„Projekti, u vrijednosti od 65,5 milijuna kuna, poticat će regionalni i lokalni razvoj unaprjeđenjem obrazovne, prometne, zdravstvene, komunalne i druge infrastrukture. Što se tiče same Međimurske županije, tu je sedam razvojnih projekata, vrijednih 816 milijuna kuna, te dva prijedloga za dodatno sufinanciranje“, rekao je danas u Čakovcu predsjednik Vlade Andrej Plenković na sastanku sa županima sjevernih županija uključenim u Razvojni sporazum za sjever Hrvatske.
„Naš današnji sastanak se uklapa u politiku ravnomjernog regionalnog razvoja koju Vlada provodi prema svim krajevima Hrvatske“, kazao je na početku sastanka premijer dodajući da se ta politika provodi ulaganjem u razvojne projekte u svim sektorima i resorima, na transparentan i pravičan način koji nikoga ne favorizira, nego naprotiv, pomaže svim krajevima Hrvatske bez obzira koja je politička opcija gdje na vlasti.
Podsjetio je i da je u Čakovcu bila održana sjednica Vlade, kada su dogovoreni brojni projekti koji se tiču Međimurske županije, a u ovoj „godini isporuke“, živimo zadnji tjedan, a da nismo članica Schengena i europodručja.
„To je velika strateška promjena, Hrvatska s obje noge čvrsto stupa u najdublju europsku integraciju sa samo 15 drugih zemalja koje su i u NATO-u, i Europskoj uniji, Schengenu i europodručju.
To su velika postignuća koja će trajno ostati za Hrvatsku, za sve naše građane i gospodarstvo, ali isto tako i svojevrsno nasljeđe i ostavština rada ove Vlade.
I ovo je godina u kojoj je dovršen projekt spajanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje Pelješkim mostom, zatim dovršen koridor 5c, kojim je Baranja potpuno integrirana u Hrvatsku, a još 5 kilometara će biti realizirano u idućih godinu i pol dana. Na taj način smo mi na koridoru od Budimpešte do Ploča obavili sve ono što se od Hrvatske očekivalo. Za sjever Hrvatske, koji je fizički povezan sa Slovenijom i Mađarskom, transformacija prema Schengenu i euru znači veliki iskorak za građane i njihov dnevni život te za gospodarstvo. Ovo je kraj poduzetničkog duha, malih i srednjih poduzetnika, privlači investicije te će se to osjetiti vrlo brzo na ekonomskoj dinamici“, kazao je.
Vladinom intervencijom u iznosu od 26 milijardi kuna smanjeni inflatorni pritisci
Premijer je podsjetio da je ovo godina u kojoj smo svi mi bili prisiljeni nositi se s posljedicama brutalne ruske agresije na Ukrajinu, sa posljedicama za energetsku sigurnost, cijene energenata, hrane, inflatornim pritiscima.
Kazao je da je ta situacija zahtijevala ponovo puno odvažne, prije svega principijelne i moralne vanjskopolitičke strategije Hrvatske koju je Vlada i parlamentarna većina imala, ali nažalost, ne može to reći za druge institucije, temeljem njihovih izjava. " Hrvatski sabor propustio je da bude na pravoj strani povijesti, onih 54 zastupnika koji nisu glasali za odluku o obuci ukrajinskih vojnika pomoći Ukrajini će nositi stigmu.
Teško su i grubo pogriješili, nema tu nikakvog kršenja Ustava ili kršenja procedure, već samo veliki politički promašaj onih koji su glasali protiv ili koji još gore oportunistički se nisu niti uključili u glasanje“, naglasio je.
Što se tiče inflatornih pritisaka i pomoći građanima i gospodarstvu, kazao je da je Vlada još jednom pokazala da, bez obzira na njene osnovne postavke koje se temelje na trokutu odgovornost pojedinca, sloboda poduzetnika i socijalno tržišno gospodarstvo, da zna kada i kako treba djelovati intervencionističkim mjerama i pomoći na način bez presedana. Podsjetio je da je Vlada u Covid krizi isplatila plaće za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru i očuvala 130 tisuća poduzeća, direktnim potporama, otpuštanjima različitih davanja, poreza i doprinosa te posebnim zajmovima i kreditima koji su sve njih održali u ekonomskom toku.
Tako je i sada, sa 26 milijardi kuna, Vlada intervenirala i smanjila cijene plina, struje, naftnih derivata, ograničila cijene pojedinih prehrambenih proizvoda. Podsjetio je da je Vlada u tri navrata pomogla umirovljenicima i socijalno ugroženima, a zadnjom mjerom u iznosu od 720 milijuna kuna donesenoj na prošloj sjednici Vlade još jednom obuhvatila sve umirovljenike, socijalno ugrožene, osobe s invaliditetom, one koje primaju dječji doplatak, sve nezaposlene, uključivši hrvatske branitelje i sve osobe u privremenom smještaju zbog potresa.
„Pokazujemo enormnu i pravu odgovornost, na visini smo zadatka da u društvu u teškim trenucima provodimo načelo solidarnosti i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije, jer to osjećamo i imamo sluha i razumijevanja za to. Cijela naša politika se pokazala takva da smo očuvali socijalnu koheziju, a spriječili frakturu“, istaknuo je premijer Plenković.
Nastaviti ublažavanje posljedica krize i ulaganja u energetsku infrastrukturu
Za iduću, 2023. godinu, premijer je kazao da će se Vlada angažirati da se ubrzaju procesi koji se odnose na obnovu nakon potresa za Zagreb i Banovinu. Nastavit će i politiku ublažavanja inflatornih pritisaka, jer su procjene da će inflacija biti ove godine nešto iznad 10 posto, a iduće oko 6 posto.
Kazao je i da će Vlada očuvati gospodarski rast, koji ne može biti ovako visok kao što će biti ove godine, koji je u godini krize bio 6 posto, uz zadržani investicijski kreditni rejting i enormna sredstva koja imamo na raspolaganju iz Višegodišnjeg financijskog okvira koji je iza nas i novog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Premijer je najavio i daljnja ulaganja u energetsku infrastrukturu, prije svega u proširenje kapaciteta LNG terminala s 2,9 milijardi kubika na 6,1 milijardu.„Uistinu postajemo regionalno energetsko čvorište i ta odluka o LNG terminalu se pokazala najdalekovidnijom i najdalekosežnijom korisnom odlukom za Hrvatsku“, rekao je i podcrtao da ostaje temeljno pitanje demografske revitalizacije, koje se ne može riješiti u par godina, već se rješava se ukupnošću mjera, promjenom mentaliteta i zajedničkim naporima da nas bude što više, jer sve ono što Vlada radi, radi za narod i hrvatsku budućnost.
Sporazum Sjever vrijedan 15,2 milijarde kuna
Što se tiče sporazuma Sjever, premijer je podsjetio da je potpisan prije godinu dana za područje pet županija; Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke, a vrijedan je 15,2 milijarde kuna. Inspiriran je jako odborom provedbom i realizacijom sličnog projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Istaknuo je dobar i iskren dijalog sa županijama, koji se provodi već sedam godina te izrazio želju za nastavkom takvih odnosa.
„Drago mi je da će indikativni popis od 36 infrastrukturnih i razvojnih projekata danas dobiti i neke konkretne konture, osobito za one projekte za koje će danas biti uručeni ugovori za izradu projektne dokumentacije“, kazao je premijer i dodao da će ti projekti, u vrijednosti od 65,5 milijuna kuna, poticati regionalni i lokalni razvoj unaprjeđenjem obrazovne, prometne, zdravstvene, komunalne i druge infrastrukture.
Što se tiče same Međimurske županije, tu je sedam razvojnih projekata, vrijednih 816 milijuna kuna, te dva prijedloga za dodatno sufinanciranje. Predsjednik Vlade kazao je da je važnost projekta Sjever u jačanju aspekata nadležnosti države, županija i gradova, a ujedno bolje prometne povezanosti. Istaknuo je da na području ovih županija postoji još nekoliko točaka koje se moraju kvalitetnije povezati, poput brze ceste prema Bjelovaru i Koprivnici. To podrazumijeva i ulaganja u željezničku infrastrukturu koja je dugi niz godina bila zanemarena.
Od ostalih projekata, izdvojio je projekt Zaželi, za koji će se danas uručiti niz ugovora.„To je naš specifični proizvod koji nema nijedna druga zemlja EU, koja na taj način koristi europski socijalni fond“, kazao je i dodao da su baš svi, koji su aplicirali za sredstva za taj projekt, sredstva i dobili. Danas će se potpisati ugovori kojima će u projektu Zaželi posao dobiti 245 osoba za pružanje skrbi za 1584 krajnja korisnika.„Takvi projekti su najbolji i najopipljiviji mikro primjeri koristi hrvatskog članstva u Europskoj uniji“, zaključio je premijer. Prije sastanka, premijer se sastao sa županom Međimurske županije Matijom Posavcem i gradonačelnicom grada Čakovca Ljerkom Cividini.
Na sastanku sa županima su uz predsjednika Vlade bili Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Vili Beroš, ministar zdravstva i Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
