Otvarajući svečanost dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja 2024. predsjednica Metsola izjavila je: „U svojoj potrazi za pravdom, demokracijom i vladavinom prava Edmundo González Urrutia i María Corina Machado neustrašivo podupiru vrijednosti koje su tako dragocjene milijunima Venezuelaca i Europskom parlamentu. Ova nagrada nije samo priznanje, već i podsjetnik da borba za slobodu nikada nije uzaludna. Budućnost Venezuele pripada njezinu narodu, a Europski parlament s ponosom stoji uz njih.”
María Corina Machado, koju je na svečanosti predstavljala kći Ana Corina Sosa, izabrana je 2023. za oporbenu kandidatkinju za venezuelsku predsjednicu u ime „Ujedinjene demokratske platforme”, nakon čega ju je diskvalificiralo Državno izborno vijeće kojim upravlja vlada. Edmundo González Urrutia, diplomat i političar koji je naslijedio Mariju Corinu Machado kao glavni oporbeni kandidat nakon njezine diskvalifikacije, osudio je neobjavljivanje službenih rezultata predsjedničkih izbora održanih u srpnju 2024. i osporio proglašenu pobjedu Nicolása Madura. Napustio je Venezuelu u rujnu 2024. nakon izdavanja uhidbenog naloga protiv njega te je dobio utočište u Španjolskoj.
Govoreći zastupnicima u Europskom parlamentu, González Urrutia je istaknuo: „Prije, a ne kasnije, naša zemlja će se okrenuti u smjeru o kojem je odlučio naš narod. Zlostavljanje i nasilje ovih dana samo su nespretni pokušaji da se odgodi ono što je neizbježno.”„Nijedna vlada utemeljena na nasilju nije stabilna”, rekao je González Urrutia, naglašavajući činjenicu da Venezuelci, uključujući zagovaratelje i bivše zagovaratelje režima, „žele napredovati na putu slobode, demokracije i razumijevanja među svima nama.”
Novoizabrani predsjednik Venezuele izjavio je da se Nagradom Saharov jača njegova predanost dijalogu i simbolizira jedinstvo demokrata diljem svijeta koji „danas, više nego ikad, trebaju surađivati”. Zaključio je da je „borba Venezuele za slobodu i demokraciju borba za te vrijednosti u cijelom svijetu”.
U svom istupu putem videoveze María Corina Machado osudila je činjenicu da su Venezuelce „četvrt stoljeća pokušavali podijeliti, oslabiti i pokoriti (...). Propovijedajući mržnju, pokušali su okrenuti jedne protiv drugih; podijeliti nas na bogate i siromašne, ljevicu i desnicu, bijele i crne, one koji odlaze i one koji ostaju, kao i na temelju naših vjerskih uvjerenja.”
„Također su nastojali uništiti sve demokratske institucije, od neovisnog pravosuđa do slobodnog glasanja građana. Korumpirani i kriminalni režim ugušio je gospodarstvo, potaknuvši najgoru razinu hiperinflacije u povijesti i pretvorivši milijune u uzdržavane članove javne pomoći uvjetovane političkom lojalnošću, bez dostojanstva i budućnosti”, dodala je. „No Venezuela je reagirala”, rekla je Machado i istaknula da su predsjednički izbori održani 28. srpnja označili početak nezaustavljive istinske promjene koja nadilazi sadašnje vrijeme i granice Venezuele. „Znamo da ćemo uspjeti (...); pobjeda Venezuele bit će pobjeda cijelog čovječanstva”, zaključila je zahvalivši Europskom parlamentu na „dokazu da nismo sami”.
U rezoluciji donesenoj 19. rujna 2024. Europski parlament priznao je Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika Venezuele, a Maríju Corinu Machado kao čelnicu demokratskih snaga te zemlje. Zastupnici su također rekli da izvješća međunarodnih misija za promatranje izbora jasno pokazuju da venezuelski predsjednički izbori nisu u skladu s međunarodnim standardima izbornog integriteta. Prije toga, u veljači 2024., Europski parlament pozvao je države članice da zadrže sankcije nametnute Madurovu režimu i da ih pojačaju dok se režim, u skladu sa Sporazumom s Barbadosa, jasno i trajno ne obveže na poštovanje osnovnih demokratskih standarda, vladavine prava i ljudskih prava.
U srpnju 2023. Europski parlament oštro je osudio proizvoljnu i neustavnu odluku venezuelskog režima da spriječi istaknute političke oporbene ličnosti kao što su María Corina Machado, Leopoldo López, Henrique Capriles i Freddy Superlano da se kandidiraju na izborima 2024.
Snimku svečanosti možete pogledati ovdje.
Kontekst
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najuglednija je nagrada EU-a za ljudska prava. Od 1988. kada je osnovana, Parlament je svake godine dodjeljuje pojedincima ili organizacijama kao priznanje za njihov rad u jednom od sljedećih područja: obrana ljudskih prava i temeljnih prava, posebno slobode izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog prava, razvoj demokracije i obrana vladavine prava.
