Predsjednica Slovenije: „Palestina zaslužuje dostojan život u svojoj državi!“

Ministrica vanjskih poslova Palestine Agabekjan Šahin došla je u posjet Sloveniji upravo u trenutku kada je stanje na okupiranim palestinskim teritorijima jako zaoštreno zbog sve opsežnije izraelske agresije. U utorak je palestinsku ministricu primila predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar i u pozdravnom govoru naglasila: „Palestinci zaslužuju mir, sigurnost i dostojan život u svojoj državi. Očekujemo da će taoci u zarobljeništvu Hamasa uskoro biti pušteni na slobodu“, rekla je Pirc Musar, dodavši pritom i potrebu obostrane odgovornosti za žrtve sukoba, jer „neprihvatljiva je svaka zloporaba civila, s jedne ili druge strane sukoba“.

Razgovor predsjednice Slovenije i palestinske ministrice protekao je u znaku teškoga stanja u Gazi i na okupiranom Zapadnom Jordanu, pitanja humanitarne pomoći i mogućnosti daljnje bilateralne suradnje Slovenije i Palestine. Bez obzira na kritike kojima je izložena od država koje, unatoč očitim ratnim zločinima, podržavaju Izrael, Slovenija – iako mala država – prema riječima predsjednice, ostaje „jedna od najglasnijih u podršci palestinskoj državi i rješenju spora kroz formiranje dviju samostalnih država“.

Slovenija to očituje na svim međunarodnim forumima, uključujući i Vijeće sigurnosti UN-a, gdje, kako je rekla Pirc Musar, „Slovenija jasno i glasno upozorava da treba hitno i neizostavno postići prekid vatre, omogućiti sigurnu i nesmetanu dostavu humanitarne pomoći te poštovati međunarodno pravo. Naš prioritet je zaštita civila. Prouzročivanje gladi civilnom stanovništvu neprihvatljivo je.“

Obje sugovornice istaknule su dugogodišnju humanitarnu podršku Slovenije Palestini. Slovenska predsjednica potvrdila je da će „Slovenija i ubuduće politički i financijski podržavati djelovanje agencija UN-a, jer imaju znanje i sposobnosti pomagati Palestini“.

Palestinska ministrica Šahin u ponedjeljak se susrela sa slovenskom ministricom vanjskih poslova Tanjom Fajon i tom su prilikom vodile dugi i sadržajni razgovor, koji su zaključile potpisivanjem međunarodnog sporazuma o razvoju odnosa između Slovenije i Palestine. U toj su prilici zajedno izrazile nadu da će, nakon što je Slovenija priznala Palestinu, to učiniti i druge države.

Doista, Slovenija je u lipnju prošle godine priznala Palestinu, a sada je njezinu ministricu u službenom posjetu primio sam državni vrh Slovenije. Uz predsjednicu države i ministricu vanjskih poslova, palestinsku su ministricu primili i premijer Robert Golob te predsjednica slovenskog parlamenta Urška Klakočar Zupančič. Još u subotu ministrica Šahin zajedno s ministricom Fajon prisustvovala je završnom događaju kampanje Sit Down – premijeri mjuzikla Dijete mira u okviru ljubljanskog Ljetnog festivala.

U svojoj ocjeni slovenskog priznanja Palestine slovenska ministrica Tanja Fajon rekla je kolegici Varsen Ababekjan da je to priznanje „jedino jamstvo za mir i sigurnost te miran suživot Izraelaca i Palestinaca“. Sljedeće poteze priznanja Palestine od strane drugih država ove ministrice očekuju na rujanskoj konferenciji u New Yorku o rješenju dviju država, Palestine i Izraela. Palestinska ministrica izrazila je očekivanje „da će se broj država koje su priznale Palestinu u rujnu povećati sa sadašnjih 149 na 160 država svijeta“.

U razgovorima o stanju u Gazi dvije ministrice stavile su u prvi plan pitanje gladi palestinskog naroda, ali i novu ratnu ofenzivu na grad Gazu te izraelske pokušaje gradnje naselja na Zapadnome Jordanu.

Na susretu palestinske ministrice s premijerom Robertom Golobom potvrđeno je čvrsto stajalište Slovenije da je „jedino rješenje ovoga bliskoistočnog sukoba konačno postojanje dviju država i očuvanje humanosti“.

Što mala Slovenija može učiniti za priznanje države Palestine? Preciznije, što još može pridodati onome što je već učinila za narod Palestine? Slovenija je već predsjedavala Vijećem sigurnosti u vrijeme opće rasprave o Palestini na Općoj skupštini UN-a u rujnu prošle godine. U rujnu ove godine na Općoj skupštini UN-a govorit će predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar u svjetlu najave da će više država tada priznati Palestinu. U središtu pozornosti zasigurno će biti i stanje u Gazi.

Podsjetimo, Slovenija je uz priznanje Palestine usvojila i niz mjera protiv Izraela, a u Europi slovi kao zagovornik prava Palestinaca. O tome rječito govori odlučan ovogodišnji nastup predsjednice Slovenije u Europskom parlamentu, kada je izazvala oduševljenje većeg broja zastupnika rekavši da se „u Gazi događa genocid“.

Posjet palestinske ministrice vanjskih poslova Ljubljani nije se slučajno dogodio dan prije početka godišnjeg savjetovanja slovenskih diplomata, na kojemu će se zasigurno raspravljati i o novim koracima Slovenije u priznanju i pomoći Palestini.

Treba reći da nisu sve političke opcije u Sloveniji, pa tako ni sve parlamentarne stranke, na strani rješenja problema Bliskog istoka kroz trajno postojanje dviju samostalnih država – Izraela i Palestine. Međutim, u ljubljanskom Dnevniku ove srijede povodom posjeta palestinske ministrice piše se o tome tko „danas pomaže u razumijevanju borbe za palestinsku državu“.

Već u naslovu stoji: „U posjetu kod prijatelja“, a odgovor glasi da to pomažu „političarke na čelu s predsjednicom države, ministricom vanjskih poslova i budućom suprugom predsjednika vlade“. Kako se ta pomoć očituje? U istim novinama piše da je „Slovenija izrazila interes i spremnost pridružiti se tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog kršenja konvencije o sprječavanju genocida, šalje pakete pomoći Palestini kako bi se djeci iz Gaze vratio osmijeh, a u centru za rehabilitaciju u Ljubljani pomaže ljudima iz Palestine s protezama naučiti novi život. U cjelini, slovensko-palestinski odnosi postali su tako dobri i čvrsti kao nikada dosad.“

Ovoga tjedna u Ljubljani boravi Budour Hassan, palestinska međunarodna pravnica i bivša novinarka s iskustvom u Amnesty Internationalu. Ona je u nazočnosti slovenske i palestinske ministrice, na priredbi o djeci iz Gaze, rekla: „Događanja u Gazi otkrivaju nesposobnost i propast međunarodnog sustava. Ne zato što je to jedini genocid ili zato što bi palestinski životi bili dragocjeniji od onih izgubljenih u Ruandi, Darfuru, Sudanu ili Kurdistanu, nego zato što Gaza tako jasno i očito pokazuje slom tog međunarodnog sustava.“

Postavila je i pitanje: „Kako ista osoba, ista majka ili otac, koji noću tijesno grle svoju djecu, mogu pokazati toliku hladnoću prema drugoj djeci?“ Slično je dodala: „Možemo li u djeci Palestine prepoznati i našu djecu?“

Rujan bi, prema njezinim riječima, trebao biti globalni ispit savjesti na primjeru Gaze i Palestine, u vrijeme kada ljudi ondje umiru gladni čekajući i najskromniji obrok hrane za preživljavanje.

Ivan Botteri