Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve će više postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskog graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora provela je indikativno istraživanje o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama.
Istraživanjem su obuhvaćene veće građevinske tvrtke koje zapošljavaju radnike iz drugih zemalja, njih ukupno 12. Broj stranih radnika u tim tvrtkama kretao se od 20 do 350 radnika. Rezultate istraživanja kao i pregled trenutnog stanja u graditeljstvu s obzirom na radnu snagu predstavila je Mirjana Čagal, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet , na Hrvatskom forumu graditeljstva u organizaciji Hrvatske udruge inženjera građevinarstva danas u Zagrebu. Tribina je zamišljena kao prilika za okupljanje i javnu raspravu važnih dionika u građevinskom sektoru kako bi se razgovaralo o problemima u graditeljstvu i mogućim rješenjima tih problema.
Strani radnici koji se zapošljavaju u građevinarstvu dolaze iz susjednih zemalja: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske, au posljednje vrijeme sve je više radnika koji dolaze iz dalekih zemalja kao npr. su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevinarstvu, najbolja iskustva imaju s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije - nema jezične barijere, a radnici posjeduju potrebne vještine.
Što se tiče zadržavanja u hrvatskim tvrtkama, najveći broj radnika zadržava se iz Bosne i Hercegovine, a slijede Makedonija, Srbija, Ukrajina i Bangladeš. Radnici iz dalekih zemalja na poslu u Hrvatskoj ostaju kraće od radnika iz regije. Čest je slučaj da određeni broj tih radnika vrlo lako i brzo, bez obrazloženja, napusti posao u hrvatskim građevinskim tvrtkama.
“Iako neki ne vide logiku u činjenici da toliki građani napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim životom, a da se radna snaga uvozi iz inozemstva, to je za sada jedina opcija kako bi se građevinarstvo i drugi gospodarski sektori održali na životu. Na taj način strani radnici pomažu zadržati postojeća radna mjesta i omogućiti neka buduća radna mjesta", objašnjava potpredsjednik HGK.
Sljedeći izazov s kojim se suočavaju je proces dobivanja radnih dozvola za strane radnike. Problemi su veći u većim gradovima, dok se u manjim sredinama brže dobivaju dozvole. Čekanje na dozvole može trajati od tri do četiri tjedna i do četiri mjeseca. Na izdavanje vize također se čeka oko dva mjeseca. Dugo se čeka na produljenje već izdanih radnih dozvola, pa se ponekad dogodi da je produženje stiglo nakon što je radna dozvola istekla, a radnik više nije u Hrvatskoj.
"Iako je uvriježeno mišljenje da su strani radnici jeftiniji i da zbog toga domaći poduzetnici uvoze radnike, to nije tako. Traženje radnika, troškovi dozvola, prevoditelja, učenja i stručnog usavršavanja stvaraju određeni trošak koji nije zanemarivo. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg", ističe Čagalj.
Problem u privlačenju radnika građevinske struke u Hrvatsku su i neadekvatne plaće zaposlenika. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu znatno zaostaju za prosjekom.
Čagalj ističe da dugoročno rješenje problema stručne radne snage nije u uvozu stranaca. S obzirom da je malo vjerojatno da će se u kratkom roku poboljšati dostupnost građevinskih stručnjaka na domaćem tržištu, potrebno je krenuti s drugim mjerama politike rada. Za početak, imamo neusklađenost hrvatskog obrazovnog sustava s potrebama današnjeg građevinskog tržišta.
Utjecaj stranih radnika može se uočiti i kroz produktivnost po zaposlenom koja je posljednjih godina u porastu, ali je još uvijek znatno niža nego što je bila 2008. godine. Najslabija točka hrvatskog građevinskog sektora svakako je produktivnost rada. Broj zaposlenih u graditeljstvu u drugom tromjesečju 2023. iznosio je 115.000, što je više od sedam posto od ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
U 2016. godini broj zaposlenih u građevinarstvu pao je na oko 86 tisuća, dok je na popisu HZZ-a bilo oko 21 tisuću nezaposlenih u građevinskoj struci. Više od 60 tisuća radnih mjesta izgubljeno je u građevinskom sektoru. Može se zaključiti da je upravo u tom razdoblju veliki broj domaćih radnika otišao na rad u inozemstvo.
Foto: Shutterstock
