Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je u intervjuu za engleski kanal francuske televizije France 24 o Brexitu, proširenju EU, turskoj akciji u Siriji i hrvatskom predsjedanju Europskom unijom razgovarao s Catherine Nicholson u emisiji “Talking Europe”.U svezi s brexitom i sporazumom koji je sklopio Boris Johnson, premijer Plenković je rekao da Hrvatska od početka žali zbog rezultata referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini, no kako je zbog dobrobiti građana i poslovanja EU i Ujedinjenog Kraljevstva postojala odgovornost obiju strana da taj izlazak bude uređen.
EU je oko uređenoga Brexita učinio što je mogao
Upitan o rizicima sporazuma premijer je, poručivši kako razvodi nisu nikad savršeni, rekao je da je riječ o dobrom sporazumu, te da postoji dovoljno zrelosti i kontrolnih mehanizama u samom postupku koji vode računa o tome da nema velikih rizika kada se radi o transportu robe i dobara u EU ili u Sjevernu Irsku. "Sporazum omogućava kretanja dobara iz različitih dijelova Velike Britanije, npr. iz Škotske u Sjevernu Irsku bez kontrola i poteškoća, za razliku od dobara koja su namijenjena tržištu Europske unije."
Na pitanje može li se sporazum ratificirati do 31.10. Plenković je odgovorio da je svih 27 članica Europske unije do tog datuma spremno učiniti potrebne radnje na razini Vijeća i u Europskom parlamentu.
" Što će se dogoditi u Ujedinjenom Kraljevstvu nije na meni da spekuliram, sa strane EU učinili smo sve i imamo razloga biti optimistični. "Upitan je li Johnson pouzdan partner, Plenković je odgovorio kako nije riječ o osobnom odnosu.
"Johnson je britanski premijer, a EU će pregovarati s Vladom Ujedinjene Kraljevine o budućem odnosu".
Jasno smo osudili turski upad u Siriju
Upitan o izostanku reakcije EU u svezi s turskim upadom u sjevernu Siriju Plenković je odgovorio da je jučer u debati i zaključcima Europskog vijeća bila vrla jasna osuda. "Nadamo se prekidu vatre i obustavljanju vojnih akcija na sirijskom teritoriju koji kontroliraju Kurdi. Žalimo zbog svih žrtva i to je glavna poruka koju smo poslali".Istaknuo je i važnost pitanja ukupnih odnosa između Turske i Europske unije s obzirom da su ilegalne migracije ključna tema od 2015. godine."Kad pogledate istočnomediteransku i balkansku rutu gdje je zemljopisno smještena i Hrvatska zabrinuti smo hoće li ovo što sada gledamo u Siriji imati kontekstualnih posljedica na migrantske valove i zato pažljivo pratimo", rekao je Plenković.
O izostanku konsenzusa unutar Unije oko zelenog svjetla za proširenje Sjevernoj Makedoniji i Albaniji Andrej Plenković izrazio je veliko razočarenje što se nije pronašlo jedinstvo za otvaranje pregovora.
Sjeverna Makedonija i Albanija su zaslužile poziv
" To su zemlje iz našeg susjedstva koje dobro poznajemo, čije lidere dobro poznajem i s kojima puno komuniciram. Mislim da su to zaslužili temeljem provedenih reformi i kriterija koje im je Komisija postavila."
Upitan o rezervama koje su iskazale Francuska i manji broj drugih članica, zaključio je da treba pojačati razgovore i proširiti optiku rekavši da je riječ o zemljama koje su okružene članicama Europske unije i koje nemaju kamo drugdje te da je prije ili kasnije njihov jedini put prema Europskoj uniji.
Proces proširenja jedna od važnijih tema zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju
Upitan o utjecaju drugih međunarodnih aktera u regiji, ruskim i kineskim ulaganjima u te arapskim ulaganjima u BiH Plenković je odgovorio da na njihovu prisutnost gleda kao na priliku da Europska unija ojača svoj utjecaj na području koje se ionako želi pridružiti europskom projektu. "Ako smo spori i neodlučni druge će države, što je legitimno, biti utjecajnije. Mi kao susjedi tih zemalja podržavamo približavanje Europskoj uniji, uz ispunjenje kriterija i zato u svibnju, u Zagrebu, organiziramo sastanak na vrhu između EU i zemalja zapadnog Balkana, 20 godina nakon sličnog pokušaja tijekom francuskog predsjedanja u vrijeme predsjednika Chiraca."
Zaključio je kako je ambicija tog sastanka vidjeti kako politički, ekonomski, sigurnosno, i ugovorno organizirati međusobne odnose za sljedeće desetljeće.
