Izvoz u Europsku uniju iz zemalja u razvoju kojima su odobrene posebne carinske povlastice u okviru EU-ova Općeg sustava povlastica (OSP) dosegnuo je u 2018. novu rekordnu razinu od 69 milijardi EUR. Prema danas objavljenom izvješću o OSP-u, koje Europska komisija objavljuje svake dvije godine, vrijednost izvoza u EU iz 71 zemlje korisnice OSP-a porasla je na gotovo 184 milijarde EUR. Od toga se gotovo 69 milijardi EUR odnosi na izvoz ostvaren uz posebne povlastice u okviru Općeg sustava povlastica.
Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell izjavio je: Trgovina je jedno od ključnih sredstava kojima EU može podupirati i štititi ljudska prava i prava radnika te poticati dobro upravljanje (tri stupa održivog razvoja) u cijelom svijetu. S pomoću Općeg sustava povlastica EU podupire održivi razvoj i napredak zemalja u razvoju, posebno kad je riječ o djelovanju u području klime. Trgovinskim povlasticama pomogli smo tisućama ljudi da se izbave iz siromaštva, pridonijeli smanjenju nejednakosti i potaknuli gospodarski rast.
Povjerenik za trgovinu Phil Hogan izjavio je: Zahvaljujući našem sustavu trgovinskih povlastica EU iz najnerazvijenijih zemalja uvozi dvostruko više nego što to čine ostale zemlje svijeta. Tim specifičnim instrumentom trgovinske politike EU-a podupiru se milijuni radnih mjesta u najsiromašnijim zemljama svijeta i potiču zemlje da provode međunarodne konvencije o ljudskim pravima, pravima radnika, dobrom upravljanju i zaštiti okoliša.
Općim sustavom povlastica ukidaju se uvozne carine na izvoz iz zemalja u razvoju u EU. Time se stvaraju dodatne mogućnosti za izvoz, što tim zemljama pomaže u borbi protiv siromaštva i otvaranju radnih mjesta, uz istodobno poštovanje načelâ održivog razvoja. Primjerice, današnje izvješće pokazuje da se zahvaljujući OSP-u Šri Lanka, Mongolija i Bolivija učinkovitije bore protiv dječjeg rada.
Trgovinska politika EU-a doprinosi ostvarenju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda u cijelom svijetu. Carinske povlastice služe zemljama korisnicama kao poticaj da ulože dodatne napore u učinkovitu provedbu međunarodnih konvencija u području ljudskih prava, prava radnika, okoliša i dobrog upravljanja.
Ipak preostaju izazovi u mnogima od 71 zemlje korisnice OSP-a, među ostalim kad je riječ o ograničavanju djelovanja civilnog društva i slobode medija, pristupu pravosuđu, pravima manjina, smrtnoj kazni i slobodi udruživanja. Nedovoljan napredak, čak i u nekima od glavnih zemalja korisnica, potaknuo je EU da pojača nadzor i angažman, posebno kad je riječ o ljudskim pravima i pravima radnika. U slučaju Kambodže to je dovelo do toga da je EU pokrenuo postupak za privremeni opoziv povlastica zbog ozbiljnog i sustavnog kršenja temeljnih konvencija UN-a i Međunarodne organizacije rada.
U izvješću se razmatra u kojoj su mjeri zemlje korisnice OSP-a iskoristile prednosti sustava. U njemu se razmatraju i brojna pitanja od opće važnosti, kao što su sloboda djelovanja civilnog društva, napredak u suzbijanju dječjeg rada te problemi povezani s okolišem i dobrim upravljanjem. U izvješću se navode primjeri suradnje EU-a sa svim dionicima, kao što su civilno društvo, međunarodne organizacije (posebno tijela za praćenje Ujedinjenih naroda i Međunarodne organizacije rada) te tijela zemalja korisnica, na povećanju djelotvornosti OSP-a i na promicanju trgovine usporedo s vrijednostima.
Industrija EU-a važan je partner u ostvarivanju cilja održivog razvoja, i to ulaganjem u zemlje korisnice OSP-a, proizvodnjom u njima i dobavljanjem od njih te osiguravanjem poštovanja međunarodnih radnih i ekoloških standarda.
Kontekst
Uz današnje dvogodišnje izvješće (treće po redu) objavljeno je deset zajedničkih radnih dokumenata službi Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje. U devet dokumenata ocjenjuju se rezultati svake od devet zemalja korisnica dogovora OSP+, a u desetom se ocjenjuju Bangladeš, Kambodža i Mjanmar, tri zemlje korisnice OSP-a s kojima je EU 2017. pojačanim angažmanom intenzivirao dijalog o pitanjima povezanima s ljudskim pravima i pravima radnika.
EU-ov Opći sustav povlastica sastoji se od tri dogovora:
- opći dogovor za zemlje niskog ili srednje niskog dohotka kojim se djelomično ili potpuno ukidaju carine za dvije trećine tarifnih stavki (15 zemalja korisnica)
- OSP+, poseban dogovor o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje kojim se te iste carine potpuno ukidaju za osjetljive zemlje niskog ili srednje niskog dohotka koje provode 27 međunarodnih konvencija u području ljudskih prava, prava radnika, zaštite okoliša i dobrog upravljanja (8 zemalja korisnica)
- EBA (engl. Everything But Arms – Sve osim oružja), poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje kojim se svim proizvodima iz tih zemalja osim oružja i streljiva odobrava pristup bez carina i kvota (48 zemalja korisnica).
