Posljednjih je dana jedna od glavnih tema u zemlji prekoračenje na tekućim računima građana. O tome je pred novinarima govorio i guverner HNB-a Boris Vujčić.
- Mi ćemo oko izmjena Zakona dogovoriti sa Vladom, oni predlažu Zakon, Sabor donosi Zakon te nakon razgovora s bankama. Moram reći da ovo nije ništa novo, mi smo analizu tržišta završili u prvom kvartalu ove godine. Komunicirali smo u travnju naše nalaze i zakonske prijedloge, razgovarali smo i s bankama. Sve smo ovo već izložili, a nitko nije imao nikakve reakcije, ističe guverner Boris Vujčić.
Dodaje da su 2020. godine krenuli u analizu tržišta prekoračenja, prešutna i dopuštena.
- Od otprilike tisuću prigovora potrošača godišnje, imali smo njih sedam na tu temu. Napravili smo analizu, vidjeli smo da je velik dio dopuštenih prekoračenja prešao u prešutne. Ideja je da prešutna budu iznimka, a dopuštena glavna. Međutim, kada smo vidjeli što se dogodilo, onda smo odlučili da ih treba vratiti u isti režim regulacije kao i dopuštena prekoračenja. To i danas mislimo, dodaje.
Kod dopuštenih prekoračenja primjenjuje se ograničenje Efektivne kamatne stope i obveza banaka da kada zatvaraju minus, ponude potrošaču otplatu u 12 rata, dodaje Vujčić, ističući da je to bolje nego kada takve zaštite nema.
- Prije ovo nije bio problem, niti je bilo prigovora, niti je EKS bila visoka. EKS je porastao jer su banke digle naknade 2020. godine. Porastao je potom i prosječni EKS. Sada imamo razlog za intervenirati, ističe guverner.
Treba biti svjestan da bilo kakvo ograničavanje kametnih stopa, kako kaže, može imati neželjene posljedice.
- Prvenstveno za one koji imaju najniže plaće i koji imaju relativno male minuse. EKS se računa da se uključuje i naknada u kamatnu stopu. Ovaj dio koji je u naknadi za vođenje računa, odmah "vam jede" dio kamatne stope koja se naplaćuje. Za skupine najrizičnijih kredita, postavlja pitanje rizičnosti kredita. To ćemo idući tjedan razgovarati s bankama, nakon razgovara s premijerom i ministrom Marićem danas. Sigurno je da će zaštita potrošača biti povećana.
Kamatne stope u Hrvatskoj na te proizvode su ovom trenutku niže nego u zemljama EU-a koje nemaju euro i više od prosječnih stopa u zemljama koje imaju euro.
- To je slučaj i s primjerice stambene kredite, s time je takav isti slučaj. Kao i kada pogledate kredite poduzećima, to je isto tako.
Njegov je dojam da se banke neće opirati novom Zakonu, ali ističe i da bi mogle "izvoditi" manevre.
- To vam je uvijek malo igra mačke i miša. Ovo je proizvod koji je najrizičniji, odobrava se bez ikakvog kolaterala, odobrava se bez provjere kreditne sposobnosti, upozorava Vujčić.
- Pokušavamo s ovom zakonskom inicijativom sve te kredite vratiti u sferu koja je regulirana s ograničenjem EKS-a i obveze banaka da ponudi otplatu minusa, ako ljudi zapadnu u probleme. Banke sada to mogu raditi, ali i ne moraju. U budućnosti će morati, ističe.
Ovo je dosta složeno i osjetljivo područje, nije najbolje rješenje EKS.
- Ograničavanjem na primjerice 2% isključit će dio ljudi s tržišta. To je nešto što morate oprezno vagati. Prevelikom željom da zaštitite potrošače, vi im zapravo možete naštetiti.
Kaže da na razini eurozone stopa inflacije je bila nešto viša od projicirane.
- Još uvijek smo u stopama od 2 do 3%, to ne bi trebalo biti zabrinjavajuće za nas, zaključuje.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/vujcic-o-presutnim-minusima-2821793
