Predsjednik Vlade sudjelovao je danas na sastanku šefova država i vlada Azija-Europa (ASEM), koji okuplja čelnike 51 europske i azijske zemlje, predstavnike Europske unije i glavnog tajnika Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN).
U izjavi za medije nakon sastanka, predsjednik Vlade je kazao da je osnovna tema bila bolja povezanost članica Europske unije, Švicarske i Norveške i niza najvećih azijskih zemalja sudionika sastanka.
"Izrazito je dobro da sudjelujemo u dijalogu koji omogućuje podizanje suradnje s azijskim zemljama na višu razinu", kazao je.
Vezano za razgovor na marginama sastanka s kineskim premijerom Li Keqiangom, rekao je da će sastanak na vrhu Kina +16, koji će se održati u Hrvatskoj 2019., u mnogome emancipirati Hrvatsku u očima kineskih investitora.
"Za nas je to važna i bitna stvar. Ključni je događaj gradnja Pelješkog mosta koji je otvorio novu dimenziju suradnje s Kinom", poručio je.
Predsjednik Vlade se, također, sastao i sa singapurskim premijerom Lee Hsien Loongom.
"Singapur ostvaruje sjajne ekonomske rezultate. Spremni su više surađivati s Hrvatskom, otvoriti mogućnosti gospodarske suradnje. Nadam se da će ovaj susret tome pridonijeti", ocijenio je.
O sastanku s Tuskom
Upitan za sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, odgovorio je da danas pitanja granice nisu bila posebna tema.
"Za mene je najvažnija tema bila Višegodišnji financijski okvir. Predsjednik Europskog vijeća Tusk nastoji organizirati prvu političku raspravu na našem sastanku u prosincu. To je posebno važno za Hrvatsku jer su tu dva elementa koja su za Hrvatsku s aspekta najmlađe članice, nastavno na prijedlog Europske komisije, možemo reći neke crvene linije. Jedna je da se pravilo N+3 smanji na N+2. Moja je realna procjena da je za nas takav prijedlog preran, to mogu raditi oni koji već dugi niz godina imaju rutinu i istrenirane institucije te dionike. Drugo, podizanje sufinanciranja od nacionalne strane s 15 na 30 posto. I to je prerano za Hrvatsku. Moramo u prvih 15 godina imati tretman kao što su ga imale zemlje poput nas, koje su ušle 2004., da podignemo razvoj onih dijelova Hrvatske koji nisu na razini Europske unije te hvatamo korak s razvijenim članicama", naglasio je.
Hrvatska je potpisnik i jamac Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma
Vezano za izjave predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića, kazao je da su teze i teorije o "nemiješanju u unutarnje poslove" ostale u konceptima međunarodnih odnosa u 19. stoljeću. Pojasnio je da kao predsjednik Vlade RH ima posebnu odgovornost i prema Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, ali i s obzirom na činjenicu da je Hrvatska potpisnik i jamac Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.
"Zainteresirani smo da se on i 23 godine nakon potpisivanja provodi onako kako je zamišljen. Gospodin Zvizdić, s kojim imam jako dobre odnose, dobro zna koliko je Hrvatska, osobito otkad sam predsjednik Vlade, pomagala jačanju bilateralnih odnosa i bržem putu Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, što činimo i dalje. Neovisno o tome, stavit ću u prvi plan ono što i on zna da se dogodilo da nije dobro, a to je da jedan narod u Federaciji BiH glasovima svojih pripadnika bira drugom narodu njegova člana Predsjedništva BiH. Ne možemo se praviti nevješti na nešto što je očito - i prema strukturi glasova i prema onome što se dogodilo", kazao je.
Dodao je da je to za Hrvatsku ozbiljno pitanje i da Hrvatska ima sva legitimna prava dizati to pitanje na svim međunarodnim forumima i senzibilizirati druge.
Ova Vlada je prva imala proračunski suficit
U povodu druge godine mandata Vlade, Plenković je podsjetio da je njegov cilj po preuzimanju mandata dati zemlji jedno vrijeme političke stabilnosti. "Stabilnost znači političku većinu u parlamentu, koja omogućava svim institucijama, prije svega Vladi i ministarstvima, raditi one zadaće koje su propisane u Programu Vlade" istaknuo je.
Dodao je, u svjetlu fiskalne konsolidacije, da je ova Vlada prva koja je imala proračunski suficit. Hrvatska je izašla iz Procedure proračunskog manjka, a međunarodne institucije za kreditni rejting podigle su izglede sa stabilnih u pozitivne.
"Poslali smo poruku da Vlada zna što radi, zdravo planira, razumno troši i dobro vodi računa o prihodovnoj strani. Fiskalna konsolidacija je preduvjet svih drugih procesa. Drugo, nastavak strukturnih reformi. Jedna ključna za budućnost je reforma obrazovanja - eksperimentalni dio je krenuo.
Mirovinsku reformu je Sabor danas uvrstio u dnevni red. Imamo tri vala porezne reforme - rasterećenje građana i poduzetnika od 6,4 milijarde kuna. Dio pravosudne reforme je već napravljen, donijeli smo vrlo odvažna rješenja za pitanje blokiranih građana. Zdravstvena reforma slijedi te poboljšanje poslovnog okružja", istaknuo je predsjednik Vlade te dodao da je u godini iza nas bilo najviše investicija u jednoj godini u povijesti Hrvatske.
"Ako tome dodate najuspješniju turističku sezonu, kontinuirano smanjenje javnog duga, rast zaposlenosti, najnižu stopu nezaposlenosti, prosječnu plaću povećanu za više od 700 kuna, minimalnu plaću podizanu dva puta, a sad će i treći put, mirovine koje su porasle za 6,7 posto, svi makroekonomski pokazatelje idu u dobrom smjeru, onda mogu reći da je u ovakvom ozračju napravljeno dosta", poručio je.
Više tolerancije i kulture dijaloga u društvu
Kazao je da se uvijek se može učiniti više. "Zato mandat traje četiri godine pa ćemo intenzivno raditi i dalje na tom planu. Volio bih da više popravimo ozračje u društvu, da bude više uključivo. Ne samo u smislu socijalne uključenosti, nego uopće kulture dijaloga, tolerancije i više međusobnog uvažavanja", ocijenio je.
Potrebno donijeti novi Zakon o referendumu
Upitan za provedenu provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa birača građanskih inicijativa za raspisivanje državnog referenduma, rekao je da je Vlada donijela Zaključak da se svim zainteresiranima, osobito inicijativama, omogući uvid u svaki potpis koji je proglašen nevažećim.
"Ne vidim što bi tu trebalo biti sporno. Ono što treba učiniti je pristupiti izradi novog Zakona o referendumu, puno boljeg i s puno manje praznina", zaključio je.
