Premijer Plenković kazao je u izjavi medijima u Bruxellesu, gdje sudjeluje na sastanku Europskog vijeća, da je u fokusu Vlade osigurati sve potrebno da se donese konačna odluka o hrvatskom članstvu u Schengenu. „Siguran sam da će to, zajedno s eurom, biti ostvarenje dva strateška cilja i velika ostavština naše Vlade nakon šest godina mandata“, poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu na kojem čelnici i čelnice Europske unije raspravljaju o Ukrajini, energetici, gospodarskim pitanjima i vanjskim odnosima.
Uoči sastanaka Europskog vijeća, predsjednik Vlade Plenković sastao se s povjerenikom Europske komisije Johannesom Hahnom, potpredsjednicom Europske komisije Dubravkom Šuicom, predsjednikom Europske pučke stranke Manfredom Weberom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
U izjavi medijima, premijer Plenković naglasio je da je nekoliko tema u fokusu Vlade. Prva je osigurati sve što je potrebno u sljedećih nekoliko tjedana da se donese konačna odluka o hrvatskom članstvu u Schengenu.
„Imamo idući tjedan glasanje na odboru Europskog parlamenta, na početku studenog na Europskom parlamentu u Bruxellesu izglasavanje pozitivnog mišljenja i onda idemo prema konačnoj odluci Vijeća koja treba biti 8. i 9. prosinca ovdje u Bruxellesu“, kazao je te zahvalio na potpori Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, izvjestitelju Rangelu i grupama koje podržavao hrvatsko članstvo u Schengenu.
„Siguran sam da će to, zajedno s eurom, biti ostvarenje dva strateška cilja i velika ostavština naše Vlade nakon šest godina mandata“, dodao je.
Hrvatska snažno podupire Ukrajinu
Što se tiče Ukrajine, premijer Plenković je ponovio da Hrvatska snažno podupire Ukrajinu. Hrvatska se uključila u proces u kojem je Ukrajina tužila za genocid, a premijer je podsjetio i na govor videovezom na Vrhovnoj Radi prije dva dana. U Hrvatskoj će u ponedjeljak i utorak biti čelnici brojnih parlamenata koji dolaze na parlamentarni summit Krimske platforme.
„Nastavljamo davati podršku onako kako smo to činili otpočetka – i to godinama, a ne samo nakon 24. veljače“, poručio je.
Dobro je što je Europska komisija poslušala apele niza država članica
Vezano za energetiku, Plenković je istaknuo da će to biti glavna tema te je cilj pronaći model koji bi stabilizirao cijene plina i pronašao okvirni plafon koji bi omogućio da plin bude priuštiv građanima i gospodarstvu, a da ne dolazi do špekulacija na burzi.
„Dobro je što je Europska komisija poslušala apele niza država članica – nas je bilo 16 ili 17 koji smo vrlo jasno to kazali – i očekujemo da danas kroz zaključke Vijeća damo jasne zadatke formacijama Vijeća na ministarskoj razini i Komisiji da nastave rad u tom pravcu“, kazao je.
Na pitanje novinara kolike su šanse da dogovora dođe, premijer Plenković je odgovorio da će se dogovor morati postići. Pritom je dodao da nisu svi do kraja usuglašeni s ovim pristupom, kao što je većina zemalja.
„Mislim da se približavamo kompromisu koji će izbjeći fiksni broj plafona, ali će naći mehanizam koji će omogućiti da cijene ostaju priuštive, a da pritom imamo opskrbu plinom. Nije poanta da kažemo da nećemo plaćati iznad te i te cijene, pa da onda sav plin kupi netko drugi“, rekao je.
Dodao je da rast cijena plina utječe i na rast cijena struje, jer se i plin koristi za proizvodnju struje.
„Zato će ovaj model sadržavati sve aspekte – jedna zajednička platforma za zajedničku javnu nabavu, taj mehanizam kako limitirati cijenu plus korištenje svih mogućih financijskih instrumenata da se pomogne državama. Plus uzimanje u obzir specifičnosti svake zemlje i plus tranzicija prema zelenoj energiji“, izdvojio je premijer Plenković.
O sankcijama Rusiji i Milanovićevim izjavama
Novinare je zanimao komentar na tvrdnje da „treba zaokret oko sankcija Rusiji“. Premijer Plenković je odgovorio da ne zna nikoga drugog tko to govori i da je usvojeno osam paketa sankcija.
„Nisu te sankcije usvojene zato što se netko ponaša dobro, solidarno, simpatično i normalno, već zato što je riječ o brutalnoj agresiji, kršenju međunarodnog prava, ubijanju ljudi, oduzimanju teritorija, lažnim referendumima i anektiranju tuđeg teritorija. To su sve razlozi za režim sankcija kakav postoji“, istaknuo je, dodavši da mnogi drugi primjenjuju te sankcije te se radi na osiguranju alternativnih mreža opskrbe i energetske sigurnosti.
Jedno od pitanja odnosilo se na protivljenje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
„Ja sam rekao jučer da sam zgrožen. Netko tko ima proruske stavove cijelih godinu dana još uvijek nismo shvatili zašto. Dakle, ili možeš biti nekakva korisna budala Putinova ili imaš neki razlog da to radiš – nešto od toga jest. On, naravno, kao što stalno radi, okreće pilu naopako, optužuje mene za Agrokor, da sam ja dao Agrokor Rusima – ne, ruske banke su u Agrokoru zato što je bivši vlasnik otišao u Rusiju i uzimao kredite, 100 ili 200 milijuna eura i zato su one svoj dug kao vjerovnici pretvorile u vlasnički udio. Prema tome, te gluposti, budalaštine i laži može pričati nekome tko ništa ne zna i ništa ne prati, ali indikativno kako je niz parlamentarnih stranaka slijedio tu tupu politiku o kojoj govori, a oni su apsolutno nepismeni u vanjskopolitičkom smislu, tu nema nikakve dileme. Sramote nas, ljudi okolo to čitaju, prate, pitaju se kakvu vi to ekipu imate tamo – čitaju li novine, gledaju li televiziju, imaju li elementarnih znanja o međunarodnom pravu i međunarodnim odnosima“, kazao je Plenković.
Hrvatska obukom ukrajinskih vojnika ne ulazi u rat
Premijer je ponovno istaknuo da hrvatska Vlada podržava Ukrajinu – politički, diplomatski, ekonomski, financijski i humanitarno, upitavši u čemu je problem s obukom ukrajinskih vojnika.
Ponovio je da se o toj temi raspravljalo na različitim razinama Europskoga vijeća te da je više od 20-ak zemalja spremno uključiti se u misiju pomoći Europske unije, koja je u procesu formiranja, radi obuke.
"Ne znači to niti dovoditi rat u Hrvatsku niti uvlačiti Hrvatsku u rat. Voditi konzistentnu politiku potpore žrtvi, mi o tome govorimo. Ako Hrvatska tu ima dileme, onda se stvarno pitam s kim mi to imamo posla, što su ti ljudi pratili zadnjih 30 godina", ustvrdio je Plenković.
Neka Milanović i njegovi vanjskopolitički nepismeni jataci blokiraju obuku
Premijer je upitan je li se trebalo usuglasiti s predsjednikom Republike oko stajališta prije ponude o obuci ukrajinskih vojnika.
"Mi ovakvu politiku vodimo konzistentno. Ako je on sa svojim jatacima spreman to blokirati, ajde ekipa, blokirajte, pa će to ostati za povijest u Hrvatskoj. Da znamo, Rusija je napravila agresiju na Ukrajinu, hrvatska Vlada je htjela pomoći, Milanović i njegovi u vanjskopolitičkom smislu nepismeni jataci, proruski orijentirani akteri su to htjeli blokirati, onda ćemo znati tko je tko. Meni je to interesu čak. Da jednom već riješimo tu dilemu, a ne da se kriju iza nas", poručio je Plenković.
Dodao je i da ruski mediji hvale hrvatskog predsjednika, ustvrdivši ironično kako je to sjajan imidž za jednu zemlju poput Hrvatske.
Na konstataciju novinarke da bi pravo pitanje bilo "zašto ne funkcionira zdrav razum u Hrvatskoj", premijer je rekao da to nije pitanje za njega.
"Sada imamo situaciju u kojoj se Milanovićev bliski prijatelj Kovačević koji je lopov, kriminalac, okuražio do te mjere da napada premijera. To znači da je ovaj hrabar i da ovaj podržava. Ne bi on to radio sam. Sve ćemo to razotkriti, do zadnjeg detalja, tu nema nikakve dileme", ustvrdio je Plenković.
Podsjetio je i da je predsjednik Republike zagovarao blokadu Finske i Švedske, ocijenivši da nam takve stvari pričinjaju vanjskopolitičku štetu.
Nemam ništa s angažmanom Darka Horvata, to je njegov životni izbor
Upitan o angažmanu bivšeg ministra Darka Horvata u tvrtki Končar, predsjednik Vlade je naglasio da s tim nema ništa te da je to njegov životni izbor i karijera. Dodao je da je Horvat završio FER i da se zaposlio u struci.
Pokušavamo naći kompromis
Upitan o prijedlogu Komisije o uvođenju mehanizmu za ograničavanje visine cijena na burzi plina, premijer je rekao da će se o tome sada pregovarati.
"Pokušavamo naći neki kompromis. Ima zemalja koje neće ništa, ima zemlja koje hoće sve. Na kraju ćemo zadužiti Komisiju, njene službe, agencije i formaciju Vijeća ministara da stvar dovedu do kraja", zaključio je Plenković.
