U razgovorima predsjednika SAD-a i Ukrajine zabilježena je čak i precizna kronologija njihova trajanja: „Sastanak dvojice čelnika započeo je u 16.47 po kijevskom vremenu, a ukrajinski predsjednik napustio je Bijelu kuću u 17.52.“ Zelenski je samo rekao da je njegov sastanak s Trumpom „bio dobar. Predsjednik i ja razgovarali smo o licencama za proizvodnju presretača Patriot i nekoliko drugih ideja koje bi mogle pomoći.“ Budući da je tema sastanka bila situacija u Ukrajini, moglo se čuti da se „razgovaralo o intenziviranju diplomatskih napora za okončanje ruskoga rata protiv Ukrajine“. Zelenski je na svom kanalu prije razgovora najavio da je u njima „prioritet broj jedan balistička raketna obrana i strateška suradnja s Amerikom“.
Pritom je potrebno razjasniti neke stvari. SAD je zaustavio pomoć, a zatim i licencu za prijeko potrebne rakete Patriot jer ih nedostaje zbog rata s Iranom. U SAD-u dobro znaju da Rusija radi za Iran, a Iran za Rusiju te da Washington sada svoj „prioritet“ vidi u pobjedi nad Iranom. U tome mu može pomoći Ukrajina svojim napadima na Rusiju, ali tako da se pritom ne troše američki resursi. To je dobro shvatio i odigrao Zelenski u Ovalnom uredu Bijele kuće ovoga utorka.
Sve su prilike, iako se o tome javno ne govori, da je Trump prihvatio Zelenskoga kao dobrog prijatelja, punog hrabrosti, odlučnosti i razumijevanja za širi kontekst svjetske krize. U prvim političkim analizama susreta Trump – Zelenski govori se da je to bio „oštar zaokret u stavu Bijele kuće prema Ukrajini“. Potpuno su u pravu bliski savjetnici Zelenskoga kada kažu da je „ukrajinski predsjednik oduvijek smatrao da je osobna komunikacija s Trumpom najučinkovitiji način da ga uvjeri u pravo stanje stvari, pa ni ovaj sastanak u tome nije bio iznimka“.
U kuloarima Bijele kuće procurila je i vijest da je američki predsjednik najavio dolazak posebnog izaslanika Stevea Witkoffa i svojega zeta Jareda Kushnera, koji bi uskoro trebali posjetiti Kijev i ondje nastaviti napore da se što prije okonča rat koji je Rusija pokrenula u rano proljeće 2022. godine. Također, iz zatvorenih krugova doznaje se da „Zelenski u privatnim razgovorima hvali višemjesečne izravne kontakte na razini savjetnika, što je inače karakteristika djelovanja spretne diplomacije“, a vjeruje se da je upravo to znatno utjecalo na promjenu Trumpova stajališta o ratu i izgledima Ukrajine.
Vrijedi dodati da je Zelenski nedvojbeno hrabro i mudro izdržao specifičan, po težini i kompleksnosti, stil i ponašanje Trumpa – od vrijeđanja do spontane hvale – a sve to ukrajinski predsjednik podnosi i izdržava. Zelenski prema Trumpu nastupa uvjereno i sugestivno, naglašavajući da je potpora Kijevu u nacionalnom interesu SAD-a. Koja je točka prevage kod Trumpa između Putina i Zelenskoga, u prilog naklonjenosti ukrajinskom predsjedniku? Konačno je Trump počeo kritičnije gledati na Putinovu nespremnost na kompromis, što je više nego očito, a istodobno zamjetno povoljnije gledati na nedvojbene ratne uspjehe Ukrajine. Pritom Trump i dalje u svojem širem krugu interesnih sfera ima „nevjernih Toma“ koji ostaju skeptični prema dugoročnoj potpori Ukrajini.
O svojim dojmovima susreta sa Zelenskim govorio je u objavi svojega kabineta u srijedu navečer: „Bilo je dobro. Zelenski je vani i on radi svoje. Volio bih da okonča rat. Dakle, to je vrlo jednostavno. U sukobu ginu tisuće ljudi, uključujući 25 tisuća u proteklom mjesecu“, rekao je Trump upravo u trenutku kada, s jedne strane, snažno podupire jačanje protuzračne obrane Ukrajine, a s druge strane ističe kako „želi napredak u nastojanjima za mirno rješenje rata“. Ni jedno ni drugo ne ide u prilog Rusiji, kao ni odlučniji američki napadi na Iran, koje SAD smatra dijelom povezanog lanca pregovora o miru, uz povremene teške uzajamne napade američke i iranske strane.
O odnosu Putin – Zelenski izravno nema ni riječi, ali ratno nadmetanje se nastavlja. Ukrajina s razlogom govori o svojoj prednosti, pa Zelenski ove srijede ističe da je „Putin izgubio inicijativu u ratu jer su ukrajinske vojne tehnologije radikalno promijenile situaciju na bojištu. Već postoji više od 500 tvrtki koje razvijaju vojne tehnologije. Nije onda čudno da su Putinova očekivanja da će za dva ili tri dana zauzeti Ukrajinu ostala zamrznuta tijekom dugih pet godina. Rat je postao utrka u inovacijama i sve se mijenja iz mjeseca u mjesec. To se vidi po udarima na ruske ciljeve, zbog kojih je Rusija izgubila inicijativu, a svakoga mjeseca gubi oko 30 tisuća vojnika“, rekao je Zelenski.
Za dobre poznavatelje ukrajinskih i ruskih prilika ovakav razvoj događaja mogao je biti očekivan jer je Ukrajina, kao jedna od republika bivšeg SSSR-a, bila gospodarski, znanstveno i tehnološki najrazvijenija savezna republika. Potpunim oslobađanjem od utjecaja Moskve taj se potencijal prirodno razvio do današnje razine, koja se vrlo uspješno nosi s veličinom i moći Rusije, sa ili bez pomoći zapadnih saveznika, kojima bi to trebalo biti u vlastitom interesu.
