Barokna glazbena raskoš sinoć je ispunila sjajno obnovljenu unutrašnjost jedne od najljepšpih varaždinskih crkava - župne crkve svetog Nikole, gdje je Hrvatski barokni ansambl pred mnogobrojnom publikom izveo program „Rosso Veneziano“ (Venecijanska crvena), posvećen Antoniju Vivaldiju. U zvuku njegovih koncerata, arija i simfonija oživjela je glazbena Venecija 18. stoljeća – raskošna, virtuozna i istodobno duboko prožeta kazališnim senzibilitetom.
Hrvatski barokni ansambl, specijaliziran za povijesno obaviještenu interpretaciju glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha na izvornim glazbalima i njihovim replikama, nastupio je pod umjetničkim vodstvom talijanskog gambista Maura Colantonija. Na programu su bile simfonije i arije iz Vivaldijeve opere La verità in cimento, recitativ i arija s violom all’inglese iz oratorija Juditha Triumphans, Koncert RV 159, Madrigalesco RV 129, arije iz opera Il Giustino i Dorilla in Tempe te Concerto alla Rustica. Kao solistica nastupila je mezzosopranistica Lucija Varšić.
Vivaldijeva glazba tako je u Varaždinu još jednom pokazala koliko se u baroku sretno prožimju i susreću virtuoznost, drama i raskoš zvuka, a Hrvatski barokni ansambl festivalskoj je publici ponudio interpretaciju u kojoj su upravo ti elementi došli do izražaja.
Drugi jučerašnji koncert odveo je festivalsku publiku u Varaždinske Toplice. U crkvi svetog Martina znani je hrvatski orguljaš Krešimir Has izveo zbirku Frottole intabulate da sonare organi Andrije Motovunjanina, predstavivši publici vrijedan dio ranonovovjekovne orguljske baštine. Naime, nakon nedavnog varaždinskog nastupa, Has je i publici u Varaždinskim Toplicama približio djelo skladatelja povezanog s glazbenom tradicijom naših prostora.
Danas novi susreti s baroknom glazbom
Festivalski program danas, u srijedu 23. rujna, počinje znanstvenim skupom u skupštinskoj dvorani Varaždinske županije, posvećenim baroknim skladateljima i njihovim migracijama u Hrvatskoj u 18. stoljeću.
Skup organiziraju varaždinski Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Koncertni ured Varaždin. Ivana Jelača održat će predavanje „Glazba u službi dubrovačke kulturne diplomacije“, dok će prof. dr. sc. Vjera Katalinić i muzikologinja Lucija Konfic govoriti o „Povijesno osviještenom zvukoliku Varaždina“. Dr. sc. Vladimir Huzjan predstavit će prvog varaždinskog povjesničara Ladislava Ebnera (1775. – 1851.), sina Leopolda Ignacija Ebnera, varaždinskog skladatelja i orguljaša.
Znanstveni skup počinje u 11 sati, a nakon njega bit će predstavljeno tiskano izdanje Misse Solemnis Leopolda Ebnera. O izdanju će govoriti Lucija Konfic i prof. dr. sc. Katja Krolo Šarac. Večernji program donosi nastup ansambla Dialogos, koji će pod umjetničkim vodstvom Katarine Livljanić u Velikoj koncertnoj dvorani varaždinskog kazališta izvesti „Arijadna živi – Ovidije u srednjovjekovnoj i renesansnoj Italiji“.
Riječ je o glazbeno-scenskom djelu koje povezuje grčku mitologiju, srednjovjekovnu poeziju i suvremeni umjetnički izraz, istražujući odnos prema vlastitim glazbenim korijenima. U projektu Ovidijev tekst izlazi iz okvira antike i postaje polazište za putovanje kroz intimne labirinte ljudskih života. U izvedbi Katarine Livljanić i talijanskog pjevača Pina De Vittoria, uz poetsku režiju Oliviera Lexe, drevna priča dobiva novo scensko i glazbeno čitanje.
U 18 sati u baroknoj crkvi Marije Snježne u Belcu nastupit će ansambl Gli Schiavoni. Za svoj će festivalski program izvesti djela Francesca Sponge Uspera, Vinka Jelića, Gabriela Uspera, Georga Friedricha Händela, Ivana Lukačića, Antonija Vivaldija, Claudija Monteverdija i Giovannija Rovette.
U Jalžabetu će pak u 20 sati, u crkvi svete Elizabete Ugarske, nastupiti sopranistica Anabela Barić i slovenski lutnjist Izidor Erazem Grafenauer. Njihov program donosi djela Giovannija Girolama Kapsbergera, Francesca Cavallija, Silviusa Leopolda Weissa, Roberta de Viséea i Barbare Strozzi.
I današnji festivalski dan tako donosi različita lica baroka – od znanstvenog promišljanja i povijesne baštine do scenskih i glazbenih interpretacija koje tu baštinu ponovno približavaju suvremenoj publici.
