Na Prvom savjetovanju o mesnoj industriji, održanom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, razmotreni su aktualni izazovi i problemi s kojima se susreće mesna industrija – ključni sektor u proizvodnji hrane od strateške važnosti za svakoga. zemlji - raspravljalo se.
„Jaka industrija kao što je mesna industrija zaslužuje da se o stanju, problemima i brojnim izazovima u budućnosti govori na konferenciji koja okuplja znanstvenu, stručnu i institucionalnu elitu te stručnjake iz Europske komisije i međunarodnih udruga, CLITRAVI (EU Association of the Meat Processing Industry) i UECBV (EU Association of Meat and Livestock Trade), čiji je član Grupacija mesnih industrija pri HGK“, istaknuo je u pozdravnom govoru potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. Dragan Kovačević .
"Mesna industrija u Hrvatskoj je strateška grana prehrambene industrije, jedan je od lidera inovativnosti i bilježi višegodišnji rast izvoza na najkonkurentnija tržišta EU. Iako bilježimo vanjskotrgovinski deficit u razmjeni mesa i klaoničkih proizvoda, s druge strane, u razmjeni mesnih proizvoda bilježimo višegodišnji suficit koji se od ulaska u EU kontinuirano povećava”, rekao je Kovačević.
Prema podacima koje je iznio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, Strateški plan poljskog ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske do 2027. godine, vrijedan gotovo 3,8 milijardi eura, pruža brojne dodatne mogućnosti za razvoj mesa industriju i domaću sirovinsku bazu. Oko 3500 projekata u stočarstvu financirano je iz Programa ruralnog razvoja uz potporu veću od milijardu eura. Od toga više od 108 milijuna eura potpore za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda, od čega više od 50 posto u preradu mesa.
"Nužna je daljnja integracija primarnog stočarstva i prerađivačke industrije kako bismo zajednički odgovorili na izazove modernizacije, uvođenja inovacija, zelene i digitalne tranzicije, a sve u cilju prehrambene sigurnosti. Ministarstvo poljoprivrede nastavit će snažno podupirati Hrvatsko stočarstvo i mesoprerađivački sektor – cijeli proces od primarne proizvodnje do finalnih proizvoda visoke kvalitete“, rekao je Tušek.
Za razliku od mesne industrije, stanje i trendovi u stočarstvu i proizvodnji mesa nisu dobri – bilježimo kontinuirani pad broja goveda i svinja, pad fizičkog obujma stočarskih proizvoda, au sektoru mesa smo samo 63 posto samodostatno, au nekim kategorijama, na pr. svinjetine samo 52 posto, što znači da se polovica potreba za svinjetinom pokriva iz uvoza. Prije ulaska u EU proizvodili smo višak mesa peradi, a sada ne proizvodimo dovoljno.
Mesoprerađivačka industrija nema svu potrebnu sirovinsku bazu u Republici Hrvatskoj, ali značajan dio svojih potreba mora podmirivati iz uvoza. Proteklih desetljeća mnoge su klaonice prestale s radom, au posljednje vrijeme značajan dio domaće stoke kolje se izvan Hrvatske jer klaonice u susjedstvu mogu ponuditi jeftiniju uslugu.
"Nedovoljna domaća primarna stočarska proizvodnja nas već dulje vrijeme tjera da sirovine nabavljamo izvan granica naše zemlje, no i na tome se tržišni trendovi mijenjaju i proizvodnja sirovina je sve manja. Iako je još uvijek veća od potreba EU , pitanje je dokle će još tako", kaže Igor Miljak , potpredsjednik Grupacije mesne industrije HGK i predsjednik Uprave PPK Karlovac.
Na okruglom stolu "Nova normala - kako proizvoditi kod afričke svinjske kuge", Ivan Zemljak , predsjednik Hrvatske veterinarske komore, predstavio je iskustva drugih europskih zemalja u borbi protiv afričke svinjske kuge, a iskustva pokazuju da što su rigorozniji mjere, lakše je iskorijeniti bolest. U većini zemalja u kojima se pojavila ova zarazna bolest bila je prisutna u populaciji domaćih i divljih svinja.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić rekao je da su pozitivni učinci mjera za sprječavanje pojave i širenja ASK koje su na snazi u Hrvatskoj vidljivi te da je bolest već neko vrijeme u silaznoj putanji, trenutno postoje dvije potvrđenih slučajeva i jedan slučaj sumnje na bolest, koji je zabilježen jučer.
"Ovo je dokaz da su mjere koje se provode učinkovite. Ako ne dođe do eskalacije situacije i novih slučajeva bolesti, sredinom prosinca ćemo ukinuti mjere, uključujući i zabranu klanja svinja na seoskim gospodarstvima , kao i onaj o stavljanju u promet živih svinja", najavio je Pavić.
Nesigurni globalni trendovi i krizna žarišta dodatno otežavaju poslovanje, posebice rad u uvjetima ograničenja zbog afričke svinjske kuge, zarazne bolesti koja je dosad potvrđena u 20 europskih zemalja.
“Pravo je pitanje kako će se dalje razvijati situacija oko bolesti, kakav će biti suživot s ovim virusom koji gdje god se pojavi pravi strahovite ekonomske štete”, ističe Miljak.
Na konferenciji je istaknuo kako se mesna industrija posljednjih godina suočava s rastom cijena energenata, sirovina i primarnih sirovina, te posluje u okolnostima u kojima nedostaje ne samo kvalificiranih nego i bilo kakvih kadrova. radne snage. Ovaj negativni trend prisutan je u Hrvatskoj, ali iu cijeloj EU.
Sredstva iz EU fondova, ali i sve druge raspoložive mjere, donekle su ublažile tešku situaciju, ali nedovoljno za ozbiljniji oporavak sektora o kojem umnogome ovisi razvoj prerađivačke, a samim time i primarne proizvodnje.
Podizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane trebao bi biti zadatak svih, zaključak je konferencije. Posljednje godine koje je obilježila globalna kriza, ali i situacija u kojoj se nalazimo pokazuju koliko je to važno. U ostvarenju ovog cilja sektor treba biti nositelj procesa, uz istovremeno poštivanje visokih standarda kvalitete i sigurnosti, kao i svih normi u segmentu zaštite okoliša i povećane brige za dobrobit životinja.
