U koprodukciji s HNK, Varaždinsko kazalište za 1. ožujka priprema "Drvene ptice", prvijenac autorice Lidije Deduš koji govori o femicidu

U koprodukciji s HNK, Varaždinsko kazalište za 1. ožujka priprema "Drvene ptice", prvijenac autorice Lidije Deduš koji govori o femicidu

U dramskom dijelu programa HNK Varaždin u koprodukciji s  Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu priprema predstavu „Drvene ptice“ u režiji Ivana Plaziblata. Ovaj dramski prvijenac autorice Lidije Deduš, nastao je kao autoričina reakcija na vlastito iskustvo života na selu i na, zahvaljujući suvremenim tehnologijama, danas lako dostupnim informacijama o problemu femicida. Koja je razlika u tretmanu tog problema u vremenu prije četrdeset godina i danas pitanje je koje traži odgovor pa aktualnosti ne nedostaje.

Premijera je 1. ožujka, a uloge tumače: NADICA; Klara Fiolić , PIŠTA, Karlo Mrkša, ANKA, ili luda Anka, Nadičina majka, Barbara Rocco, MLADEN, Ankin muž, Ljubomir Kerekeš, ZDENKA ŠPILER, doktorova žena, Helena Minić Matanić, DOKTOR ŠPILER, Marinko Leš,VERA, poštarica  Mirta Zečević, KATA, Sunčana Zelenika Konjević, PAVLE, Katin sin, Filip Vidović, BARBARA, Hana Hegedušić, MILICA Elizabeta Brodić, CIGANKA Beti Lucić, LICE S PATALOGIJE Pavle Matuško, LICE U PLAVOJ UNIFORMI Darko Plovanić, PIJANAC/ GOSPODIN U VELIKOM GRADU/ FAŠNIK   Lovro Rimac.

Redatelj je Ivan Plazibat, scenografkinja Zdravka Ivandija, kostimografkinja Petra Pavičić, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec, skladatelj Hrvoje Nikšić, jezična savjetnica Ines Carović, inspicijent Vedran Dervenkar, a šaptačica: Natalija Gligora Gagić.

Radnja drame smještena je u ruralnu sredinu osamdesetih godina prošlog stoljeća. Sveprisutni alkoholizam, patrijarhat, sredina u kojoj se, nakon završene osnovne škole, ne nudi mnogo više od rada u tvornicama samo su neki od problema koji će pokrenuti niz događaja s tragičnim završetkom. U takvom, nimalo idiličnom selu, odrasta glavna protagonistica Nada. Maloljetna, bez pozitivnih pokazatelja u perspektivi, ona želi bolji život za sebe. Kroz pet dana, koliko drama prati događaje vezane uz nju i njoj bliske osobe, suseljane, život i razmišljanja mjesnog doktora i njegove supruge, ova drama bi se mogla tumačiti i kroz vizuru kriminalističkog teksta. Međutim, početni zaplet biva prevaziđen kroz gusto strukturirane scene u kojima se, gotovo naturalistički, razotkrivaju međusobni odnosi zatrovani alkoholizmom, tajnama i duboko zakopanim emocijama te se pred čitateljem i gledateljem otvara čudesna slagalica života na selu u svoj svojoj grubosti uz tek poneku nježnost i golemu glad za slobodom i ljubavi.

Lidija Deduš rođena je 1977. u Banja Luci, a 1992. iz ratnog Sarajeva doselila je u zagorsko selo pored Varaždina. Do 36. godine života, Lidija Deduš radila je u kartonaži, tvornici sitne elektronike, konobarila. U radnoj joj knjižici kao poslodavca možete pronaći i pogrebno poduzeće, ali i vlasnika trgovine “Sve po pet kuna”. Studirala je. Pokušala je i prodavati životna osiguranja, okušala se i za šalterom u banci…  Kako sama kaže, “Živjela sam i pokušala preživjeti. A to radim i danas”. Istovremeno njezin književni uspjeh sustavno raste. Prve zapise počela je iz zabave objavljivati na Facebooku, a na njih su mnogi pozitivno reagirali, među ostalima i pisci Kristian Novak i Miljenko Jergović te pjesnikinja Monika Herceg. Tako je počela i njezina književna karijera.

Lidija Deduš autorica je triju zbirki poezije: Apatridi i ostale čudne ličnosti, Ništa od najavljivanog kraja svijeta i Razglednice iz prašnjave republike. Dobitnica je triju nagrada za poeziju (nagrada Trećeg Trga za najbolji pjesnički prvijenac 2018., Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i Udruge studenata slavistike Slavitude na Sorboni za treći najbolji rukopis na BHSC jezicima 2021.) te nagrade za kratku priču časopisa Biber.

Radovi su joj prevedeni na engleski, francuski, makedonski, litavski, albanski i grčki jezik i objavljeni u časopisima Biber (Centar za nenasilnu akciju Sarajevo – Beograd), The Well Review (Irska), Europe Now (Columbia University, New York), Šiaures Atenai te u dvojezičnoj grčkoj Antologiji suvremene bosanskohercegovačke poezije koju je uredio Almin Kaplan za Vaxikon, Athena. Zbirka Razglednice iz prašnjave republike prevedena je 2023. na francuski. Posljednje njezino djelo, “ja se zovem lidija deduš”, neobičan hibrid poezije i proze, regionalni je hit. Članica je Hrvatskog društva pisaca.

Za najbolji suvremeni dramski tekst dobila je 2022. nagradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, za dramu Drvene ptice.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.