„Od 52 tisuće tona prikupljenog otpadnog tekstila i obuće odvaja se tek 4%. Porazna je to brojka s obzirom na potencijal generiranja novih radnih mjesta kroz recikliranje. Ne postoji niti jedan objektivan razlog – ni gospodarski ni ekološki – da tekstil završava većim dijelom na odlagalištima, kao i sirova vuna, kada mogu postati korisna sirovina. Primjerice, tekstilni otpad ima sve veću važnost u mnogim industrijama – koristi se za ojačavanje betona i u zrakoplovnoj industriji kao konstrukcijski materijal,“ rekla je direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić povodom konferencije Gospodarenjem otpadnim tekstilom i vunom do novih radnih mjesta, dodajući da bi zemlja koja dugoročno želi nastaviti razvijati svoj turistički i poljoprivredni potencijal trebala i kvalitetno gospodariti otpadom.
Načelnica sektora za održivo gospodarenje otpadom MZOE Sanja Radović Josić naglasila je da u okviru kružnog gospodarstva i otvaranja zelenih radnih mjesta do 2020. u Hrvatskoj moramo odvojeno prikupljati 50 posto otpada. „Moramo smanjiti ukupnu količinu na odlagalištima gdje najveća količina tekstila završava. Gotovo 99 posto hrvatskih građana obuhvaćeno je organiziranim prikupljanjem otpada, što je dobro jer se na tom temelju može organizirati odvajanje otpada u kućanstvima. Godišnje proizvodimo 392 kilograma miješanog komunalnog otpada po stanovniku, tek 26 posto od te količine se odvaja, a 21 posto uporabljuje. U ukupnoj količini prikupljenog otpada tekstila je oko 2000 tona, a godišnje ga se odlaže preko 50.000 tona, što pokazuje da postoji veliki potencijal za bolje gospodarenje njime,“ pojasnila je Radović.
„Otvaraju se brojne prilike za tekstilnu industriju da restrukturira svoje aktivnosti i ponudi šira rješenja u zbrinjavanju otpada. Želja nam je da kao Grupacija otvorimo raspravu o konkretnim temama i da kontinuirano radimo na boljem upravljanju otpadom“, poručio je predsjednik Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji HGK Anđelko Švaljek.
Predavanje pod naslovom „Kružna ekonomija u tekstilnom i odjevnom sektoru – EU regulativna zbivanja i primjeri dobre prakse“ održala je Dunja Drmač iz Euratexa. „Industrija raste po svim pokazateljima, a u Hrvatskoj su također neke brojke poput prihoda u porastu. Cilj Euratexa je da pokažemo konkretnim primjerima pokažemo kako se kompanije spremne značajnije se okrenuti kružnoj ekonomiji, ako im se otklone prepreke na tom putu“, kazala je Drmač, dodajući da su najčešće prepreke administrativna opterećenja, nedostatak znanja, visoki troškovi, problemi s kemikalijama i niska potražnja.
„Hrvatska ima samo 18% recikliranog materijala, a prosjek EU je 44%. Ako ne potaknemo zajedničko djelovanje svih sudionika u procesu, morat ćemo se suočiti s plaćanjem penala budući da zakon propisuje obvezu povećanja udjela recikliranog materijala. Skladišta sakupljača tekstilnog otpada će se puniti, komunalna poduzeća će plaćati naknade za spaljivanje, a o ekološkoj dimenziji da i ne govorimo,“ naglasila je predstavnica Sektora za industriju i IT HGK Jagoda Divić u uvodu u panel diskusiju o Odluci o implementaciji Plana gospodarenja otpadom i njezinoga utjecaja na otpadni tekstil, koja je održana u sklopu konferencije.
U panel diskusiji sudjelovali su Neda Palarić iz MZOE-a, Žarko Momčilović iz Zagrebačkog holdinga, Dragica Bagarić iz tvrtke Eko Ozra, Ivan Bužić iz tvrtke Humana Nova i Anđelko Švaljek iz tvrtke Regeneracija. Sudionici su razgovarali o primjerenim modelima kojima bi se mogla potaknuti efikasnost u gospodarenju otpadnim tekstilom, potencijalnim načinima financiranja, najčešćim problemima u praksi i mjerama za učinkovito sortiranje u kućanstvima.
