Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković za posjeta Svetoj Stolici u krstionici Papinske bazilike svete Marije Velike prisustvovao je Svetoj misi na hrvatskome jeziku koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te je zatim otkrio klesanu kamenu ploču na hrvatskome jeziku i glagoljskom pismu.Pločom se komemorira činjenica da je papa Hadrijan II još 868. godine odobrio starocrkvenoslavensku liturgiju i glagoljske liturgijske knjige, čime su se jedino Hrvati koristili u kontinuitetu zapadne rimske liturgije sve do II. Vatikanskog sabora i uvođenja vernakularnih jezika u opću liturgiju.Pokrovitelji postavljanja ploče su Hrvatski sabor i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a predsjednik Sabora Jandroković istaknuo je kako se njezinim postavljanjem na ovome svetom mjestu ostavlja neizbrisivi trag o dubokoj povijesnoj vezi Hrvata i Katoličke crkve. - Od dolaska Hrvata na današnje prostore pa sve do stvaranja samostalne Republike Hrvatske, odnosi s Apostolskom stolicom za Hrvate su bili od velikog značaja - naglasio je u obraćanju na svečanosti otkrivanja ploče Jandroković te dodao da su usko surađujući sa svim hrvatskim vladarima, pape sudjelovale u svim važnim povijesnim događajima te uvelike pridonijeli razvoju hrvatske kulturne i jezične baštine i identiteta. Istaknuo je i da je postavljanje ove ploče, prvi puta u povijesti Hrvatske u Vatikanu, koja nije na latinskom ili talijanskom jeziku, upravo potvrda hrvatske tisućljetne prisutnosti u kršćanstvu i katoličanstvu zapadne tradicije, te da ta neraskidiva povezanost Hrvata s Katoličkom crkvom i rimsko-latinskom kulturom traje već četrnaest stoljeća.
- Pobožnost i osjećaj pripadnosti katoličanstvu bile su one vrijednosti koje su očuvale kroz stoljeća hrvatski narod i odredile njegov hrvatski nacionalni identitet. Vjera i katoličanstvo uvijek su kroz povijest, a posebno onu noviju, bili simbol nacionalnog jedinstva, kohezije, opstojnosti, otpora i borbe za slobodu, rekao je predsjednik Sabora te istaknuo kako je Sveta Stolica, kao što je uvijek prepoznavala znakove vremena, tako prepoznala i razumjela hrvatsku borbu za vlastitom državom i bila prva suverena država, uz Island, koja je priznala suverenost i neovisnost Hrvatske te poručio kako joj hrvatski narod na tome izražava duboku zahvalnost. Ali i zahvalnost i ponos što je Hrvatsku u samo 27 godina njezine neovisnosti četiri puta posjetio Sveti Otac, koja se potvrđuje i postavljanjem ove ploče u Papinskoj bazilici Sv. Marije Velike, poručio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Na kraju svojega posjeta Svetoj Stolici susreo se s nadbiskupom Paulom Gallagherom, tajnikom Svete Stolice za odnose s državama. Uvodno, predsjednik Sabora Jandroković i nadbiskup Gallagher ocijenili su odnose između Hrvatske i Svete Stolice tradicionalno vrlo bliskima, što se potvrdilo i posjetima na najvišim razinama u zadnje dvije godine.Predsjednik Sabora istaknuo je neraskidivu višestoljetnu povezanost hrvatskog naroda s Katoličkom crkvom te njegovu zahvalnost Svetoj Stolici za razumijevanje koje mu je iskazivala tijekom povijesti, a posebno one novije. Upoznao je tajnika Gallaghera s Hrvatskim glagoljaškim danima u Vatikanu te u tom kontekstu i s otvorenjem ploče na hrvatskom jeziku u krstionici Papinske bazilike Sv. Marije Velike, čime je obilježena činjenica da se jedino hrvatski narod koristio svojim jezikom u kontinuitetu zapadne rimske liturgije. Razgovaralo se i o postupku kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, mogućnostima dolaska Svetog Oca u Hrvatsku te o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.U kontekstu razgovora o globalnim izazovima istaknuta je predanost Svetog Oca u osudi nasilja i rješavanju sukoba mirnim putem. Posebno je naglašeno da je to važno učiniti demokratskim putem i u okviru multilateralizma.
