U izjavi medijima, nakon svečanosti obilježavanja 20. godišnjice rada Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) I. skupine u Trakošćanu, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na izgradnju veteranskih centara koji su važni za rehabilitaciju i zdravlje branitelja te komentirao aktualne događaje, s posebnim naglaskom na posjet Bosni i Hercegovini.
Zahvalio je hrvatskim braniteljima, hrvatskih ratnim vojnim invalidima, njihovim obiteljima te pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane koji su također bili u Trakošćanu, na svemu što su učinili za slobodu Hrvatske, za činjenicu da su nam omogućili da danas živimo u slobodnoj zemlji, s demokratskim institucijama, gospodarskim prosperitetom i društvenom uključenosti.
"Ono što je danas bilo posebno dirljivo su bili govori i priznanja koja su uručena članovima udruga i brojnim ljudima koji kontinuirano pomažu hrvatske branitelje, hrvatske ratne vojne invalide. Jako sam ponosan da su priznanje dobili i Ministarstvo hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved osobno, na čemu mu čestitam", kazao je Plenković.
Za četiri veteranska centra 330 milijuna kuna
Ponovio je što je sve u proteklih pet godinu učinjeno u pogledu jačanja digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, izrazivši zadovoljstvo da je sve učinjeno u dijalogu i partnerstvu.
"Činjenica je da će sredstvima EU biti financirana četiri veteranska centra, povrh ovoga što je već napravljeno u Lipiku i Osijeku, grade se veteranski centri vrijedni 330 milijuna kuna, u Daruvaru, Petrinji, Šibeniku i u Sinju. Oni će omogućiti ratnim vojnim invalidima i drugim hrvatskim braniteljima da na primjeren način imaju svoje centre koji su važni za rehabilitaciju i njihovo zdravlje, a i dalje ćemo činiti sve da hrvatski branitelji i njihove obitelji budu uključeni u društveni život i gospodarske tokove", nastavio je premijer, dodavši kako smatra da oni koji su za hrvatsku državu dali najviše, imaju svoje istaknuto mjesto i danas te u budućnosti Hrvatske.
Osvrnuo se na skorašnji posjet Sarajevu i Mostaru: “Poruka s kojom idemo u BiH, u Sarajevo i Mostar, prije svega je poruka i znak i signal prijateljstva, dobronamjernosti, dobrosusjedstva, suradnje i poruke o cjelovitosti BiH. Poruka da sva tri konstutivna naroda i funkcioniranje institucija BiH i za sve ostale građane, treba biti takvo da se svi osjećaju dobro i da se osjećaju adekvatno zastupljeni”, rekao je Plenković.
Konkretne teme iz gospodarstva, prometa, financija
"Dolazimo s konkretnim temama: iz gospodarstva, prometa, financija; sa mnom idu i ministri Ćorić i Butković, želimo s predsjedateljem Vijeća ministara, gospodinom Tegeltijem i svim čelnim ljudima dvaju domova u Sarajevu razgovarati o ključnim političkim temama, a onda, naravno i u Mostaru s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora i političkim strankama koje predstavljaju Hrvate da vidimo kako oni ocjenjuju trenutnu situaciju u BiH, kako se zalažu za unapređenje položaja hrvatskoga naroda te ponuditi suradnju", najavio je Plenković.
Podsjetio je da je u proračunu za 2022. iznos sredstava za Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske povećan za gotovo 100 posto.
"Želimo više programa i projekata. Želimo da Hrvatska dugotrajno brine o Hrvatima izvan Hrvatske, pogotovo u BiH gdje su Hrvati ravnopravni i konstitutivni, gdje su manjina i u drugim zemljama gdje Hrvati žive kao pripadnici dijaspore", dodao je Plenković.
“Ono što je bitno je poruka cjelovitosti zemlje i deeskalacije napetosti i nastojanje da se postigne konsenzus s kojim svi mogu biti zadovoljni", zaključio je.
“Što se tiče zalaganja i zaštite za položaj Hrvata u BiH i njihove ravnopravnosti, mislim da se tu u potpunosti slažemo i predsjednik i ja i važniji relevantni akteri na hrvatskoj političkoj sceni", nastavio je Plenković, dodavši da oko toga nikada nije bilo prijepora.
"Međutim, poruka koju ja šaljem i šaljem ju kontinutirano, to je poruka dijaloga, uvažavanja, razumijevanja i cjelovitosti BiH i bitno je da taj Daytonski sporazum funkcionira. Da funkcionira jedna država, dva entiteta, ravnopravnost tri konstitutivna naroda i svih ostalih u BiH, a ne da imamo situacije u kojima se jedan narod, konkretno hrvatski, osjeća da 2016. godine događa nešto što nisu mogli ni slutiti da će se događati. Želim i osobno biti u Sarajevu i Mostaru i čuti poruke, koje su namjere, koji su koraci nakon jučerašnjih zaključaka koji su usvojeni u Skupštini u Banjaluci. Da vidimo kako možemo u takvim okolnostima dati svoj konstruktivni doprinos”, rekao je Plenković, istaknuvši da nema zemlje s kojom je Hrvatska bliža, kojoj želi više pomoći da se razvija prema europskom putu, nego što je to Bosna i Hercegovina.
Međunarodni napor da se profiliramo i pozicioniramo kao odgovoran akter
Na pitanje je li to dizanje tenzija, Plenković odgovara da nije, nego upravo obrnuto – pružanje ruke da pomognemo dijalog.
"Idem nakon vrlo intenzivnih međunarodnih aktivnosti radim jedan puno širi međunarodni napor proteklih tjedana da se profiliramo i pozicioniramo kao razuman, odgovoran akter koji kroz svoju vanjsku politiku štiti nacionalne interese, ali i smiruje tenzije i daje svoj doprinos tamo gdje može i na temelju svojih iskustava, treba dati", rekao je premijer.
"Idemo sa svim onim porukama koje su dobre i koje nastavljaju dijalog. Moj posjet nije dizanje tenzija nego obrnuto, pružanje ruke", istaknuo je.
Na Milanovićeve kritike da bi se trebao konzultirati s njime oko vanjske politike, odgovara:
“Mislite kao što se on sa mnom konzultira? Ova izjava koju je dao o Ukrajini je sramotna. To je jedna velika sramota za njega osobno. On je inače inteligentan čovjek, ne znam kud ide s takvim izjavama. Vidim da mu je odgovorio čak i ukrajinski predsjednik. To što je meni njega žao jer radi nešto na svoju sramotu, to je dio njegove političke odgovornosti. Jako je loše ako to prijeđe granicu i ugrozi kredibilitet Hrvatske”, rekao je Plenković, dodavši da on tu vodi čvršću, snažnu odgovornu, racionalnu politiku zaštite nacionalnih interesa i doprinosa širim međunarodnim naporima koji idu jasnim smjerom: deeskalacija, mir, zaštita prava Hrvata u BiH te istovremeno ispružena ruka dijaloga i prema Bošnjacima i Srbima.
"Vodite računa: u našem mandatu otvorili smo most na Svilaji, radimo na dovršenju mosta kod Gradiške, prometnom povezivanju gospodarski tijekovima s BiH, koja je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera gdje je hrvatski izvoz puno dominantniji nego uvoz. Od predstavništava koje smo otvorili: HGK, HRT, diplomatsko-konzularna predstavništva. Naša međusobna upućenost je i povijesna, ali i za budućnost", naglasio je Plenković.
Na pitanje smatra li da BiH prijeti rat, premijer je odgovorio da to nikome ne bi bilo dobro i da ćemo učiniti sve da do toga ne dođe.
Uvredljivo je uključiti predsjednika Tuđmana u kontekst mračne strane
Na novinarsko pitanje, referirao se na stav nevladinih udruga koje su kritizirale predsjednika Milanovića, kazavši da "uključiti u to predsjednika Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, čovjeka, državnika s vizijom, odgovornošću, s plebiscitarnom potporom hrvatskog naroda, sa sinergijom s hrvatskom braniteljima, hrvatskim ratnim vojnim invalidima, čovjeka koji je u izrazito kompliciranim međunarodnim okolnostima imao vizije i snage da zemlju koja nije bila međunarodni subjekt, dovede u situaciju da postane međunarodno priznata, da oslobodi svoje teritorije, da ima
vrhunsku državničku crtu da hrvatsko Podunavlje mirnim putem reintegrira u ustavnopravni poredak RH, dovoditi ga u kontekst nekakve mračne strane pitanje je zdravog razuma".
"To je nešto što je uvredljivo. Uvredljivo je za mene kao predsjednika Vlade, kao predsjednika HDZ-a, za sve naše članove i mislim da je to jako loše", rekao je Plenković, dodavši da, što se tiče Milanovića i njegovih izjava, treba pitati njega.
Upitan o slučaju Tomislava Tolušića, predsjednik Vlade je kazao da ne zna o čemu se točno radi.
“Meni izgleda da će svaki posao koji podrazumijeva troškove za kompjutere postati problem. Meni se pale lampice i pitam stručnjake koliko to košta. Ne razumijem se u to”, rekao je i dodao da institucije trebaju raditi svoj posao.
“Neka institucije poput OLAF-a i DORH-a izvole stati pred mikrofone i objasniti što radi. Vi pitate mene koji o tome ne znam i koji s tim nemam veze, stvari koje se tiču pravosuđa. Rekli smo i DORH-u: komunikacija s javnosti nije dovoljna. Ako postoji tema koja je osjetljiva, o kojoj javnost treba više znati – trebaju stati pred medije i objasniti o čemu se radi”, kazao je Plenković.
“Nisam glasnogovornik ni policije, ni USKOK-a ni DORH-a, ni OLAF-a, ni europskog javnog tužitelja i ne kanim javnosti tumačiti njihove poslove”, dodao je.
Zekanović razotkrio demagogiju, licemjerstvo i laži Mosta
Odgovorio je i na pitanje novinara o Zekanoviću i Mostu.
“Hrvoje Zekanović je razotkrio demagogiju, licemjerstvo, laži, skupine političkih parazita i profitera kojima nitko razuman ne bi dao upravljati bilo čime, to je ekipa koja ne zaslužuje pozornost medija. Jedino što znaju difamirati i lagati i vodi ih samo jedan te isti motiv .To su ljudi koji su nastali na mržnji Jambe pa su to digli na razinu mržnje prema HDZ-u. Ali HDZ je već dvaput dobio povjerenje građana, formira vlast, mimo ucjenjivača koji su se raspali kao balon. Gdje su oni sada? Ne postoje”, kazao je Plenković osvrćući se na posljednje poteze Mosta, dodavši da će većina ljudi shvatiti tko je bio tko u vremenu COVID krize. Tko hoće profitirati i uopće ga nije briga za zdravlje.
"Mislim da će većina ljudi shvatiti s vremenom tko je bio tko u vrijeme COVID-krize. To su ljudi koji nisu dali ni kune za cjepiva, za testiranje, nisu osigurali novac za plaće u privatnom sektoru, to su ljudi koji se ne bore protiv pandemije, nego kao najveći demagozi i licemjeri nastoje iskoristiti pandemiju, zdravstvenu ugrozu i, u konačnici, smrt naših sugrađana, njih više od 11.000, da bi izvukli na površinu one koji mrze vlast, vladu, HDZ, mene ili ne znam koga i da onda na idućim izborima možda baš njima daju vlast. To je cijeli smisao ove operacije. Kakav Stožer, kakvi članci Ustava", rekao je Plenković te dodao: "Hrvatski sabor je na temelju svojih ovlasti kroz zakone dao ovlasti tijelu koje se može operativno baviti protiv epidemije u Hrvatskoj da vodi tu krizu. Budimo razumni i racionalni. Bit je generiranje mržnje", rekao je.
"Nino Raspudić, lik koji je bio komentator, koji je radio talking pointse za tadašnje zastupnike Mosta, sada to radi osobno. On želi difamirati Zekanovića jer je rekao da ljudi umiru od korone, da se treba cijepiti i da su Most demagozi koji ljude odvraćaju od cjepiva", rekao je.
"Odmah ću zvati prof. Alemku Markotić, zovem Raspudića da sad u 15 sati stavi masku i vizir i neka vidi kako izgledaju ljudi na respiratoru. To je stvar bezobrazne političke agende. Zekanović je zdravorazumski rekao ono što kaže i Biden, čak i Putin, Von der Leyen, što kažu svi normalni ljudi, da postoji bolest i da se ljudi cijepe. I zbog toga je postao žeton HDZ-a? To je hrvatski medijsko-internetski prostor - baci ljagu na nekoga jer je rekao nešto što ne odgovara Mostovom licemjerstvu i lažima, koje dovode do toga da nam umre još više ljudi", rekao je Plenković te, na pitanje hoće li on primiti booster dozu cjepiva, kazao da hoće.
Imamo ozbiljan problem a oporba radi fabriciranu polarizaciju
"Ako je u ovom trenutku zastupnik Sačić, isto hrvatski branitelj, u bolnici, bolestan, želim mu poslati poruku solidarnosti", rekao je Plenković, podsjetivši da je prije 11 mjeseci od korone preminuo saborski zastupnik Miroslav Tuđman.
"Imamo ozbiljan problem, a radi se umjetna, fabricirana polarizacija u zemlji koja ima najblaže mjere. Odite bilo gdje u EU, bio bi vam znatno otežan život. I sad smo dobili što? Ljude koji su se prepali brisa koji traje nekoliko sekundi. Ovo je protest protiv testiranja. Hrvatski ratni vojni invalidi brinu o svom zdravlju, njima se nije problem cijepiti ili testirati. Ovim mufljuzima i profiterima, lažljivcima je to problem da nešto zarade na političkom tržištu", rekao je predsjednik Vlade.
