Premijer Andrej Plenković kazao je da je kraj Drugog svjetskog rata donio pobjedu nad na nacizmom, slobodu i mir europskom kontinentu, ali nažalost, dodao je, zločini koji su se dogodili nad ljudima, civilima i razoružanim vojnicima, predstavljaju jednu od bolnih uspomena i tragedija hrvatskog naroda u 20 stoljeću. „Zato je važno da njegujemo kulturu sjećanja koja će s poštovanjem i istinito govoriti o žrtvama i zločinima, kojih je nažalost bilo puno u našoj povijesti“, poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na komemoraciji za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu, a potom i u Maclju na svetoj misi koju predvodi nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg te posebni savjetnici predsjednika Vlade Mate Granić, Zvonko Kusić i Damir Krstičević.
U izjavi medijima na Mirogoju, premijer Plenković je kazao da je kraj Drugog svjetskog rata donio pobjedu nad na nacizmom, slobodu i mir europskom kontinentu, ali nažalost, dodao je, zločini koji su se dogodili nad ljudima, civilima i razoružanim vojnicima, koji su izgubili svoje živote, bez suda, mnogi od njih ostali i bez groba, predstavljaju jednu od bolnih uspomena i tragedija hrvatskog naroda u 20 stoljeću, i podsjetnik su na zločinački karakter totalitarnih sustava i veliku bol i patnju koju je nanijela ogromnom broju hrvatskih obitelji i ljudi.
Važno je da mladim generacijama ostane poznato što se to dogodilo u ključnim trenucima hrvatske povijesti
„Zato je važno da njegujemo kulturu sjećanja koja će s poštovanjem i istinito govoriti o žrtvama i zločinima, kojih je nažalost bilo puno u našoj povijesti, i s vremenskom distancom, u miru, razborito, kada je Hrvatska slobodna, demokratska, samostalna zemlja, međunarodno priznata, i koja je ostvarila sve svoje strateške ciljeve, koja ima snažne institucije, u kojoj vladaju demokracija, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava, da mladim generacijama ostane poznato što se to dogodilo u ključnim trenucima hrvatske povijesti“, rekao je Plenković.
Premijer je podsjetio i na značaj obilježavanja ključnih trenutka iz Domovinskog rata kada je ostvarena hrvatska sloboda, što smatra izrazito važnim za koheziju našega naroda, za bolje razumijevanje, za tolerantno društvo i za njegovanje kulture sjećanja kao jednu od ključnih europskih vrednota.
Ne smatra da je da zabrana održavanja komemoracije na Bleiburgu poraz hrvatske vanjske politike.
“Ono što je važno da se ovakvi događaji obilježe dostojanstveno i u konačnici današnje obilježavanje na Mirogoju i ono koje će uslijediti na Maclju su primjeren način obilježavanja 78. godišnjice Bleiburške tragedije”, kazao je Plenković.
Prijetnji ima jako puno
Upitan o prijetnjama upućenima njemu i članovima Vlade, premijer je rekao da tih prijetnji bilo jako puno tijekom godina.
„Mi time ne opterećujemo javnost, ali danas mi je ministar unutarnjih poslova rekao da je jutros bilo pet prijetnji upućenih policijskim postajama. Radi se o jednoj pojavi koja je nažalost tu. Mi se s njom nosimo, kao što se nose i druge države, drugi dužnosnici i sve naše službe. Ne treba nikad podcjenjivati takve prijetnje i zato policija i obavještajne službe djeluju i nastoje prikupiti informacije, utvrditi o čemu se radi, da li netko iza njih potencijalno stoji ili ne, to će pojašnjavati MUP“, rekao je Plenković.
Predsjednik Vlade se ne slaže s tezom da dužnosnici o tome ne bi smjeli govoriti jer je rad tajnih službi tajan.
„Teza o nekakvoj mistifikaciji da mi o tome ne smijemo govoriti, da o tome trebaju govoriti službe, da se treba tajiti, obrnuto, u današnjom komunikacijsko vrijeme treba reći sve javnosti, pojasniti stvari, ne revitalizirati teroristički akt koji se dogodio 2020. napadom na Vladu“, kazao je.
Premijer je rekao da bi oni koji su to relativizirali i podcjenjivali, a bilo ih je s desnog i lijevog političkog spektra, trebali malo ozbiljnije shvatiti u kakvom vremenu živimo.
Dodao je da izvješće SOA-e, kao i rasprave na Odboru za nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, također jasno govore o dvije identificirane skupine s liderima i ciljem rušenja ustavnog poretka nasilnim putem. „To je tu, među nama, nije to nešto što predstavlja strah i bojazan da bi se ugrozile demokratske vrednote Hrvatske, ali takve pojave su tu“, istaknuo je.
Treba osvijestiti javnost da postoje skupine koje prijete
Podsjetio je da su prije par mjeseci i političke stranke koje su dolazile pred HDZ raditi političke prosvjede, među sobom imale ljude koji su imali pripremljene Molotovljeve koktele.
"Nije to bilo prije sto godina. O tome ćemo progovarati, govoriti, jasno artikulirati, osuđivati, a službe će se baviti time", poručio je premijer.
Premijer je naglasio da treba osvijesti javnost da postoje ljudi koji se time bave, koji prijete, koji se okupljaju i imaju planove koji nisu demokratskog ni miroljubivog karaktera. Na pitanje novinara odgovorio je da se osjeća sigurno.
Ponovno se osvrnuo na tvrdnju stručnjaka koji smatra da nije praksa zapadnih zemalja da političari komentiraju prijetnje.
Kazao je da „bi možda bilo najbolje da šutimo i čekamo da netko negdje nekoga ubije, a onda se čudimo otkud to postoji i kod nas“.
Ograda na Markovom trgu nije politička tema
Upitan o micanju ograde koja je na Trg svetog Marka postavljena nakon napada na Banske dvore, predsjednik Vlade je rekao da se za to najviše zalažu oni koji su relativizirali teroristički napad na Banske dvore, upitavši na koji bi se način država i institucije trebale štiti.
„Kao što se oporba naslanja na sindikate i prepisuje teze od medijskih komentatora, tako bi sad i ova tema trebala biti politička. To nije politička tema. Hrvatska država ima svoje institucije, koje su prije tri godine doživjele teroristički napad. Nije to bila šala. Nije netko bacio jaje. To nije normalno“, poručio je Plenković, naglasivši da institucije zavrjeđuju sigurnost, zaštitu, respekt i dignitet.
„Zato i imamo državu da bi je poštovali. Ne zato da bi svatko tko se sjeti rušio dignitet države, pa i takvim simboličnim stvarima, a kamoli terorističkim aktima. Zato postoje službe. Možemo sjesti na avion i otići u Berlin. Možete li vi svi doći do vrata Olafa Scholza? Možete li doći na vrata Rishija Sunaka? Ne možete!“, kazao je premijer, istaknuvši da su naše institucije do napada na Markovom trgu bile najizloženije.
Ne zabrinjava me velikosrpski ekstremizam, imamo odlične odnose sa srpskom , ali i svim manjinama u Hrvatskoj
Predsjednik Vlade je novinarima rekao da ga ne zabrinjava dio izvješća SOA-e u kojem se upozorava velikosrpski ekstremizam.
„Hrvatska je snažna, stabilna i demokratska zemlja, sa snažnim institucijama i s jako, jako snažnim međunarodnim položajem, s utjecajem većim neko ikad. I ne zabrinjava nas. Naprotiv. Imamo odlične odnose s predstavnicima srpske nacionalne manjine, kao i sa svim drugim nacionalnim manjinama. Rješavamo pitanja u Hrvatskoj, ne negdje drugdje, na zadovoljstvo svih nas, ali i svih manjina koje ovdje žive“, poručio je premijer.
