"Zagorje naše em se zna nigde ni tak lepe kak je tam". U Hrvatskom zagorju može se dobro jesti, piti i veseli biti. Purica s mlincima , pa onda štrukli. Zato treba najprije potrčati za "purekima i puricama" do Slivonja u Slivonji jarak u općinu Krapinske toplice. Tamo na OPG-Slivonja uzgajaju "Purana zagorskih brega. U Zagorju ima još uzgajivača purana ali za ovu priliku odabrani su Slivonje.
Slivonje ga uzgajaju tradicionalnim načinom već 50 godina. Ti purani jedinstvenog sivog soja okitili su se raznim odličjima i plaketama na regionalnim i državnim smotrama i natjecanjima u uzgoju peradi. Tradicionalni način uzgoja zagorskog purana jamči: izvornost,rast u skladu s prirodnim ritmom, ispašu na otvorenom i hranidbu domaćim žitaricama. I tako sada sa puricom, mlincima i štruklima Zagorci imaju jedini cijeli ručak od glavnog jela do slastice zaštićeno oznakom geografskog porijekla!
Nakon što ste kod Slivonja nabavili puricu za" po doma, za Božić" okrijepa je neophodna. Vino ? A ne! Ako ste u Hrvatsko zagorje krenuli s novom zagorskom agencijom Incredible tours, prije vina kušati ćete sireve . Agencija Incredible tours koja je organizirala posjet za novinare Hrvatskome zagorju nudi paket aranžmane ili pojedinačne izlete u Zagorje i promiče Zagorje kroz prodaju domaćih proizvoda na webu i portalu www.uzagorju.com
Među domaćim proizvodima koji se nude na portalu su i sirevi mljekare Veronika iz Desinića Ta mljekara otkupljuje mlijeko samo od domaćih kooperanata koji hrane krave na svojim OPG gospodarstvima prirodnom hranom. Mljekara ima 52 trgovine širom Hrvatske. Mini mljekara Veronika sa 200 zaposlenih dnevno preradi 20 000 litara mlijeka. Jedan od poznatijih sireva "Veronikina legenda" odlično se sljubljuje sa crnim vinima! Veseli Zagorci ne bi tak veseli bili da "odnavek" ne piju vino .I u vremenima kada je to bio kiseliš pili su ga a danas kada u Zagorju ima vrhunskih vina može se birati i crno i "belo" Tako je nastala i dosjetka: Štefa nakon prelaska semafora zaustavlja policajac i kaže"Prešli ste na crveno" a Štef odgovara" Je jer je nestalo belega"
Izletište i vinarija Vuglec su na Vuglec bregu i vodi ih obitelj Vuglec u kojoj je glavna osoba Boris Vuglec. Na tom bregu četiri kilometra od Krapinskih toplica, sa pogledom sve do Slovenije uz smještajne kapacitete u starim hižama, restoran je i vinski podrum. Tu se pije i "belo" i crno i poznati pjenušci od kojih je za jedan od njih kao ekspedicijski liker korištena ledena berba još jednog Zagorca Borisa Drenškog koji za svoja vina ima kolekciju Decanter odlikovanja. Zagorska vina "tak su fina" da treba dalje na kušanje i to na Obiteljsko gospodarstvo i u vinariju Zdolc koja je u Klenicama u vinogorju Pregrada.
Uzgoj vinove loze kod Zdolca se temelji na ekološkim načelima proizvodnje. Ne koristi mineralna umjetna gnojiva, ni insekticide u prskanju vinograda, ni sistemične, kontaktne i druge pesticide. Nekada sva ta sredstva nisu postojala pa su vinogradi bili ekološki o ćemu pjesnik Janko Leskovar iz Pregrade kaže "Ovamo doći, otvoriti vrata klijeti, pak pri pragu, otkud puca vidik na stotine zagorskih brežuljaka, sjesti na izvrnute škafice, izvaditi sira i kruha, a u čaše utočiti svježega, iskrećeg se vina"
Ima u Zagorju još mnogo poznatih vinara, još mnogo mjesta gdje se dobro jede, još mnogo lijepih krajolika, kulturnih spomenika i još mnogo toga ali ovu šetnju možda je najbolje završiti kod pionira suvremenog vinarstva u Hrvatskome zagorju u vinariji Sever podno Cesargradske gore u Klanjcu. Zvonko Sever spasio je staru autohtonu zagorsku sortu Sokol, finog muškatnog okusa i mirisa. Nakon Severa sve je više vinogradara i vinara koji pronalaze u starim vinogradima autohtona sorte kao što su tribidrag ili crljenak, sansigot, štajerska belina, lipovina, lasina i druge.
Od godine 1989. sa nekad tradicionalnom obiteljskog vinarstva prešli su na profesionalnu proizvodnju vina koje prodaju u Zagrebu po restoranima i trgovinama. Sa svojih vinograda 3,6 ha proizvedu 15 tisuća litara a isto toliko od otkupljenog grožđa. Sa čašom Sokola u ruci završavamo ovu šetnju Hrvatskim zagorjem.
Foto: Mario Draušnik
