogu ostvariti svoje poslovne planove, sada je prvenstveno važno za one u tercijarnom sektoru.U svemu tome važna je edukacija stranih radnika kako bi što prije bili produktivni, ali i njihova integracija jer ne želimo stvarati paralelna društva. Ovakvim događajima nastojimo pripremiti obrazovne institucije koje sada imaju novu misiju i poslovnu priliku - naučiti te ljude jeziku, poslovnim vještinama, ali i ponuditi kvalitetne programe integracije", rekao je Mišević.
Na panelu Kako osigurati potrebne kompetencije zaposlenika za uspješno poslovanje tvrtke govorilo se o važnosti obrazovanja i kontinuiranog usavršavanja zaposlenika.
Ante Lončar , ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, izjavio je da je dosad u sustav vaučera uključeno oko 20.000 građana, uglavnom zaposlenih. S jedne strane, kaže, mladi su jako motivirani, a stariji manje, pa zbog njihovog ispadanja tijekom školovanja dolazi u pitanje isplativost pojedinih programa. Oko 6 posto radno aktivnog stanovništva Republike Hrvatske uključeno je u razne obrazovne programe, a cilj je približiti se prosjeku EU od 12 posto, rekao je Lončar.
O uvođenju programa neformalnog obrazovanja govorila je Ivana Pilko Čunčić , načelnica Sektora za srednje obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
"Htjeli smo napraviti iskorak, postaviti priču široko, kako bismo bili fleksibilni i što brže odgovorili na trenutne izazove i potrebe. Želimo dati priliku svakom pojedincu, ali i pružateljima usluga da mogu implementirati nešto kvalitetno, bilo da se radi o formalnom i neformalnom obrazovanju“, rekla je Pilko Čunčić.
Igor Pureta , zamjenik predsjednika Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i obrazovanje odraslih HGK, istaknuo je kako je kvalificirana radna snaga plodno tlo za inovacije, svježe ideje, a zahvaljujući njima procesi u tvrtkama se neprestano unapređuju.
"Sve veći broj tvrtki koje su dio različitih industrija shvaćaju ključnu ulogu treninga u tome da budu bolji. Takvih je tvrtki posljednjih godina sve više pa mogu reći da je krenulo putovanje prema kulturi kontinuiranog učenja u Hrvatskoj nedavno, ali da se to putovanje sve više ubrzava.Njegujući duboko razumijevanje transformativne moći obuke zaposlenika, hrvatske tvrtke mogu njegovati radnu snagu koja nije samo kvalificirana, već i prepuna lojalnosti i inovativnosti, stvarajući prostor za njihov uspjeh u globalnog krajolika", rekao je Pureta.
Vlatka Krepelnik , viša specijalistica nagrađivanja u Atlantic grupi, predstavila je iskustva tvrtke u osiguravanju kompetentnosti zaposlenika i ulogu programa Atlantic škole.
„U Atlantic grupi nastojimo stvoriti što više prilika za razvoj, a to činimo kroz princip 70 posto učenja na poslu, 20 posto mentorstva i 10 posto formalnog obrazovanja, dio kojeg je i Atlantic škola koja nudi širok raspon edukacija, od profesionalnih vještina do dobrobiti "Uz nastojanje da odgovorimo na individualne razvojne potrebe, vjerujemo da je jednako važno podići svijest da je odgovornost za razvoj u rukama zaposlenika i osnažiti ih da izgledaju i iskoristiti mogućnosti koje nudimo“, rekao je Krepelnik.
Prijedlogom novog Zakona o strancima predviđena je bolja provjera znanja i vještina stranih radnika, što je plus u odnosu na postojeći jer je u praksi evidentno da oni koji ne zadovoljavaju potrebe poslodavaca koji su ih zaposlili, imaju više od 200 milijuna kuna. također dođite, rekla je pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ivana Šimek na panelu Kako osigurati kvalitetnu inozemnu radnu snagu .
Strani radnici imaju završenu školu i posjeduju određene vještine, ali budući da dolaze iz dalekih zemalja, njihove vještine i znanja nisu ravnopravni pa je njihovo obrazovanje tim važnije, rekao je Šimek.
Ivana Mirković Pogorilić , izvršna direktorica za ljudske resurse Hrvatske pošte, istaknula je kako Hrvatska pošta stranim radnicima pruža potporu pri integraciji u lokalnu zajednicu te im pruža iste mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja kao i domaćim radnicima.
"Ključni aspekt integracije svakako je osjećaj jednakosti i inkluzivnosti. U tom smislu strani radnici u HP-u imaju iste uvjete rada i sve beneficije kao i domaći radnici. Kada dođu u sustav i na novo radno mjesto, nisu prepušteni sami sebi, već im se dodjeljuje iskusni kolega koji ih u početku mentorira i uvodi u posao kako bi se što lakše i brže snašli u novoj radnoj sredini“, rekla je Mirković Pogorilić.
Hrvatska se, kao i mnoge zemlje u svijetu, bori s potrebom za stvaranjem kvalificirane i prilagodljive radne snage. Mogućnosti obuke koje tvrtke pružaju svojim radnicima dokaz su predanosti tvrtke rastu svojih zaposlenika i dugoročnoj održivosti poslovanja. Time se kod radnika potiče osjećaj lojalnosti i zadovoljstva, što dovodi do angažiranije i otpornije radne snage, manje osjetljive na privlačnost drugih tvrtki u Hrvatskoj i svijetu, neki su od zaključaka II. EDUcareer konferencije - Obrazovanjem do zanimanja budućnosti.
