Europska komisija objavila je pojedinosti prijedloga uredbe za obuzdavanje rasta cijene energije, što uključuje obvezujuće ciljeve smanjenja potrošnje električne energije i preraspodjelu viška prihoda energetskog sektora krajnjim kupcima. Komisija je zasad odustala od ideje ograničavanja cijene plina, ali je najavila da će o tome detaljno razgovarati s državama članicama.
O tim prijedlozima u srijedu ujutro govorila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, a o njima će raspravljati ministri energetike država članica EU-a na izvanrednom sastanku sazvanom za 30. rujna. Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, posebno u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja.
Štednja u vrijeme vršnih opterećenja
Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 posto tijekom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice morat će utvrditi 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati. Komisija također predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 posto do 31. ožujka 2023.
Državama članicama prepušta se da same odaberu odgovarajuće mjere za postizanje tog smanjenja potražnje, što može uključivati financijsku naknadu onima koji štede. Komisija ocjenjuje da bi smanjenje potražnje u razdobljima vršnog opterećenja smanjilo potrošnju plina za 1,2 milijarde kubnih metara tijekom zime.
Reforma tržišta električne energije
Kao drugu mjeru Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda za inframarginalne proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne upotrebljavaju plin za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit. Budući da se cijene električne energije određuju prema najskupljem energentu, što je već dulje vrijeme plin, ti inframarginalni proizvođači ostvaruju iznimne prihode uz relativno stabilne operativne troškove.
Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 eura za megavatsat. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete. Prihode iznad gornje granice prikupljat će vlade država članica, a iskoristit će se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.
Solidarni međudržavni sporazumi
Kako one države članice koje proizvode vrlo malo električne energije i oslanjaju se na uvoz ne bi došle u nepovoljan položaj jer nemaju od koga ubirati višak prihoda, Komisija predlaže državama članicama da u duhu solidarnosti sklope bilateralne sporazume o podjeli dijela inframarginalnih prihoda koje je država proizvodnje prikupila u korist krajnjih korisnika u državi članici s niskom razinom proizvodnje električne energije.
Takvi sporazumi trebaju se sklopiti do 1. prosinca 2022. ako neto uvoz električne energije u državu članicu iz susjedne zemlje iznosi najmanje 100%.
Ograničenje prihoda tvrtki koje se ne koriste plinom za proizvodnju struje
Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda. Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi poticaje za ulaganja u zelenu tranziciju.
Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 posto veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine. Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače energije, posebno na ranjiva kućanstva, teško pogođena poduzeća i energetski intenzivne industrije.
140 milijardi eura uštede
- Zato predlažemo i ograničenje prihoda energetskih tvrtki koje se ne koriste plinom za proizvodnju struje i preusmjeravanje viška prihoda prema ugroženim potrošačima, poručila je Ursula von der Leyen. A taj iznos nije zanemariv, riječ je o 140 milijardi eura uštede.
Okretanje ukapljenom plinu
No jedna mjera nije iznesena, ona o ograničavanju cijene ruskog plina. Umjesto toga predložena je dramatična izmjena tržišta plina - od dosadašnjeg većinskog oslanjanja na plin iz plinovoda, okrećemo se ukapljenom plinu. Naravno, u raspravi koja je slijedila, ovisno o političkoj pripadnosti zastupnika, govor predsjednice bio je ili hvaljen ili kritiziran. No sve to spada u briselski parlamentarni folklor.
- Oštra zima mogla bi dovesti do društvenih nemira u Europi, gdje je ruska invazija na Ukrajinu već dovela do užasnih ekonomskih posljedica zbog čega se strahuje od recesije, kazala je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva. Dodala je da Europska središnja banka mora biti pažljivo uravnotežiti borbu protiv inflacije imajući pritom na umu nužnost održavanja ekonomije.
IZVOR: HRT
