Na konferenciji HGK predstavljeno je prvo istraživanje o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom gospodarstvu
Umjetna inteligencija mogla bi povećati svjetsko gospodarstvo za gotovo 16 trilijuna dolara do 2030. godine. Što to znači za hrvatske tvrtke i tržište rada pokazalo je prvo istraživanje o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom gospodarstvu koje su proveli Hrvatska gospodarska komora i Best Advisory. Istraživanje u kojem su sudjelovale 342 tvrtke predstavljeno je danas u Zagrebu na tradicionalnoj konferenciji HGK i njezine Udruge za IT, s temom Umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost u gospodarstvu.
Prema rezultatima istraživanja, čak 92 posto tvrtki umjetnu inteligenciju smatra važnom komponentom. No, gotovo dvije trećine ispitanika nema razvijenu strategiju primjene umjetne inteligencije u svom poslovanju. Ovaj jaz je još značajniji ako uzmete u obzir da 82 posto ispitanika očekuje financijsku korist od ulaganja u AI.
Čak 75 posto ispitanika ispravno identificira nedostatak znanja i vještina kao glavni izazov u primjeni AI-ja. Tek pet posto tvrtki u Hrvatskoj redovito održava edukacije o umjetnoj inteligenciji, njih 20 posto ponekad, dok je istovremeno prosječna ocjena razine stručnosti i znanja zaposlenika o AI tehnologijama 2,41 (na ljestvici od 1 do 5 ).
Iako se 62 posto ispitanika ne boji gubitka posla zbog umjetne inteligencije, strah je veći što je zaposlenik na nižoj poziciji u tvrtki, kao iu pojedinim djelatnostima koje su tradicionalno manje automatizirane, poput građevine i proizvodne industrije.
"Važno je razumjeti dobrobiti koje umjetna inteligencija može donijeti na svim razinama gospodarskih aktivnosti. Mogućnosti su bezbrojne - od proizvodnih aktivnosti do ekologije, zdravstva. Ključ uspjeha leži u sposobnosti tvrtki da te tehnologije integriraju na način da koja je usklađena s njihovim specifičnim potrebama i strateškim ciljevima, na etičan i primjeren način“, ističe potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš , koji je najavio da će Komora sljedeće godine pokrenuti AI Akademiju HGK s ima za cilj edukaciju tvrtki i njihovih zaposlenika, a prvo izdanje planirano je za ožujak.
Kako stojimo na razini EU predstavila je Hillary Mine, predsjednica Izvršnog odbora udruge DigitalEurope.
"Samo osam posto europskih tvrtki koristi AI, što je daleko od cilja Komisije od 75 posto do 2030. Jedva tri posto svjetskih jednoroga dolazi iz EU. Vidimo velike prilike za poslovanje i društvo s AI, kao i inovacije od etabliranih i novih igrača u ovim domenama na dnevnoj bazi. Potreban nam je fleksibilan i logičan regulatorni okvir koji ne koči tvrtke, već im pomaže", rekao je Mine u kontekstu nadolazeće regulative – EU AI Act.
"Vjerujemo da je AI temeljna i transformativna tehnologija. Omogućuje inovativne i nove načine korištenja alata, proizvoda i usluga, a svakodnevno je koriste milijarde ljudi, kao i tvrtke, vlade i druge organizacije. AI može pomoći, nadopuniti , osnažiti i inspirirati ljude u gotovo svim područjima, od svakodnevnih zadataka do odvažnih i maštovitih pothvata. Može podržati konkurentnost i uključiv rast, otključati nova znanstvena otkrića i prilike te pomoći čovječanstvu da se uhvati u koštac s najvećim izazovima – danas i u budućnosti," rekao je Igor Zgrabljić , menadžer za odnose s vlastima i javne politike u srednjoj i istočnoj Europi u Googleu.
Cyber sigurnost: Više obveza za više tvrtki
Trenutačno je u proceduri donošenje Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, koji usvaja NIS2 direktivu. Odgovornost za stanje kibernetičke sigurnosti proteže se na puno veći broj tvrtki, a uključuje i javni sektor. To će zahtijevati znatne financijske i ljudske resurse.
"Širok opseg zakonodavstva o kibernetičkoj sigurnosti podrazumijeva značajan utjecaj na industriju, izravno ili neizravno. Kako budemo prelazili u fazu implementacije, bit će definirano više detalja i bit će dostupne smjernice za olakšavanje bezbolne tranzicije. Industrije će imati vremena za to većina zakona nudi razdoblje od 12 do 36 mjeseci prije implementacije", rekao je Sebastijan Čutura, voditelj politike pri Europskoj organizaciji za kibernetičku sigurnost (ECSO).
"HGK je prepoznala važnost umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti. Kibernetički napadi su sve brojniji i intenzivniji. Izuzetno nam je drago što je u pripremi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti u čijoj provedbi IT sektor igra veliku ulogu AI je tema koju ne možemo promatrati odvojeno od kibernetičke sigurnosti, a već se koriste napredni alati za sprječavanje napada", rekao je predsjednik Udruge za informatiku HGK Alojzije Jukić istaknuvši kako je AI područje koje ima veliki potencijal za razvoj gospodarstva, ali i za promjenu ustaljenih praksi u IT-u, u čemu vidi prostor za daljnji rast i razvoj.
"Razumijevanje kibernetičkih prijetnji ključno je za svijest, razvoj kapaciteta i otpornost u sigurnoj i pouzdanoj Europi. S povećanim znanjem moguće je razviti učinkovite strategije", rekla je stručnjakinja za kibernetičku sigurnost Ifigeneia Lella iz Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost ENISA. .
Kao i svake godine, HGK je provela analizu IT tržišta koja pokazuje da ova industrija u posljednjih pet godina bilježi rast u svim segmentima poslovanja: rast broja tvrtki 64 posto, rast izvoza 137 posto, rast prihoda 80 posto. , rast zaposlenih 55,6 posto i rast plaća nominalno 33,3 posto. S obzirom na promjene koje očekuju cjelokupno gospodarstvo oko umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti, daljnje jačanje IT industrije ključno je za njihovu uspješnu implementaciju, zaključeno je na konferenciji.
