Jutros je u Kninu započela središnja proslava 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom se obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30 godina oslobođenja Knina.
Proslava je započela u 6:30 sati tradicionalnom budnicom, a nastavila se svečanim polaganjem vijenaca kod spomenika Oluja '95 te podizanjem hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi. U 9:43 oglasila su se zvona s tvrđave, simbolizirajući ulazak hrvatskih snaga u Knin 1995. godine.
U nastavku programa sudjeluju najviši državni dužnosnici, pripadnici Oružanih snaga, policije, branitelji te brojni građani. Održava se svečani mimohod, akrobatski nastup Krila Oluje, kao i prelet borbenih aviona Rafale.
Točno u podne, svetu misu za domovinu u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta predvodi zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.
U poslijepodnevnim i večernjim satima predviđeni su dočeci sudionika memorijalnih karavana, kulturno-glazbeni program, podjela vojničkog graha te večernji koncert uz vatromet.
Organizatori očekuju tisuće posjetitelja iz cijele Hrvatske, a proslava se održava uz jake sigurnosne mjere i svečano ozračje.
Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati, a već do 7. kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila okupirana područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini te ih vratila u sastav Republike Hrvatske.
Godišnjica Oluje svake se godine obilježava 5. kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK). Preostala područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, Hrvatskoj su vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine.
Operacija Oluja pokrenuta je tri mjeseca nakon operacije Bljesak kojom je Hrvatska vratila kontrolu nad zapadnom Slavonijom te nakon što su predstavnici RSK odbili svaku mogućnost mirnog rješenja, uključujući i plan Z4. Njome je okončan rat u Hrvatskoj tijekom kojeg su vojne snage RSK, potpomognute vojnom i financijskom podrškom iz Beograda, napale i srušile brojne gradove i sela te protjerale nesrpsko civilno stanovništvo.
Uz Knin, operacijom Oluja oslobođeni su i Gračac, Obrovac, Korenica, Slunj, Plitvice, Sveti Rok, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Dubica i brojna druga mjesta, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S druge strane, sa spomenutih se područja nakon Oluje iselilo oko 200 tisuća građana, pretežno srpske nacionalnosti, kojima je povratak, prema tvrdnjama nevladinih organizacija, godinama bio otežavan i onemogućavan.
Vojna operacija kojom je oslobođena jedna petina hrvatskog teritorija nije prošla bez ljudskih gubitaka. U Oluji su poginula 174 vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.
Trideseta obljetnica Oluje obilježena je i velikim vojnim mimohodom 31. srpnja u Zagrebu u kojem je sudjelovalo oko 3400 vojnika, 500 borbenih i neborbenih vozila te ukupno 41 zrakoplov iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Obilježavanje Oluje u Kninu u utorak će tradicionalno početi budnicom gradskim ulicama u 6.30 ujutro. Službeni dio programa počinje polaganjem vijenaca u 8.45 sati, nakon čega slijedi središnja svečanost na stadionu NK Dinara gdje će se prigodnim govorima obratiti državni vrh.
Na Kninskoj tvrđavi održat će se ceremonija podizanja zastave, uz čitanje 245 imena branitelja koji su poginuli i nestali u Oluji.
https://www.youtube.com/watch?v=anXr00aVfV0
