Litva, Latvija počele su graditi žičanu ogradu prema granici s Bjelorusijom kako bi zaustavili ilegalne ulaske migranata iz te države. Slovenci su nastavili s podizanjem žice na svojim granicama, dok su Mađari odavno postavili žičane bedeme. Njih od rujna priprema i Grčka. Njemačka i još četiri države članice Europske unije spremne su za stvaranje europske vojske za brze intervencije. Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler rekao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" kako Republike Hrvatska nije u krugu tih država članica koje su tražile podizanje fizičkih barijera, ali Hrvatska politika ima jasan stav.
"Pitanje ilegalnih migracija prerasta u vrlo ozbiljno političko pitanje"
- Moramo pokazati i solidarnost i suosjećanje, ali i da se neće svi problemi i sve nepravde svijeta riješiti s azilom u Europi. Isto tako shvaćamo da je potrebno imati zaštićenu vanjsku europsku granicu gdje se neće događati stihijske, nekontrolirane migracije i da je to u konačnici preduvjet svake učinkovite politike migracije i azila, poručio je Ressler.
Vanjskopolitički analitičar prof. dr. sc. Marinko Ogorec komentirao je situaciju o pedeset osoba koje su se samoinicijativno uputile na granicu prema Poljskoj kako bi dočekali migrante. Naglasio je kako bi bilo kakva radikalna opcija bila loše rješenje.
Ogorec je rekao kako pitanje ilegalnih migracija polako prerasta u vrlo ozbiljno političko pitanje, odnosno konotaciju.
- Ono dobila politički dimenziju, to više nije socijalna ili humana dimenzija, to je sada prije svega politička dimenzija, istaknuo je vanjskopolitički analitičar.
Ogorec: Problem je u sustavu odlučivanja
Njemačka je potpisala sporazum s Nizozemskom, Finskom, Portugalom, a i Slovenijom o formiranju EU vojnih snaga za brze intervencije. Inicijativa je krenula iz Njemačke nakon slučaja "Afganistan" i povlačenja NATO snaga iz te zemlje. Aktualna njemačka ministrica obrane smatrala je kako je trebalo imati interventne snage koje su trebale brže evakuirati dio ljudi koji su imali pravo, ai zatražili su napuštanje Afganistana i bijega od talibanskog režima.
Ogorec je rekao da takve snage postoje i zovu su Europska borbena skupina i raspoređena je u Strassburgu. Broji oko 1500 osoba, a sada se traži pet tisuća ljudi.
- Kasnije će se tražiti i šezdeset tisuća ljudi. Nije problem u broju ljudi, problem je u sustavu odlučivanja. Sustav odlučivanje je takav da se te snage ne mogu upotrijebiti ako ne postoji potpuni stav Vijeća Europe, poručio je.
Ressler: Hrvatska već aktivno sudjeluju u PESCO-u
Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler istaknuo je kako je u dugoročnom smislu državama članicama koje se nalaze na granicama, a tu je i Hrvatska, potrebno pružiti podršku da one ne budu najizloženije, da ne podnose neproporcionalni teret migracija, odnosno migracijskih politika.
Dodao je da Hrvatska već aktivno sudjeluju u PESCO-u, strukturiranoj suradnji na području obrane. Ta suradnja je za Hrvatsku vrlo važna.
Inicijativa koja dolazi od Njemačke i Slovenija, koja je predsjedava Vijećem, po Ressleru je pozitivna.
"Hrvatska policija radi odličan posao glede migranata"
Vanjskopolitički analitičar prof. dr. sc. Marinko Ogorec osvrnuo se i na umirovljenje brigadira Hrvatske vojske brigadira Elvisa Burčula.
- Glavni sudionici su već sve rekli. Smatram da se više ne treba ništa posebno komentirati, poručio je.
Dodao je da ta situacija može negativno djelovati prema van.
Ogorec je rekao kako hrvatska policija radi odličan posao glede migranata, a svaki pojedinac koji je prekršio svoje ovlasti treba snositi odgovornost. Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler naglasio je kako je Hrvatska spremna za šengenski prostor.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/eu/formira-se-europska-vojska-gdje-je-tu-hrvatska-3280916
