Uoči premijere predstave „Lovačke priče iz Donje Bavarske” Martina Sperra, koja će se održati 16. listopada na Velikoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljen autorski tim i tematika drame koja i danas otvara važna pitanja netolerancije, isključivanja i ljudske sklonosti nasilju.
Drama njemačkog glumca i dramatičara Martina Sperra nastala je 1965. godine, no njezine su teme i danas iznimno aktualne. Radnja je smještena u bavarsko selo u poratnom razdoblju društvenih, ekonomskih i moralnih promjena, ali priča nadilazi svoje povijesne i geografske okvire. Malo selo postaje mikrokozmos društva u kojem predrasude, netrpeljivost i agresija postupno prerastaju u mehanizme progona onih koji odstupaju od nametnutih normi.
Kako u tekstu o predstavi ističe Vesna Đikanović, riječ je o brutalnoj, gotovo alegorijskoj priči o netoleranciji i isključivanju svakoga tko je na bilo koji način drugačiji. Sperr istražuje kako se unutar zajednice razvijaju prebacivanje odgovornosti na druge, opravdavanje mržnje i rastuća agresija, sve dok većina ne počne zahtijevati uklanjanje onih koje smatra nepoželjnima. U svijetu ove drame likovi nisu jednostavno podijeljeni na dobre i zle. Potencijal progonitelja, ali i žrtve, prisutan je u svakome čovjeku, a zajednica postaje prostor neprestane borbe za opstanak, u kojem se granica između lovca i lovine lako može promijeniti.
Redateljska vizija: fašizam među „malim ljudima”
Redateljica Mia Knežević u svojem promišljanju predstave naglašava kako drama prati stanovnike maloga sela u poslijeratnoj Njemačkoj, u kojem fašizam ne nestaje, nego među običnim ljudima ponovno jača i poprima nove oblike. U nastojanju da uspostave novi moralni poredak i definiraju prihvatljiva društvena pravila, likovi pokušavaju pronaći opravdanja za vlastitu mržnju prema drugima i drugačijima. Pred novim demokratskim okolnostima nitko ne želi biti otvoreno brutalan, pa se netrpeljivost prikriva prividno razumnim objašnjenjima. „Ovo je priča o velikom društvenom fašizmu, ali i o fašizmu malih socijalnih razlika”, ističe Knežević, pozivajući publiku da prepozna agresiju i fašističke obrasce ne samo u drugima nego i u sebi. Upravo je to suočavanje s vlastitim predrasudama i sposobnošću sudjelovanja u isključivanju drugih jedan od ključnih izazova koje predstava postavlja pred gledatelje.
Autorski tim i glumačka postava
Predstavu je prema tekstu Martina Sperra režirala Mia Knežević, a tekst su adaptirale Vesna Đikanović i Mia Knežević. Prijevod potpisuje Dubravko Torjanac, scenografiju Daniela Dimitrovska, kostimografiju Petra Pavičić, glazbu Hrvoje Nikšić, oblikovanje svjetla Vesna Kolarec, a oblikovanje videoprojekcija Vanda Petrović.
Inspicijent je Vedran Dervenkar, a šaptačica Natalija Gligora Gagić. U predstavi glume Ljiljana Bogojević kao Barbara, Pavle Matuško kao Abram, Dea Presečki kao Tonka, Hana Hegedušić kao Marija, Robert Španić kao Rovo, Marinko Leš kao Vokler, Zvonko Zečević kao načelnik, Nikša Eldan kao Georg, Beti Lučić kao Zenta, Ivana Krizmanić kao mesarica, Lovro Rimac kao Koščak, Tea Harčević kao Paula, Vid Ćosić kao Maks, Vida Huzjak kao Kristina, Zdenko Brlek kao župnik i Filip Eldan kao kriminalistički inspektor.
Premijera „Lovačkih priča iz Donje Bavarske” na rasporedu je 16. listopada, a prve reprizne izvedbe održat će se 18., 19. i 20. listopada 2026. u 19.30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu.
