Vrijeme svjetske kamenice je pred nama. Malostonska jedna je od najcijenjenijih na svijetu. U Malostonskom zaljevu uzgaja se još od Rimskog doba a prvi pisani tragovi datiraju u vrijeme Dubrovačke Republike. U vrijeme godine kada je ona najbolja restorani Bota Šare u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku organiziraju Dane kamenica od 7. ožujka do 1. travnja.
Kako se uzgajaju kamenice? Prikuplja se mlađ kamenica, odnosno mikro male kamenice koje nanose velike kamenice koje su stare tri do pet godina. Te “mame” kamenice struja nosi po zaljevu te one ispuštaju mlađ. Obitelj Šare tada stavlja prikupljače mlađi. Nekada su to bile grane od drvlja, brstina ili borova a danas su to zavjese tkanine. Najviše se mlađi skuplja u proljeće ili u jesen, ovisno o tome kakva je godina, odnosno struktura mora koja je pogodna da kamenica ispušta svoj mrijest. Nakon što se prikupi mrijest, čeka se do godinu i pol dana. Kamenica tada naraste pet do šest centimetara. Tada ulaze u drugu fazu proizvodnje koja se zove cementiranje jer se cement koristi kao lijepilo. Kamenice se lijepe leđa o leđa te se dvadeset do trideset komada stavljaju na poseban pergular (otvoren uži prostor pogodan za rast kamenica) te tamo još svaka kamenica odstoji godinu do godinu i pol dana. Da bi se kamenica proizvela potrebne su tri godine. Mortalitet, odnosno prirodna selekcija u tom razdoblju je do 40 posto.
Malostonski zaljev je posebno pogodan za uzgoj kamenica jer ima kraških podvodnih izvora. Ima rijeku Neretvu u Pločama koja donosi slatke vode te je uz to zalijev dug i uzak te ima velike korente koje odaju dojam da ste u rijeci, a ne u zaljevu dugom 30-tak kilometara. Spoj miješanja slatke i slane vode, korenta, sunca i takvog oblika zaljeva daje mu tu posebnost i planktona više nego što ima otvoreno more u Jadranu. To je hrana kamenicama i razlog zašto je malostonska kamenica toliko cijenjena i ukusna.
Malostonske kamenice Ostrea edulis- Plosnata kamenica u prošlosti je bila rasprostranjena po cijeloj Europi, a danas je nastanjena samo u nekoliko zaljeva.
Oko blagdana Svetog Josipa 19. ožujka mesnato tijelo ove plemenite plosnate školjke najizdašnije je u svojoj zrelosti. Puno je joda, selena, cinka i kroma.
