Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe i po ustroju to je i danas. Prvi članovi upisani su u siječnju 1827., a do kraja godine, u tada malom Zagrebu s desetak tisuća stanovnika, bilo ih je čak stotinu i jedanaest. Tako se Zagreb pridružio drugim gradovima Habsburške Monarhije u kojima su se građani okupljali u glazbenim društvima, kao što je bilo u Ljubljani 1794., Beču 1812. te u Rijeci i Varaždinu, gdje su društva također utemeljena 1827. Među osnivačima zagrebačkog društva bio je Georg (Juraj) Karl Wisner von Morgenstern, tada najškolovaniji glazbenik i nositelj glazbenog života Zagreba.
Već na početku svojega djelovanja, točnije 16. veljače 1829., društvo je osnovalo glazbenu školu, koja je kontinuiranim radom postavila temelj glazbenog školstva u Zagrebu. Njezina je svrha bila dvojaka: odgajati glazbene stručnjake, ali i amatere. Na početku je primljeno 36 učenika, koji su pohađali trogodišnji nauk u pjevanju ili gudačkim instrumentima, a učitelji su im bili Wisner von Morgenstern, Valentin Ježek i Antun Kirschhofer. U školi 1870. počinje raditi Ivan Zajc i ostaje ondje do umirovljenja 1908. Bio je direktor škole, nastavnik pjevanja i klavira, skladatelj i aranžer za potrebe škole koji je i sam pratio učenike na nastupima.Početkom 20. stoljeća u školi su radili učitelji koji će postati glasoviti profesori Muzičke akademije: Václav Huml, Umberto Fabbri, Fran Lhotka i Svetislav Stančić. Ravnateljstvo je 1916. proglasilo školu Hrvatskim zemaljskim konzervatorijem, a 1920. od HGZ-a ga je preuzela vlada i preimenovala u Muzičku akademiju.Ovih dana aktualno ravnateljstvo Hrvatskoga glazbenog zavoda na dnevnom redu ima prodaju zgrade(ili jedan dio) u Gundulićevoj 6. Hoćemo li dopustiti da nekolicina ljudi koja trenutno ima mandat odlučuje na takav način o sudbini zgrade koja je žarište hrvatske glazbene kulture i njene povijesti ili ćemo nešto poduzeti? Potpišite peticiju.
Katarina KRPAN
