Ministar obrane Mario Banožić sudjelovao je u ponedjeljak 21. ožujka 2022. na zajedničkoj sjednici ministara vanjskih poslova i ministara obrane država članica Europske unije na kojoj je usvojen Strateški kompas – dokument kroz koji su države članice pružile jasne političko-strateške smjernice daljnjeg razvoja u području obrane i sigurnosti Europske unije u sljedećih pet do deset godina.
Uz sudjelovanje ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, ministar obrane Banožić podsjetio je kako je proces rada na Strateškom kompasu započeo tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU 2020. godine, te je zahvalo svim uključenima na predanom radu.
Od ključnog značaja je da dokument uzima u obzir sigurnosne percepcije i zabrinutost svih država članica pa tako i Republike Hrvatske, na čiju inicijativu dokument u svojem fokusu ima i stabilnost zapadnog Balkana, ali i uvažavanje principa konstitutivnih naroda za stabilnost Bosne i Hercegovine.
Ruska agresija na Ukrajinu značajno je utjecala na završnu dinamiku rada na Strateškom kompasu, ali je i dodatno osvijestila potrebu jačanja obrambenih inicijativa i sposobnosti temeljenih na zajedničkom razumijevanju o izazovima s kojima su države članice Europske unije suočene.
Ministar Banožić napomenuo je kako predstoji proces implementacije odredbi Strateškog kompasa pri čemu se mora zadržati predanost procesu i razvoju zajedničkih i održivih inicijativa i sposobnosti.
„Zajedničke ambicije moraju biti prepoznate u nacionalnim planovima, a ključno će biti i ojačati suradnju s transatlantskim saveznicima i sinergiju Strateškog kompasa s nadolazećim NATO strateškim konceptom“, rekao je ministar obrane.
Iskazivanje dodatne potpore Strateškom kompasu očekuje se na sastanku Europskog vijeća 24. i 25. ožujka.
Tijekom radne večere u formatu ministara obrane održana je razmjena mišljenja o ruskoj agresiji na Ukrajinu te o dosadašnjim i budućim naporima Europske unije u daljnjem pružanju potpore Ukrajini.
Ministar Banožić istaknuo je potporu teritorijalnoj cjelovitosti i suverenosti Ukrajine te suosjećanje hrvatskog društva iz razloga što je i sama prije 30 godina Republika Hrvatska bila žrtvom agresije.
„Potrebna je daljnja potpora Ukrajini temeljena na raspoloživim EU i NATO instrumentima. Nužno je pažljivo pratiti situaciju u državama Zapadnog Balkana, gdje postoje mnogi neriješeni izazovi koje aktualna kriza dodatno usložnjava“, rekao je Banožić i podsjetio na nedavni pad naoružane besposadne letjelice u Zagrebu pri čemu je naglasio nužnost poduzimanja svih procesa kako bi se osigurala sigurnost građana.
