Hrvatska poljoprivreda više neće biti ista, evo kako će izgledati u eri digitalizacije

Proizvodnja hrane u Hrvatskoj u razdoblju pred nama bit će izazov u kojem će poljoprivrednici biti spremni uhvatiti se u koštac s iskušenjima povećanja produktivnosti proizvodnje, smanjenja troškova, učinkovitijem upravljanju resursima, rastom kvalitete hrane ali i stvaranjem nivoa više vrijednosti uz naravno važan efekt zaštite okoliša. Digitalizacija  poljoprivrede je neminovna, ona je već oko nas. 

Krećemo se u pozitivnom smjeru, primjenjuju se nove tehnologije, primjenjuju se nova tehnološka saznanja, proizvodi se dovoljno i kvalitetnije s certifikatom sljedivosti proizvodnje i kvalitete, a takav proizvod prati i adekvatna cijena. „Strojevi velikim dijelom već danas mijenjaju ljude. Kroz povijest traktor je bio revolucionarni izum, a zahvaljujući takvim izumima produktivnost se višestruko povećala. Ako se samo analiziraju određeni  učinci kod strojeva dolazimo do neshvatljivih veličina ali to je dah razvoja novih tehnologija. Samo jedan mali primjer - nekada je kombajn vršio 10-12 sati 25-30 tona pšenice, danas srednje vršalice kombajna vrše 45-50 t/h. Koncepcijski svaki moderan traktor, uvjetno rečeno, već je robot koji može odraditi niz automatskih funkcija te mijenja ulogu čovjeka u smislu snage“, objašnjava nam Alojzije Jerković koji već dugi niz godina radi na modernizaciji domaće poljoprivrede.

Ipak, čovjek je još uvijek nezamjenjiv u poljoprivredi. Zapravo, ako se gleda misaoni aspekt, to ćemo još malo pričekati. To je već pitanje umjetne inteligencije, tako da je neizostavan faktor u poljoprivredi - čovjek.

 „Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva prošle je godine krenulo s dijeljenjem elektroničke digitalne iskaznice s certifikatom s kojom se sada šalju svi potrebiti zahtjevi poljoprivrednika na Agenciju za plaćanja te ostale institucije. Sve je to danas u digitalnom obliku. Agro net, te čitav niz sustava, služe da bi se ovakvi poslovi, s kojima poljoprivrednici komuniciraju i rješavaju s MPiŠ, u digitalnom smislu  mogli potpisati digitalnom iskaznicom. To uvelike pojednostavljuje proceduru, štedi se vrijeme i  smanjuje se gužva. Sada se već 30 % korisnika koristi ovim sustavom, a dogodine dok i ostali preuzmu digitalne iskaznice, i ostalih 70%“, govori gospodin Jerković koji je u poljoprivredi cijeli život i pomno prati njezin razvoj.

 Digitalizacija, precizna ili pametna poljoprivreda zasigurno je pojam i to je proces koji mora biti potpomognut edukacijama u školskom sustavu, visokom obrazovanju te se nalazi već u predavanjima poljoprivredne savjetodavne službe, uz potporu šire Akademske znanstvene zajednice zajedničkom sinergijom ministarstva kao i tvrtki koje zastupaju određene tehnologije. Prenošenje informacija i prezentacija - samo takvim  sveobuhvatnim nastupom možemo se nadati da ćemo dobiti korisnike koji razumiju i prihvaćaju takve tehnologije. Danas brojni poljoprivrednici imaju pozitivan razvoj događaja i to ih veseli.

 Dronovi su samo jedan od alata s kojima možemo vidjeti precizno biljke u proizvodnji, postiže se rezolucija do 3mm pa se i uvjetno može predvidjeti i pojava korova, bolesti te štetnika na biljci. Oni dronovi koji su opremljeni s multispektralnom, termalnom i NDVI kamerom - pomoću njih se može vidjeti koliko vode i hranjiva treba biljci. Kombinacijom senzora drona i s traktora te satelitskih snimki i karata, dobiva se cjelokupna slika na određenoj parceli te nakon tumačenja slika (pojava) daju se tehnološka rješenja.

 „U budućnosti se govori o velikom razvoju „autonomnih“ strojeva. Oni već sada postoje. Prskalice, sijačice, strojevi za obradu zemljišta… No za takve tehnologije potrebno je stvoriti zakonski okvir za siguran rad. Trenutno zakonodavni sustavi o sigurnosti pojedinih država nisu još stvorili okvire za takove tehnologije ali kreće se prema naprijed. Kod nas u Hrvatskoj tehnologije se zahvaljujući ISO-BUS sustavu umrežuju između traktora, sijačica, prskalica i kombajna. Zahvaljujući podršci vlastitih baznih stanica tvrtke Jerković d.o.o. za preciznost do 2 cm razvija se vrlo povoljno. Ovakav iskorak na tržištu gdje smo investirali u razvoj vlastite mreže baznih stanica govori sam za sebe o ozbiljnosti nastupa na tržištu. Osim odlične pokrivenosti signalom, cijena signala je izuzetno atraktivna i imamo sve više pretplatnika“, otkriva Jerković. 

Ipak, mnoge zanima je li ova oprema skupa. Ništa nije jeftino, no primjena i konačni benifit pametne poljoprivrede u svakom slučaju pokazuje vrlo brzo svoju isplativost. Jednostavniji sustavi imaju isplativost u prvih 12 mjeseci, ako se gleda ušteda kojom se izbjegavaju dupli prohodi i preklapanja prohoda. Investicije koje se kreću red veličine 10.000 do 15.000 kn  već se isplate u prvoj godini. 

Uređaji s kojima se radi na strojevima, nisu komplicirani. Uz kratku edukaciju sve ide bez problema. Ako se radi o složenijem sustavu u kojem je uključen pravac, varijabilna sjetva, sekciska sjetva, prskalica, raspodjeljivač mineralnog gnojiva, žetva, satelitske snimke, snimke dronova, obrada podataka - tada takav pristup treba biti podržan s programom i s vrlo educiranim i iskusnim kadrovima. Dakako treba motivirati i ljude da se okrenu modernijoj poljoprivredi.

Ministarstvo već ima plan razvoja poljoprivrede do 2025., ali svakako je važna i prezentacija te edukacija tvrtki koje se bave prodajom na tržištu. S informacijama o preciznoj poljoprivredi te prenošenjem svih informacija, saznanja te iskustava o benefitu koji se postižu takvom primjenom u poljoprivredi, mogu uvelike motivirati poljoprivrednike. 

I za kraj ostaje pitanje kakvu ćemo hranu jesti kada našu zemlju oplemenimo pametnim strojevima. Produktivnost, noviteti, dovoljne količine, ponekad i viškovi proizvodnje hrane - nameću se kao pitanje je li hrana jednako kvalitetna ili bolja? Na nedavnim sastancima u europskim krugovima proizvođača poljoprivredne mehanizacije često je tema kvaliteta i kvantiteta hrane koja se proizvodi i konzumira. Za kratki pojam koji je u trendu „Hybrid poljoprivreda“ (moderna, precizna poljoprivreda) smatra se objašnjenje: Proizvesti dovoljno hrane ali više kvalitete koja ima sljedivost od polja do stola. Da svako tko je kupuje i konzumira, pa na kraju i plaća nešto više, da bude siguran da je bolja.  Cjelokupna digitalizacija, pametna i precizna poljoprivreda, nove tehnologije te nova saznanja - imaju zadatak da tome doprinesu. Stoga Hrvatska poljoprivreda ima svjetlu budućnost jer ima čudo mladih, talentiranih  i sposobnih ljudi spremnih da to provedu.

FOTO: Gordan Trtanj